Ako si mlada osoba u dobi od 18 do 35 godina sa prebivalištem u BiH, svjesna problema u svojoj lokalnoj zajednici i spremna da ponudiš rješenje u vidu realizacije projekta ili pokretanja vlastitog biznisa
Imaš iskustvo u oblasti omladinskog aktivizma (bio/la ili si još uvijek član/ica nevladinih organizacija, realizirao/la si projekte/aktivnosti od značaja u svojoj lokalnoj zajednici, učestvovao/la si u debatama, konferencijama, seminarima i sl.)
Imaš pozitivan stav prema učenju i liderstvu
Imaš inovativne ideje, kreativan/a si i/ili posjeduješ poduzetničke vještine
Motiviran/a si da učestvuješ u edukativnoj petodnevnoj radionici iz oblasti poduzetništva i projektnog menadžmenta.
ŠTA NUDI PROGRAM JAČANJA KAPACITETA OMLADINSKIH LIDERA U OBLASTI PODUZETNIŠTVA I PROJEKTNOG MENADŽMENTA?
Učešće na intenzivnoj petodnevnoj obuci iz oblasti poduzetništva i projektnog menadžementa prilikom čega će učesnici/ce razviti poduzetničke vještine i vještine iz oblasti projektnog menadžmenta uz izrađene poslovne planove, poslovne modele i projektne prijedloge u martu 2021. godine.
Mentorstvo od strane uspješnih poduzetnika i stručnjaka iz BiH i SAD-a.
Priliku da upoznaš uspješne mlade poduzetnike iz SAD-a koji su napravili doprinos razvoju lokalnih zajednica u kojima žive kroz realizaciju projekata i/ili pokretanje biznisa.
Mentorstvo u razradi poslovnih i projektnih ideja i pripremi aplikacija za BOLD program malih grantova.
Umrežavanje sa postojećim članovima BOLD mreže, priliku za razmjenu iskustava, upoznavanje sa vršnjacima i pristup svim drugim programima BOLD mreže.
Postajanje dijelom mreže omladinskih lidera u BiH.
Radi se o projektu koji će privrednicima omogućiti da u BBI banci, uz subvenciju Vlade Kantona Sarajevo, dobiju finansiranja po stopi od nula posto. Za realizaciju Ugovora BBI banka je osigurala sredstva u iznosu 42,5 miliona KM, dok je za subvenciju profitne marže resorno ministarstvo obezbijedilo iznos od milion i 640 hiljada KM.
Ovakve linije BBI banka upostavila je i sa drugim kantonima i općinama u BiH i predstavljaju dobar model javno-privatnog partnerstva.
“BBI je na osnovu javnog poziva bankama izabrana kao najpovoljniji ponuđač i raduje me da smo u mogućnosti nastaviti pružati neophodnu podršku privredi kroz ovaj model javno-privatnog partnerstva. Mnogo puta do sada smo isticali i dokazali kako je naše strateško opredjeljenje podrška privredi BiH, posebno kroz razvoj malih i srednjih preduzeća. Oni su nosioci razvoja svake tržišne ekonomije. Mi u BBI smo sretni da ćemo implementacijom ovog projekta kreirati nova radna mjesta na području Kantona Sarajevo kroz proširenje obima proizvodnje i poslovnih mogućnosti malih i srednjih kompanija”, naglasio je Bukvić.
Ovom prilikom, ministar Halebić je istakao kako se Vlada Kantona Sarajevo opredijelila za dvije vrste mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih epidemijom koronavirusa.
„Jednim dijelom implementirana su sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Nastavak realizacije tih sredstava očekujemo naredne sedmice, jer je na dnevnom redu sjednice Skupštine tačka o izmjenama i dopune zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica. To će omogućiti u potpunosti implementaciju preostalih sredstava MMF“, obrazložio je ministar Halebić.
