Srijeda, 22 Aprila, 2026
Naslovnica Blog Stranica 46

Top fotomodel regije Žepče, Zavidovići i Maglaj je Aldijana Tutnjić iz Žepča

Klasični izbori ljepote odavno su to prestali biti. Percepcija da se na izbore prijavljuju manje pametne, ali lijepe djevojke, odavno ne stoji. Dokaz za to uspješne karijere i biznisi koje su ostvarile brojne učesnice ovakvih natjecanja.

Dvadesetak godina unazad Agencija Fashion M Zenica, na čijem čelu je Selma Maličbegović, realizira brojne projekte koje djevojkama pružaju priliku da uspiju u svijetu mode, televizije, muzike, menadžerstva.

Selma Maličebegović

-Krenuli smo sa trećom sezonom Izbora fotomodela BiH. U pitanju je projekt  koji je u proteklim sezonama dobio veliku podršku javnosti, medija, gradskih uprava te publike širom Bosne i Hercegovine-kaže Maličbegović.

Dodaje, da je u protekloj sezoni, u okviru projekta, dodijeljeno i nekoliko vrijednih nagrada, te dvije stipendije za školovanje ukupne vrijednosti od 24.000 KM. Najuspješnije djevojke dobile su šansu da budu dijelom muzičkih spotova, reklama, modnih revija.

-Jedini smo projekt koji ulazi u male sredine. Učesnice prolaze brojne edukacije čime im se pružaju mogućnosti u poslovnom svijetu, modelinga ali i menadžerstva. Sa njima radi čitav tim ljudi, profesionalaca, koji im pomaže na ličnom usavršavanju. Dakle ne radi se samo o fizičkom izgledu. To su mlade žene koje uz znanje i ambiciju kreiraju vlastiti put-riječi su Selme Maličbegović.    

U organizaciji tima FASHION M Zenica, u SC „Libertas“ u Žepču, organizirano je prvo prednatjecanje, u trećoj sezoni, za izbor Fotomodela BiH 2022.godine.

U ovoj sezoni bit će održano dvadeset prednatjecanja širom BiH, a nakon polufinala, finale je najavljeno u desetom mjesecu u Sarajevu.

Pobjednica Top fotomodela regije Žepče, Zavidovići i Maglaj za 2022. godinu je Aldijana Tutnjić iz Žepča.

Pobjednica Top fotomodela regije Žepče, Zavidovići i Maglaj za 2022. godinu je Aldijana Tutnjić iz Žepča

Prva pratilja fotomodel regije Žepče, Zavidovići, Maglaj je Aida Skejić, a druga pratilja fotomodel je Dženisa Ahmetović.

Od strane organizatora dodijeljene su i lente i titule, Fotomodel Facebook je pripala Emini Hodžić, Fotomodel šarma je Nermana Joldić, a Fotomodel medija je Amila Terzić. Lentu Fashion M ponijela je Selma Zahirović.

Za naredni period, tačnije u mjesecu maju, iz Agencije FASHION M Zenica, najavljuju još jedan značajan projekt pod nazivom “Bh Festival mode”. Naime, pod sloganom „Nosimo domaće“, planirano je okupljanje svih Bh proizvođača koji rade gotov proizvod, tekstil, koža, obuća. Bit će to odlična prilika za promociju domaćih brendova.

Run&More Weekend

U nedjelju 8. maja u sklopu 5. „Vivia Run&More Weekend“ festivala održaće se RMC Banjaluka polumaraton koji će svojim trkačima priuštiti nezaboravan prizor Banjaluke tokom proljeća.

Trka je limitirana na 100 elitnih trkača i 1000 rekreativaca, a zbog brzog popunjavanja kapaciteta naš prijedlog je da se prijavite odmah i osigurate svoje mjesto na startu.

Ako vaš izbor nije trka na 21 km, tu je trka na 10 km, timska na 5 km, trka sa bojama, školska trka i za one najmlađe.

Prijavite se na linku: Run&More Weekend.

Arijana Kovačević: Unikatne haljine NIT osvajaju tržište sa jedinstvenim dizajnom

Ovaj modni studio se razvio iz porodičnog biznisa kojeg je prije devet godina pokrenula Arijanina majka, Samka Kovačević od koje je tokom svog školovanja na školi primijenjenih umjetnosti – smjer tekstilni dizajn, naučila sve o šivanju, materijalima, tehnikama oslikavanja i izradi aplikacija. Zahvaljujući timskom radu, modni studio NIT svaki mjesec proizvede novu kolekciju. Specifičnost haljina i ostalih odjevnih predmeta je u posebnom načinu izrade. Budući da svi modeli nastaju crtani rukom, bez šnita i za svaki se kreira posebna aplikacija ili dodatak, kupci znaju da su vlasnici unikatnog komada odjeće.

Odjeća koju proizvodite ima zaista poseban dizajn, motive i dodatke. Kako izgleda proces izrade jedne haljine ili tunike?

Poseban fokus i interesovanje mi je oslikavanje haljina i tunika. U prodaji se pokazalo da za takve odjevne predmete postoji veliko tržište u Sarajevu, ali i šire budući da se moje kreacije i odjeća prodaju u cijeloj BiH. Sve što sam naučila pohađajući Umjetničku školu mi je poslužilo u stvaranju modela koji su posebni, tehnički i vizuelno, te sam se uvijek trudila da u svaki komad odjeće unesem djelić tradicije i bogate kulturne baštine sa naših prostora. Proces izrade zaista dugo traje, jer prvo crtam linije modela, zatim biram najkvalitetniji materijal, pravim različite uzorke i testiram izdržljivost, stanje nakon pranja i skupljanje materijala. Tek kada odredim kvalitet, prelazi se u fazu dizajniranja modela. Ne koristim šnitove jer ne želim serijsku proizvodnju. Svaki komad je unikatan, crta se rukom i potom šije, a oslikavanje i dodaci dolaze kasnije.

Imate veliki broj kupaca, šta je to što ih toliko privlači da kupuju odjeću NIT?

Moj cilj je ponuditi moderne i jedinstvene odjevne predmete, sa tradicionalnim šavovima i elementima naše kulturne baštine. Povezati prošlost sa današnjim tekstilom i tehnologijama kako bi se osigurao kvalitet i zadovoljstvo kupaca, a koji su upravo to prepoznali u kolekcijama. Zbog užurbanog načina života, savremena žena teži ka odjevnim predmetima napravljenim od prirodnih materijala, šivanih tako da ti odjevni predmeti zadovoljavaju potrebu za nesputanim pokretom i praktičnošću. 

U ponudi imate modele i u plus size verziji koji su elegantni, ali se i posebno dizajniraju kako bi osigurali udobnost nošenja i pokreta?

Svjedoci smo da se trenutno tržište uglavnom koncentriše na vitke i mlade žene. Naši modeli su namijenjeni samosvjesnim ženama koje uživaju u tome da budu upečatljive, drugačije i slobodne. Upravo to je ono što im pružaju naši proizvodi, bez obzira koliko godina imale i koji konfekcijski broj nosile. Kupci su inspiracija, slušam šta nam govore i prilagođavamo se njihovim potrebama. Zato nam se vraćaju, a mi njihovu lojalnost uvijek nagradimo sa posebnim popustom ili poklonom.

Modni studio NIT je prepoznatljiv po inovacijama. Ovog mjeseca krećete sa SHOWroom danima. O čemu je riječ?

Želimo svojim kupcima omogućiti interakciju i učestvovanje u procesu proizvodnje njihove haljine, tunike, hlača i slično. Svaki mjesec će tokom tri dana kupci moći posjetiti naš studio, pogledati osnovni model koji smo kreirali, odabrati dodatak koji žele ili oslikavanje kako bi dali jedinstveni pečat odjeći koju nose. To je i prilika da među prvima vide kolekciju koja će biti u prodaji naredni mjesec i odaberu modele prije nego ih prezentiramo na našoj web stranici i društvenim mrežama.

Modele iz najnovije kolekcije možete pogledati na web stranici modnistudionit.baFB stranici ili na adresi Hamdije Kreševljakovića 61./Papagajka.

Lejla Motoruga: Sve dok nas zaborav ne razdvoji

Emina je ljepuškasta i mlada apsolventica Fakulteta kriminalističkih nauka. Ambiciozna djevojka proglašena je najboljom studenticom na fakultetu. Zbog toga je bila neopisivo sretna. Dvadesetčetverogodišnja Emina dobila je mnoge poslovne ponude.