Po njegovim riječima, u dosadašnjem periodu osiguran su sredstva za sufinansiranje 46 hiljada plata iz 11.300 malih i srednjih preduzeća koji su zasigurno osjetili podršku, zbog činjenice da su im zbog pandemije umanjeni prihodi.
„Druga mjera se odnosi na razvoj privrede, odnosno omogućavanje sufinansiranja troškova poslovanja preduzećima koja se javljaju u oblasti obezbjeđivanja finansijskog kapitala koji je neophodan za njihovo poslovanje“, objasnio je ministar Halebić.
Dodao je kako se na ovaj način u saradnji sa BBI bankom dopunjava podrška privrednim subjektima, jer se radi o potencijalno značajnom iznosu kreditnih sredstava, dok će sufinansiranje profitne marže ići iz budžetskih sredstava. BBI banka je pobijedila na tenderu koji je raspisala Vlada KS. Javni poziv privrednicima će biti objavljen do kraja novembra u sredstvima javnog informisanja, kao i na web stranicama BBI banke i Kantona Sarajevo, a sve dodatne informacije zainteresovani privrednici mogu potražiti u svim poslovnicama BBI banke u Kantonu Sarajevo.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, organizacije Hope and Homes for Children, Fondacija Krila nade, Lost Sparrows (USA) i Agencija Success 09. i 10. decembra 2020. organizuju 1. Međunarodnu konferenciju o hraniteljstvu u BiH pod nazivom „NADA“.
U oba bosanskohercegovačka entiteta od ukupnog broja djece koja su u hraniteljstvu značajna većina je u srodničkom hraniteljstvu, a i taj broj je izuzetno mali u odnosu na broj djece smještene u ustanovama.
Posljednje tri godine resorna ministratva u oba bh entiteta ulažu napore u razvoju nesrodničkih hraniteljstva tako da se broj nesrodničkih hranitelja povećava. Ipak, prema UNICEF-ovom izvještaju Stanje dječjih prava Bosna i Hercegovina (juli, 2020.) poražavajući je podatak da se 1.818 djece bez roditeljskog staranja nalazi u ustanovama za institucionalni smještaj (domovima).
„Upravo su gore navedeni podaci razlog zbog kojeg je neophodno stalno govoriti o hraniteljstvu i iznalaziti načine kako da se ubrza deinstitucionalizacija domova, a sa druge strane da se pojednostave procedure ulaska u hraniteljstvo. Kada postoje pokazatelji da dijete nikada neće imati mogućnost da odrasta u biološkoj porodici, onda je usvojenje najoptimalnije i dugotrajno rješenje. Za djecu kojoj je potrebno privremeno, a koje može biti i dugotrajnorješenje onda je hraniteljstvo najoptimalniji oblik brige za takvu djecu“, rekla je Anisija Radenković, direktorica HHC (Hope and Homes for Children).
Anisija Radenković, direktorica HHC (Hope and Homes for Children)
Dvodnevna konferencija će se sastojati od informativnog i edukativnog dijela. Prvi dan biti će predstavljeni modaliteti i procedure hraniteljstva u zemljama regije, ali i napredak koji je napravljen u BiH. Cilj prvog dana konferecije je da se razgovara o izazovima razvoja hraniteljstva i prepozna naučene lekcije koje se mogu primijeniti u BiH. Drugog dana konferencije će Darren i Stacey Gagnon, osnivači organizacije „Lost Sparrows“ koja pruža treninge i obuku službenicima socijalnih službi i njegovateljima koji rade sa djecom u domovima za djecu bez roditeljskog staranja i hraniteljstvu/udomiteljstvu, govoriti o traumi kod djece koja dolaze u hraniteljske/udomiteljske porodice ili koja bivaju usvojena.
Direktorica Fondacije Krila nade, Marija Šarić
Direktorica Fondacije Krila nade, Marija Šarić, a koja pruža psiho-socijalnu podršku građanima i jedna je od suorganizatora konferencije je istakla: „Važno je aktuelizirati temu traume kod djece, ne samo one koja odrastaju izvan bioloških porodica. Nažalost, sve je više djece koja su duboko traumatizirana, a kada djeca odrastaju u porodicama u kojima ne dobijaju ono što im je potrebno, ona nisu naučena da pravilno reaguju na tu traumu, i to se često iskazuje kao neadekvatno ponašanje.“
Prijave za konferenciju
Konferencija je namijenjena svima koji žele saznati više o hraniteljstvu, samim hraniteljima, roditeljima, službenicima iz Centara za socijalni rad, ministarstava, nastavnicima i svima koji žele proširiti svoja znanja o navedenoj temi. Biće dostupna online -putem zoom aplikacije, a sve dodatne informacije će biti objavljene na fb događaju konferencije: . Prijava za konferenciju se vrši na slijedećem linku:
Realni sektor je zbog obustave rada nastale mjerama u borbi protiv pandemije p(ostao) suočen sa brojnim problemima održivosti po pitanju radnih mjesta, plasmana usluga i proizvoda.Oslonjeni samo na nerazvijeno bh.tržište koje je glavne poticaje dobijalo od turizma i doznaka dijaspore/iz inostranstva, mogućnosti za razvoj i promociju poduzetništva žena su svedene na primarni nivo preživljavanja, tj. mjesečnu bazu pokrivanja troškova bez dobiti, a mnogima je i to upitno. Država je sa uvođenjem sporadičnih i nedovoljnih sektorskih poticaja i neoslobađanja od obaveza, dovela u još nepovoljniji položaj željene ciljeve usmjerene većinom na izdvajanju poduzetništva žena kao segmenta u kojeg se treba zasebno ulagati kroz poticaje u zapošljavanju i odvojenom dijelu lokalnih ekonomija od posebnog interesa.
Kao jedan od načina da pomognemo poduzetnicama iz BiH, Udruženje poslovnih žena je krenulo sa setom novih aktivnosti sa ciljem da odgovorimo na izozove i prepreke sa kojima se suočava bh privreda. Mreža “Budi poduzetna” je otvorena za sve poduzetnice iz BiH, svih djelatnosti i za svaku članicu će biti osigurano besplatno savjetovanje i podrška za razvoj poslovanja. Uslov za uključenje u mrežu je da poduzetnica ima registrovanu privrednu djelatnost (bez obzira na oblik) te da je spremna je dati određeni popust za svoje proizvode/usluge drugim poduzetnicama-članicama mreže.
Mreža “Budi poduzetna” je pokrenuta isključivo na bazi volonterskog rada poduzetnica i članica Udruženja.
Predstavljamo Lidiju Sejdinović, poduzetnicu iz Vogošće koja je pronašla način kako djecu vratiti u svijet mašte, lijepe riječi i umjetnosti.
Lidija, vi ste poznati i kako Teta Pričalica. Ispričajte nam kako je ona nastala.
Lik Tete Pričalice sam osmislila prije četiri godine da bih se djeci na dopadljiv način približila prilikom nastojanja da ih zaljubim u čitanje, učenje, kreativnost i kulturu. Kada sam se spremala za svoje prve radionice održane u vrtićima u Sarajevu i u biblioteci Kulturno-sportskog centra Vogošća, sa mnogo posvećenosti i ljubavi sam razmišljala o načinu na koji je najbolje djeci predstaviti književnost. Dok sam namaštavala sadržaj radionica, Teta Pričalica se pojavila spontano – moja zaigrana strana je konačno zaživjela u svojoj punoj snazi. Dobila sam prostora da ispoljim vedrinu koju su godinu dana kasnije opjevali Mravko Travko i Latif Moćević. Teta Pričalica je, putem istoimene emisije za djecu i kroz različite aktivnosti i projekte, zadobila povjerenje i simpatije širokog kruga djece i upravo zbog toga je primjereno ime za centar za djecu koji danas imamo.