Djevojka je također bila sretno zaljubljena. Njen dečko ju je zaprosio. Emina je blistala. Iako još nije završila sa svim ispitima, odlučila je da se uda. Mladi par je blistao od sreće. Amar, Eminin muž je imao jako dobar posao, te je dovoljno zarađivao da bi njih dvoje mogli normalno živjeti. Živjeli su u Sarajevu. Emina je jedva čekala da diplomira kako bi počela raditi. Razmišljala je o tome na koju će poslovnu ponudu pristati. Napokon je i diplomirala! Taman kada se odlučila na koji će posao pristati, saznala je da je trudna. Koliko je bila sretna, toliko je bila i razočarana, jer je to značilo da mora sve poslovne ponude odbiti. Razočarenje je kratko potrajalo. Amar je bio neopisivo sretan zbog toga što će uskoro postati otac, pogotovo kada je saznao da Emina nosi dvojke. Bračni par je blistao od sreće. Amar je tješio Eminu da će moći raditi kada blizanci napune godinu dana. Žena mu je povjerovala.

Kada su se blizanci rodili, novopečeni roditelji su im pokušali što više ljubavi pružiti. S obzirom na to da Amar mora svako jutro na posao, Emina je bila cijelu noć budna da se brine o blizancima. Taman kada jedno dijete zaspi, drugo se probudi. I tako je Emina provodila noći. Mislila je da će moći preko dana malo odspavati, ali djeca su tražila svoju majku, a na nju su čekali i kućni poslovi. Toliko je veša bilo, da se svaki dan morala uključivati mašina. Dok je veš mašina radila, i ako bi se ukazao jedan trenutak da su blizanci mirni, Emina bi se pozabavila ostalim neredom u stanu. Amar je dolazio kući kasno poslijepodne. Očekivao bi da mu žena napravi ručak, ali Emina je u zadnje vrijeme bila iscrpljena pa nije svaki dan stizala napraviti ručak. S obzirom na to da je i cijelo vrijeme brinula o djeci, zapostavila je sebe. Ništa za sebe nije više uspijevala uraditi. Emina i Amar su se polako počeli udaljavati. Često bi se svađali oko gluposti. Zadnji put su se posvađali zbog toga što je Emina umjesto Milka čokolade kupila Dorina čokoladu. Toliko su se posvađali zbog toga da na kraju nisu dva dana pričali. Amar je Emini nabijao na nos da ništa ne radi dok je kod kuće. Tako su živjeli pet godina. Iako je Emina željela da se zaposli kada joj djeca napune godinu dana, nije uspjela. Sve poslovne ponude koje je dobila su propale. Tako da je odlučila da bude domaćica. Amar je u međuvremenu našao i ljubavnicu. Njegovo “radno vrijeme” je sada postalo duže. Često bi došao u topli dom iza 21:00 s opravdanjem da je neke stvari hitno morao završiti.

Kada su Amar i Emina sa svojim blizancima krenuli do tržnog centra, imali su udes. Djeci ništa nije bilo. Hitna pomoć je konstatovala kod Amara potres mozga, a Emina je bila u besvjesnom stanju. Nije dugo trebalo da Emina dođe sebi. Kada je mlada majka došla sebi, prepala se. Nije znala ko su ljudi oko nje, niti je znala ko je ona. Emina je doživjela amneziju. Pretrage u bolnici su pokazale da Emina nema nekih ozbiljnih posljedica osim amnezije. Doktori su rekli da će joj se vjerovatno za nekoliko sedmica vratiti sjećanje.

Za Eminu Amar je bio sada neznanac, a njena djeca osobe koje ne poznaje. Majka je donijela odluku da se ne vrati u stan u kojem su svi zajedno živjeli. Iznajmila je sebi motel. Sada je Amar bio sam s djecom. S  obzirom na to da ne zna šta će s djecom dok je on na poslu, odlučio je iskoristiti svoj godišnji odmor dok ne nađe bolje rješenje. Već prvi dan je počeo da ludi. Djeca su mu skakala po živcima i tražili su očevu pažnju. Često bi pitali gdje im je mama. Amar bi im rekao da je njihova majka otišla na put i da će se uskoro vratiti. Amarov stomak je počeo krčati, a i djeca su bila gladna. Otac je jedino znao ispeći jaje. Što je i učinio kako bi stišao glad od svih prisutnih. Blizancima se nisu jela jaja, te su na pod prosula svoj ručak. Otac je sve više počeo da ludi, a djeca su se sve više derala. Jedno dijete je sav sok na sebe prolilo. Dok je Amar jedno dijete presvukao, drugo dijete je uzelo flomaster i crtalo zid nekim neprepoznatljivim simbolima. Kada je to mladi otac vidio, počeo je plakati. Plakao je kao malo dijete. U tom trenutku mu je mobitel zazvonio. Zvala ga je ljubavnica. Nije se javio. Poslije toga je nazvao svoju ženu i molio je da se vrati. Međutim, za Eminu je Amar stranac sada bio. Poslije toga je Amar od huje bacio mobitel i počeo još više plakati. Dok su mu se suze niz lice spuštale, uzeo je truleks i obrisao prosuti sok. Poslije toga je pokušao sa zida ukloniti umjetničko djelo, ali koliko god trljao truleksom zid, ništa se nije dešavalo. Došlo je vrijeme večere. Otac je poželio nešto na kašiku pojesti, ali nije znao ništa napraviti. U kuhinji je našao kokošiju supu u kesi. Pročitao je na poleđini kese kako se pravi. Pridržavao se uputa. Supa mu je uspjela. Čak su je i blizanci jeli. Poslije toga djeca su se igrala mirno u svojoj sobi. Otac je iskoristio tu priliku da opere suđe. Bio je jako tužan. Sada je tek shvatio koliko je Emina radila. Bilo mu je žao šta joj je sve nagovorio. Da može vratiti vrijeme, vratio bi i ponašao bi se drugačije. Oko 20:00 spremio je svoje blizance za spavanje. Željeli su da im otac pročita novo poglavlje iz knjige “Peter Pan”. Otac je mislio da će djeca brzo zaspati, ali djeca su pažljivo slušala. Nakon sat vremena djecu su zaspala. Amar je mogao malo predahnuti. Amarova tuga je bila neopisiva. Iako je tek nekoliko dana od udesa prošlo, Amar je poželio svoju ženu. Shvatio je da ovo sam neće izdržati. Molio je Boga sa se Emini vrati pamćenje.

Sutradan jedno dijete je rano ustalo. Otišlo je do kuhinje i pronašlo otpakovanu vreću brašna. Dijete je zavuklo svoje rukice kako bi “zgrabilo” brašna i bacilo ga u zrak. Skoro cijela vreća je tako “nestala”. Kada je otac to ugledao upitao je svoje dijete šta to radi. Dijete mu je odgovorilo da pravi snijeg i da se sada u kući mogu sankati. Amaru je malo falilo da dobije slom živaca. Počeo je na svoje dijete da urliče i da ga odvede u sobu. Dijete je glasno plakalo. Zatim se i drugo dijete probudilo. Amar je opet počeo plakati.

Deset dana je ova agonija za Amara potrajala. Kada je bio došao do tog trenutka da zaista više nije znao šta da uradi i kada se zapitao kako će se brinuti za svoju djecu kada se opet vrati na posao, zazvoni mu mobitel. Bila je to Emina. Rekla mu je da su joj se sva sjećanja vratila i da će se kući vratiti. Amarovoj sreći nije bilo kraja. Sada je počeo plakati od sreće. Rekao je Emini da će on doći po nju s djecom. Prije nego što je krenuo pospremio je stan onoliko koliko je mogao i svratio je do cvjećare da kupi buket ruža. Kada je ugledao Eminu, zagrlio ju je najjače što je mogao i izvinuo se za svoje ponašanje i za sve izgovorene riječi.

Tako su živjeli sve do kraja života….ili sve dok ih opet zaborav nije razdvojio.

Program za poduzetnike/ce: Bolje poslujem online!

U okviru projekta Skills4Digital organiziramo besplatan program “Bolje poslujem online!” za 15 poduzetnica i poduzetnika sa područja Kantona Sarajevo, Tuzlanskog kantona i Unsko-Sanskog kantona. Program “Bolje poslujem online!” će obuhvatati edukaciju o e-commerceu i stručnu podršku u određenim segmentima poslovanja, a koje mogu uključivati nešto od navedenog: izrada vizuelnih sadržaja (dizajna, fotografije i videa) i online-marketinga (osmišljavanje kampanja, izrada postova i vođenje društvenih mreža), a prema potrebi biznisa i ocjeni stručnog mentorskog tima.

Edukacija o e-commerceu relizirat će se online od 14. aprila do 31. maja 2022. dva puta sedmično u poslijepodnevnim terminima:

Tokom aprila: utorkom i četvrtkom od 17.30 do 18.00 sati

Tokom maja: utorkom i četvrtkom od 17.30 do 20.00 sati, te posljednji ponedjeljak u maju od 17.30 do 20.00 sati.