Koje usluge pruža vaša kompanija i ko je vaša ciljna grupa?
Teta Pričalica d.o.o. je edukativno-kreativni centar u Vogošći u kojem djeca školskog i predškolskog uzrasta otkrivaju i razvijaju svoje talente na prirodan i dopadljiv način, uče i igraju se u poticajnom okruženju. Naš cilj je mališanima omogućiti sretno djetinjstvo, kvalitetnu edukaciju i uspješan rast.
Taj cilj ostvarujemo kroz niz usluga, a izdvojila bih program za školarce koji je raspolaganju od 7.00 do 18.00 sati svakog radnog dana, radionice za predškolarce, školu glume i školu baleta svakog dana u poslijepodnevnim satima. Vikendima organiziramo rođendanske i ostale tematske zabave.
Moj tim i ja živimo svoj posao i jedno od posebnih zadovoljstava je to što se naši članovi svakog jutra pojavljuju sa osmijehom, a kada se program završi, uglavnom traže roditelje da ostanu još malo. Tako da, pored raznolikih usluga, mi isporučujemo vedrinu i osjećaj pripadanja, što našim mališanima mnogo znači. Ne mogu vam opisati osjećaj koji me obuzeo početkom sedmice kada me na tabli dočekala ova poruka jedne naše djevojčice: “Teta Pričalica je naš drugi dom”.
Teta Pričalica sa mališanima
Teta Pričalica je registrovana kao d.o.o., međutim po svom načinu djelovanja ona je društveno preduzeće?
Tako je, naš centar je društveno preduzeće – osim što razvija zajednicu potpomažući obrazovanje značajnog broja djece – kao jedan od biznisa podržanih od Fondacije Mozaik, doprinosi zajednici kroz vraćanje 51% svoje dobiti nazad u društvo.
Kada govorimo o poticajnom okruženju za poduzetništvo, a posebno za poduzetništvo žena, šta smatrate najveći nedostacima.
Najveći nedostatak je uvjerenje da je nemoguće biti uspješan i sretan u Bosni i Hercegovini, pa često ni ne tražimo niti stvaramo poticajno okruženje. Pristaje se na odustajanje bez ikakvog pokušaja. Poticajnom okruženju možemo doprinijeti svi odreda. Istraživanja jasno kažu da je naša država vrlo zahtjevno okruženje kada je poduzetništvo u pitanju, a ja vjerujem da jedino što više poduzetnika, osvještenih, obrazovanih, umreženih i aktivnih, mogu promijeniti naše društvo korak po korak.
Drugi nedostatak koji stalno primijećujem i boli me najviše – ne kupujemo dovoljno proizvode i usluge naših poduzetnika. Ne govorim da to uradimo zbog njih lično, nego zbog sebe. Oni nama nude ono što nam je potrebno, odgovaraju na neku našu potrebu, ali često prođu nezamijećeno. Svoje povjerenje poklanjamo kompanijama koje ne izgrađuju naše društvo, naše lokalne zajednice. A naši poduzetnici su investicija u naše bolje sutra, nadam se da ćemo to uskoro svi shvatiti.
Kada su žene u pitanju, situacija se dodatno usložni – nismo se još riješili besmislenog tradicionalnog uvjerenja da je direktor i vlasnik muška pozicija (ali fantastične žene koje sve češće prepoznajemo će promijeniti to) i postoji još uvijek uvjerenje (koje se ne izgovara javno) da biznis koji vodi žena nema dobru prespektivu jer mu se ona neće moći dovoljno posvetiti zbog majčinstva i porodičnih obaveza (a posvetit će mu se, bez obzira na sve, sa žarom koji je specifičan upravo za žene). Također, žene se ne tretiraju jednako jer se ne uklapaju u profil tipičnog lidera, na koji smo navikli. Naše liderstvo po stilu jeste često drugačije od muškog, a savremenom svijetu upravo ono sada i treba.