Edukacija će obuhvatiti teme:

Planiranje i uspostavljanje online prodaje putem različitih sistema i servisa
Načini prodaje i ispunjavanje uvjeta za online prodaju
Odnosi s kupcima i kreiranje pozitivnog korisničkog iskustva
Tehnički aspekti online prodaje
Pravni i računovodstveni aspekt online trgovina
Visibility i marketing u svrhu poboljšanja online prodaje
Nakon završene online edukacije poduzetnicima/cama će biti dodijeljeni timovi za unapređenje vidljivosti na online platformama, što uključuje nešto od navedenih segmenata, u zavisnosti od prioritetnih potreba preduzeća: izradu jednostavnih, digitalnih grafičkih rješenja, fotografiranje proizvoda/usluga/prostora/tima, izradu promotivnih videa, preporuke, konsultacije, planiranje i prijedlog komunikacije i postova za društvene mreže te vođenje društvenih mreža.

Navedene aktivnosti će se provoditi u periodu od juna do kraja augusta 2022. godine. Ovu aktivnost će provoditi polaznice koje su uspješno završile višemjesečne obuke iz oblasti vizuelnih komunikacija i community menadžmenta uz nadzor mentora – profesionalaca iz struke. Aktivnost će se provoditi uživo te će biti potrebno organizirati uvodne i popratne sastanke u skladu s potrebama provođenja navedenih aktivnosti kako bi se što bolje upoznale s biznisom, izazovima i potrebama te se očekuje da će poduzetnik/ca i dodijeljeni tim nastojati zajednički doći do najboljih rješenja kad je u pitanju vizuelna komunikacija i digitalni marketing. Urađene kampanje i rješenja će biti predstavljeni na završnom događaju u septembru 2022. godine.

Prilikom ocjenjivanja prijava uzimamo u obzir samo poslovne subjekte koji su registrirani u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, a razmatrat ćemo sljedeće kriterije:

Perspektivu unapređenja i širenja poslovanja online na osnovu prethodnog i trenutnog poslovanja te na osnovu prirode posla
Utjecaj COVID 19 pandemije na poslovanje
Jednaku zastupljenost poduzetnika iz sva tri kantona
Inovacije u dosadašnjem poslovanju
Ideje za nastavak poslovanja
Trenutno stanje kad je u pitanju dizajn, marketing i online prodaja.
Sve registrirane privredne subjekte pozivamo da se prijave, a prednost će se dati mikro i malim biznisima te start up biznisima.

Prijave su otvorene do 6. aprila do 20.00 sati, nakon čega će biti organiziran usmeni razgovor putem Zoom platforme s najužim izborom kandidata kako bi komisija donijela ispravnu odluku o selekciji 15 kandidata/kinja. Prijaviti se možete OVDJE.

Azra Kafedžić: Svijet je nažalost stvaran, a ja sam nažalost Borges

Svidjela bi ti se ova mećava. Ona vrsta kad iz toplog doma gledaš kako se vjetar poigrava sa svakom grančicom preostalog grmlja i kako mu lavanda ne da nju da pokida. I na minusima ima postojan miris. Svidjelo bi ti se kako se njišu drvena vratanca koja namjerno ne želim zatvoriti. Pisala sam ti jednom da me na Pirinejima ovakva mećava zatrpala skoro sedmicu, pa sam za to vrijeme pisala poruke u boci jer sam se bojala te strahote. Tada sam još uvijek vjerovala u priče iz filmova, gdje tamo neki barba samac pronalazi te poruke i traga za onim ko ih je pisao. Kako je jednostavno hraniti iluziju u sebi, zar ne? Danas sam ti pisala dugo. Malo sam plakala, a malo se smijala. Iz više razloga. Ne znam, možda zato što me pms ždere pa u toku dana jedem čas slatko čas slano. Čas sam puna snage, čas sam poput snenog i čangrizavog djeteta. Čas bih ti pričala kako sam sinoć uživala u Pozorištu gledajući predstavu u kojoj igra moj omiljeni glumac i kako sam alavo žderala i pamtila sve što je izgovarao, a čas bih ti pričala kako danas ne volim nikoga i kako me ovaj vjetar lomi na 29 godina i baca sol na rane. Jer svaki puta kada zapuše, sjetim se kako si ga onu noć prizvala dok si odlazila i dala mu naredbu da ometa one koji su pucali svih onih xy minuta. A onda pogledam na desnu stranu i ugledam njega kako spava i znam da će, kad mu se ušunjam pod ruke, kroz san da se nasmije i kaže mi: “Jesi li ti moja zakletva”? I znaš, nekako volim što mi život miriše na njegov parfem.

I ove Zime se inhaliram sa ruskom književnosti, i volim Danijelin kez kad uđem u Hit Knjigu i kad mi kaže: „Došla ti Sašenjka“. Znaš, volim ljude koji znaju šta hoćeš u datom momentu bez da te mnogo peglaju. Kao što Lila zna da ne mijenjam crveni gel na noktima. Kao što zna da ne volim plastične nokte i da ne volim kad neko navaljuje. Kada Dalila zna koliko će me ošišati i kako će me fenirati. S takvim ljudima lako funkcionišeš, bez mnogo priče. Kao kada znaju obje da sam nervozna i da to znači da trebaju da požure. Kao kada on zna da ne mogu dugo hodati po poleđenim cestama i da se pomalo bojim. Malo je Zima oduljila odlazak, a mene neka toplina obuzima. Jer, Zima je skup tebe i svih sjećanja iz djetinjstva. Zima je pomalo oko mene i Zima je pomalo u meni. Možda zato što sam ja Zima. Jutros sam se probudila, i gledajući kroz prozor zamišljala Moskvu. Ne, nisam je još posjetila, a svake Zime kažem: „Ove ću“. Htjela sam stati na Crveni trg i nešto prozboriti. Ili možda ništa. Htjela sam skoknuti do Patriarshy Prudiy jezera. Htjela sam čuti priče o svim romantičnim zavjerama i špijunskoj ljubavi. Htjela sam da Nedjelju provedem na Izmaylovoj tržnici, da se možda cjenkam pomalo i da kupim pokoji suvenir. Htjela sam da kupim karte za Boljšoj i da osjetim taj miris daski gdje više od devetsko glumaca i igrača tapkaju svojim nogama. Poželjela sam da na tim daskama vidim Sijamiju, Milana, Medihu i Tuku. Sijamiju jer zna publici svojom pojavom objasniti riječi „ostanak i povratak“, Milana jer je hodajući smijeh, Medihu jer luda sam za njenom ljepotom i harizmom, a Tuku jer od njegovog glasa se ježim. Eto, htjela sam sve to.

Pustila sam sebi Bisbala i Ausenciu, i počela čistiti sobu. Ponekad čišćenje sobe ne znači usisavanje i brisanje prašine, već i čišćenje nekih stvari koje sam prošle sedmice vidjela da nisam bacila. Kuća miriše na patišpanju i na somune što je dajdža donosio sa Alifakovca. Bože, kako me ti somuni vrate trideset godina unazad kada sam raspuste provodila kod njega i svaki dan silazila po somune. I znaš Mico, ostali su isti. Donosio ih je uvijek po tri , kaže da sam i kao dijete svako jutro na njih mazala puter i med, a da sam viršle bacala cuki. Eto, ostala sam i bez dajidže. Zatvorila sam vrata od sobe, sjela na pod i plakala. Jer sam dobila zidne naljepnice dandeliona, i tako divno se uklapaju u sobu. Jer sam mu ispričala priču o snu o kojem sam samo tebi pisala. Jer sam imala težak početak mjeseca. Augusto je umro i ne znam kako da se oporavim od toga. Jer osjećam da sam trebala biti tu i držati ga za ruku i barem mu reći da se ne boji. Kao što je on meni. Jer nisam nazvala kad nije odgovorio na poruku za rođendan. Jer sam čitala tvoja pisma koja si mi pisala u ratu. Jer sam milovala suzama tvoj rukopis. Jer sam se jutros osjećala usamljenom. Slabom. Melanholičnom. Jer je snijeg pao, a ja silno želim da se zaletim da nekom djetetu ukradem sanke i da se spustim sa onog brdašceta gdje smo se spuštale zajedno. Sjećaš se koliko nas je mama zvala da uđemo u kuću, a mi na uši navukle one čupave zašitnike i smijale se jedna drugoj što padamo i od smijeha ne možemo da se izvučemo iz snijega? Sjećaš se kako su nam se pletenice ledile i kako nam je koža na licu pucala od zime? Pa onda kada uđemo u kuću mama nam namaže lice Niveom? Uvijek je govorila da samo Niveu koristimo i da ćemo, i kada ostarimo, imati lice kao ona?