Da naglasim, ne vrednujem poduzetnike po spolu, upravo suprotno – svijetu biznisa su potrebni i žene i muškarci, rame uz rame, različiti možda ali potpuno ravnopravni.
Šta vam je bilo od najveće važnosti kada ste pokrenuli svoj biznis? Da li ste koristili neke od poticajnih mjera ili ste se više oslonili na podršku pojedinaca/pojedinki?
Moj biznis je osnovan uz podršku Fondacije Mozaik. Fondacija Mozaik je vodeća neprofitna korporacija u regiji, koja kroz svoju inovativnu desetogodišnju strategiju radi na pronalaženju, osnaživanju i ulaganju u vrijedne i inovativne društvene poduzetnike – kreatore dobre (impakt) ekonomije. Između 2016. i 2026. godine Fondacija Mozaik će predvoditi razvoj nove generacije poduzetne omladine – moralne snage koja kreira novu društvenu i ekonomsku vrijednost, nova radna mjesta, i kao takva služi kao uzor svim mladima.
Partnerstvo sa Mozaikom mi mnogo znači jer sam, osim investicije u sam biznis, dobila i podršku i povjerenje kada je u pitanju razvoj i mog biznisa i mene lično kao poduzetnice. Lijep je osjećaj znati da neko vjeruje u moje vještine i moje ideje, da vidi koliko moj biznis doprinosi zajednici u kojoj djeluje i da je spreman dati savjet ili mentorsku podršku kada mi zatreba.
Ja volim da se edukujem, rastem, djelujem, pronalazim kreativna rješenja kada naiđem na izazov ili problem, tako da nisam sklona da se mnogo i često oslanjam na nekoga, ali sam kroz saradnju sa Mozaikom naučila da poduzetnik/ica treba da posvećeno vodi svoj biznis, ali kada naiđe na prepreke za koje nije odgovoran ili kojima nije dorastao još – a one se nužno pojavljuju u zahtjevnom okruženju u kojem posluju bh. biznisi – treba imati nekoga koga može pitati za savjet ili pomoć.
Moram spomenuti podršku koja mi privatno znači – moj suprug Aidin, koji je svaki komad namještaja i dekoracije u centru Teta Pričalica izradio ručno, da prostor bude za djecu inspirativan na način na koji sam izmaštala. Aidin je uvijek spreman, zajedno sa mojom majkom, sestrom i prijateljicama, da mi puhne u jedra kada se umorim, padne mi motivacija ili počnem da preispitujem mogućnosti.
Posebno bih naglasila da, iako je podrška okoline vrlo važna, sasvim je u redu da je ne dobijete istog momenta – to nije znak da treba odustati od svoje ideje. O svom radu treba, bez obzira na sve, strastveno govoriti i u njega još strastvenije vjerovati, i ta energija će privući ljude koji će vjerovati u vas i podržati vas. Nema ništa privlačnije i inspirativnije od žene koja vjeruje u sebe i svoj rad. Zarazno je. Potiče i druge ljude da se pokrenu.
Situacija sa pandemijom korona virusa je utjecalana sve sfere života. Dosta biznisa je imalo zabranu rada, pa tako i vaš biznis. Šta ste učinili i šta činite da umanjite nastalu štetu?