„Sobu sam raspremila, istuširala se i namazala tijelo maminim mlijekom od nevena. Kaže da štiti od zime. Izašla sam iz stana. Pogledam u tvoj prozor i vidim ti oca kako sjedi pored njega i gleda zamišljeno. Mahnuo mi je. Odmahnem mu i skrenem pogled. Nikada se nisam još usudila da ih pitam kakva su im sjećanja. Kako ih podnose s godinama. O čemu razmišlja kada tako zamišljen gleda u daljinu. Je li, kao i ja, pomisli da se vraćaš iz škole? Ili su s godinama naučili da odćute nedostajanje i bol? I ako jesu, kako da ih pitam kako se to radi? Gazim snijeg i idem prema Lili. Crveno ne mijenjam. Ispred Merkatora stoji čikica sa mimozama. Uvijek isti. Neobrijan. Sam. Kupiću kad se budem vraćala, pomislih. Nije ga bilo kada sam se vraćala, i to me je pomalo rastužilo. Pomislim da nije uspio prodati onih par buketića mimoze, i da više nije mogao izdržati hladnoću pa je otišao. Pomislim da možda nema topao dom. Da je to sve što uspije da zaradi. Da sam znala gdje, tražila bih ga.

Otišla sam do škole. Stala kod ograde i čekala da zvoni. Ne znam zašto. A Nedjelja je. I nema nikoga. Minus tri je, a mene mama već nekoliko puta zove da vidi kad ću kući jer je poledilo. Ja i dalje stojim pored ograde od škole i čekam. Čekam da izađeš da pojedemo užinu. Da ti dam pola ovog Životinjskog Carstva, i da ti kažem da sam ja završila čas i da ću te čekati na stepenicama pa ćemo zajedno kući. Da te čekam tu još 45 minuta i da se za ruke do kuće držimo. Usput kod Šipca da kupimo košpice i da nam sol izjeda usne. Zajedno sa Zimom. Kao što ih meni sada suze izjedaju. I da je samo suze…

Ulazim u ulicu. Pogledam u tvoj prozor. Tvoj otac i dalje sjedi na istom mjestu i gleda u istom pravcu. Opet mi je mahnuo. Ja sam samo spustila pogled. Ušla sam u kuću. Suze majci opravdavam Zimom i vjetrom. Mama je napravila ručak. Kao i svake Nedjelje, trpeza miriše pečenom piletinom sa lukom, domaćim hljebom i salatom. Sjedam i režem crvenu papriku, na sitne komadiće. Mama zapitkuje, a ja ćutim. Svileni ništa ne pita jer odgovore čita iz mojih očoji. Zna on da ja Nedjeljom pravim krugove po pijaci i mirišem tezge. Zna i da me nasmije. Kaže mi da kako sam se zaljubila imam pojačan apetit. Gleda me kako sjeckam svježu papriku i kaže mi da će je on izrezati za mene i donijeti u sobu. Kao da je izgovorio umjesto mene. Kao da je shvatio da sam mu hjela reći da, kada bi Nedjelja mogla biti čovjek, da bi bila pogrbljena starica u sivom koja na uglu prodaje cvijeće. Kupiš ti cvijet od nje, ali ostane neka sjeta u tebi“

Jedan od snova. Jedan sasvim običan san…u kojem se izmjenjujete vi koji me najviše bolite. Žmu spava i traži me rukom. Gledam ga, prokleto liči na Svilenog. Prokleto bi ti se svidio.

Jutro počinje sa Brufenom 400mg

“Može Bazar”: sajam rukotvorina ove subote u Zenici

Zeničko udruženje “Naš most” u subotu, 26. marta organizuje još jedan “Može Bazar”, mjesečni sajam rukotvorina i umjetnina.

Na Bazaru će se predstaviti više od dvadeset kreativaca/ki iz Zenice i drugih gradova BiH sa svojim slikama, lutkama, skulpturama, nakitom i drugim unikatnim ručnim radovima.

Događaj će biti održan između 9 i 19 sati na otvorenom, u glavnoj zeničkoj ulici, Maršala Tita 22.

Zenički “Može Bazari” održavaju se od juna 2019. godine. Od marta mjeseca ove godine održavaće sve dva puta mjesečno jer okupljaju sve veći broj kreativaca i kreativki s područja srednje Bosne.

Svoje ručne radove na “Može Bazarima” predstavljaju većinom žene starije životne dobi kojima učešće na Bazarima omogućuje socijalno uključivanje i ekonomsko osnaživanje. Mnoge od njih su se vještinama kreativnog rada upoznale kroz umjetničke radionice udruženja “Naš most”.

Javni poziv Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke

Ovaj Javni poziv namijenjen je za prikupljanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava u svrhu finansiranja/sufinansiranja projekata i programa koji se odnose na:

  1. Zaštitu prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja,
  2. Učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki.

Pravo sudjelovanja na ovom Javnom pozivu mogu ostvariti udruženja građana i humanitarne organizacije sa sjedištem na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, koje su osnovane u skladu sa važećim propisima o udruženjima i fondacijama.