Situacija sa pandemijom nas je doslovno zaskočila i potpuno paralizirala naš rad u Centru na dva mjeseca. Taj period smo iskoristile za inoviranje. Upriličila sam online edukaciju za svoj tim sa firmom Prokotip iz Zagreba i kroz njihovu radionicu smo mapirale svoje snage, slabosti, analizirali kakvi smo kao tim i kako ćemo se iznijeti sa potpuno nepoznatom situacijom pred nama. Paralelno s tim sam dobila ohrabrenje i od mentora iz Mozaika da krenem sa razvijanjem digitalnih usluga. Dok smo bile sa svojom djecom u kućnoj izolaciji, edukatorice Ajla, Fatima i ja smo održavale online radionice, a kasnije i online privatne časove. Privatne online časove i sada povremeno održavam. To je bilo za nas novo i lijepo iskustvo jer smo našle način da vidimo barem putem ekrana djecu koja su nam neizmjerno nedostajala, a doprinijeli smo i tome da djeca lakše prebrode kućnu izolaciju. Tu uslugu nisam naplaćivala, željela sam da u tom periodu ipak budemo isključivo podrška porodicama u izolaciji, bio je to naš doprinos zajednici. Ali nam je to iskustvo sada važno i dobro je polazište za digitalizaciju nekih naših usluga za budućnost, a unaprijedile smo i vještine koje će nam poslužiti kada god naši članovi budu imali online nastavu. Moći će uvijek računati na nas. Finansijske gubitke koje smo u tom period pretrpjeli ublažili smo državnim podsticajima za minimalne plate i poreze i doprinose. Posljedice pandemije osjećamo još uvijek, jer bez obzira što smo se vratili na posao, poslujemo oprezno i u vrlo malim grupama, ali vjerujem da ćemo sve prebroditi. Sigurnost djece je trenutno na prvom mjestu.
Šta savjetujete ženama koje imaju poslovnu ideju?
Lidija Sejdinović – Teta Pričalica
Poslovna ideja je želja, potreba koje se ne pojavljuje slučajno, i treba je razvijati, pretvoriti u plan. Kada si dopustimo planiranje, kada si planiranje uzmemo u ozbiljan zadatak, upoznajemo svoje mogućnosti, ideju osnažujemo, upravljamo rizikom i manje se pitamo je li nešto moguće, a više se fokusiramo na to kako ćemo to što smo naumile ostvariti. Ženama je poduzetništvo u prirodi, mi stvaramo, organiziramo, njegujemo sve oko sebe. Uporno i posvećeno iznosimo odrastanje, obrazovanje, majčinstvo i svu tu izdržljivost, kreativnost, vještine i strasti treba osvijestiti i primijeniti u biznisu.
Dobar plan, testiranje ideje, samoosvještenost, upornost, spremnost da se zatraži pomoć od pravih ljudi ili organizacija kada je potrebno i otpornost kada nas okolina obeshrabruje potrebni su da zaživi i vaš biznis i vi zajedno s njim. A kada se to desi, nijedna prepreka, umor i neuspjeh neće nadjačati jedan poseban osjećaj koji je teško opisati dok se ne doživi, a ja ga tumačim ovako – kad radim nešto što mi daje unutarnju slobodu, što ima svrhu, i pritom volim svoj posao, onda cijeli moj život ima više smisla, jer većinu života provedemo na poslu. Život ne bi trebao da počinje i završava vikendom, otkad sam poduzetnica, nemam nikakav problem sa ponedjeljkom.
Prošle godine ste bili nominovani za nagradu Snaga izvrsnosti, šta vam je značila ta nominacija?
Udruženju poslovnih žena u BiH čestitam još jednom na sjajnoj ideji da kroz Snagu izvrsnosti dobijemo priliku da nominujemo žene čiji rad cijenimo, kao i da dobijemo priliku da upoznamo sve one žene koje za koje smo trebali čuti jer izgrađuju i oplemenjuju naše društvo. Prošlogodišnja nominacija me je obradovala, lijep je osjećaj vidjeti svoje ime među svim tim ženama koje stvaraju, rade i blistaju unatoč svim preprekama. Najljepše od svega je bilo vidjeti da je takvih žena mnogo. Nadam se da ćete nas okupiti još više.
Za kraj, podijelite sa nama vaš životni moto.
Svakog dana nešto učini, nešto voli i nečemu se nadaj.
Ko vas poznaje, zna da iz vas isijava kreativnost. Na koji način je koristite u životu?
Svakodnevno koristim kreativnost. Ujutro kada spremam doručak djeci, trudim se da to lijepo izgleda, preko uređenja životnog prostora do načina oblačenja sebe i drugih.