Zahtjev za finansiranje/sufinansiranje projekata popunjava se na odgovarajućem obrascu, koji je moguće preuzeti sa web stranice Ministarstva www.fmon.gov.bauz koji je podnosilac zahtjeva/projekta dužan priložiti i svu neophodnu dokumentaciju navedenu u Javnom pozivu.

Zahtjevi korisnika sredstava, koji za dodijeljena sredstva u prethodnom periodu nisu do 31.12.2021. godine dostavili Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava, zahtjevi korisnika sredstava koji su sredstva utrošili nenamjenski ili u dostavljenom  Izvještaju nisu pravdali cjelokupna dodijeljena sredstva,  neće biti razmatrani.

Projekti, koji budu predloženi od strane Ministarstva, podržat će se u skladu sa finansijskim mogućnostima, odnosno u maksimalnom iznosu do 7.000,00 KM po korisniku.

Krajnji rok za dostavljanje zahtjeva je 7. 4. 2022. godine.

Narodno pozorište Sarajevo: Premijera baleta PANTA RHEI

Panta rhei je baletski triptih zasnovan na neoklasičnom stilu i savremenom plesnom pokretu. Predstava govori o traganju današnjeg čovjeka za iskonskim vrednotama života i pokušaju pronalaska vlastite sreće. Pogubljen u mnoštvu sumnjivih informacija i pogrešnih putokaza on luta bespućima vlastite zablude. Čudnovate raskrsnice, magični putevi, paradoksalni izazovi „Novog doba“, ostavljaju čovjeka samog u borbi da pronađe „svjetlo“ i smisao svog postojanja. Inspirativna muzika kompozitora Ludovika Einaudija, Tonija Toplana i Svjetlane Bukvich, u koreografsko-režijskom konceptu donosi putovanje kroz vrijeme i to od nostalgične prošlosti preko neizvjesne sadašnjosti do tmurne budućnosti. I upravo taj vremeplov je ta nepovratna kategorija koja teče, prolazi pored nas, a da je često nismo ni svjesni sve do trenutka dok se ne pogledamo u ogledalo i vidimo naše sjenke iz prošlosti“ – kaže rediteljica i koreografkinja Belma Čečo Bakrač.

Autorsku ekipu, osim Belme Čečo Bakrač čine i već navedeni kompozitori i kompozitorica: Ludovico Enaudi, Toni Toplan i Svjetlana Bukvich. Kostimografiju potpisuje Amna Kunovac – Zekić. Scenografsko rješenje povjereno je Marijeli Hašimbegović.

U predstavi igraju solisti Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo i baletni ansambl.

Detalji o predstavi su na linku!                                    

Prva repriza je na repertoaru 31. marta u 19.30 sati.

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti putem e-maila: [email protected] ili putem web stranice: www.nps.ba.

Radno vrijeme blagajne svakim radnim danom od 9:00 do 15:00 sati.
Na dan izvođenja predstave u dva termina od 9:00 – 11:30 i 15:30 – 19:30 sati.

Lindex uručio donaciju Udruženju “Srce za djecu”

U Sarajevu, 21.03.2022, zahvaljujući svojim kupcima, Lindex je i ove godine obezbijedio značajan iznos donacije za Udruženje “Srce za djecu”, čiji je rad usmjeren na podršku djeci oboljelih od raka, kao i njihovim roditeljima.

“Drago nam je da smo ove godine odlučili podržati udruženje koje obavlja izuzetno dobar, human i težak posao, kako bismo jednim dijelom olakšali našim mališanima u periodu liječenja do konačnog ozdravljenja.”, izjavio je Senad Lagumdžija, ispred kompanije Tiffany d.o.o. koja je franšizni predstavnik za Lindex.

Donacija je uručena u sklopu Lindex Pink kampanje koja iz godine u godinu ima sve veći značaj, a koji se odražava kroz širenje svijesti o raku, društvene odgovornosti kompanije usmjerene poboljšanju životne zajednice Bosne i Hercegovine, te jačanje svijesti o tome da se zajedno može uraditi više, kroz poruku „Zajedno jači“.

Zajedno zaista jesmo jači. Rak kod djece je jedno kompleksno oboljenje i zahtijeva kompleksno liječenje, a samim tim i veliku količinu podrške cjelokupne društvene zajednice. Stoga smo sretni što u toj borbi imamo za partnere i društveno odgovorne kompanije kao što je Lindex, jer sami ne bismo uspjeli.“, rekao je Fikret Kubat, direktor Udruženja.