Možete li nam nešto reći o svom profesionalnom (radnom) iskustvu?
Nakon desetak godina rada u nevladinom i privatnom sektoru kao diplomirani ekonomista, nakon svakodnevne rutine jedostavno sam poželjela raditi neke malo kreativnije, drugačije poslove. Nije bilo jednostavno donijeti takvu odluku, raditi bez radnog vremena, bez sigurnih primanja, niti sam je donijela preko noći, ali moja ljubav prema ovom poslu je bila jača od svih strahova.
Upravo kombinacijom kreativnosti i iskustva je nastala EA?
Jedan od modela popularnih haljina
Upravo tako. To je iskustvo koje još uvijek gradim, a počela sam sa dvanaest godina, možda čak i ranije kada sam lutkicama šila odjeću. Tetka me naučila da šijem, još kao djevojčicu i zahvaljujući njoj ja danas mogu da radim posao koji volim. Priča koja je krenula s potrebom da imam malo drugačiji komad nakita za izlazak, ubrzo je prerasla u svakodnevnu opsesiju. Pri izradi predmeta koji nose ime ovog brenda, uvijek sam se vodila potrebom da to bude nešto drugačije, ali ipak nosivo u različitim prilikama i kombinacijama.
Kome su namijenjeni odjevni predmeti EA?
Sve kreacije su namijenjene ženama kojima je potrebno nešto u čemu će se osjećati posebno. Pri izradi cijelog asortimana brenda, vodim se potrebom da to bude nešto drugačije, ali ipak nosivo u različitim prilikama i kombinacijama. Upravo ta žena, kojoj je potrebno sve i sasvim malo u isto vrijeme, svakodnevno me motivira i daje vjetar u leđa.
Da li ste osjetili posljedice pandemije na vaše poslovanje? Ili/i koji vid podrške je potreban kako bi se biznisi žena dodatno razvili?
Prije pandemije imala sam mnogo planova, koji na žalost nisu realizirani, a sa druge strane, pojavile su se druge mogućnosti koje uopće nisu ni postojale kao opcija. Posljedice pandemije je osjetio cijeli svijet, pa tako i ja. Ja sam osoba koja voli da rješava probleme i smatram da je jako bitno ulagati u promociju te je tako došlo do realizacije pop- up kornera u BBI centru koja se pokazala kao odličan poslovni potez i koncept.
Smatram da je svima, pa tako i ženama, podrška porodice jako važna i ona se u većini slučajeva podrazumijeva, ali podrška koju dobijete od žene poduzetnice ima posebnu težinu i moć. Imam sreću da sam okružena predivnim, uspješnim ženama koje mi daju podstrek i iz kojih crpim snagu. One me motiviraju i inspiriraju, tjeraju da nastavim dalje, da zajednički dijelimo radost, uspjehe i kada je teško, da pružimo jedna drugoj podršku.
Na koji način vršite promociju, prodaju i uopće kako dolazite do kupaca?
Nedavno smo realizovali, uz pomoć BBI centra, smijem reći možda čak i prvi u BIH, pop-up kutak/korner, putem kojeg smo uspjeli promovirati uživo naše proizvode. Koncept promocije se pokazao izuzetno uspješnim te ga planiramo u bližoj budućnosti ponoviti. Pored ovog inovativnog načina promocije, koristimo i društvene mreže (Facebook i Instagram), a naše zadovoljne klijentice su najbolja reklama.
Koji je vaš savjet ženama koje imaju poslovnu ideju?
Nemojte oklijevati, nego hrabro krenite u realizaciju svoje ideje, odmah. Sve što radite iz ljubavi na kraju će dati odlične rezultate, nove spoznaje, nova poznanstva, pomjeranje granica. Treba vrijedno raditi, biti uporan i na kraju svaki trud će se isplatiti, u što ne sumnjam. Također, želim spomenuti članstvo u Udruženju poslovnih žena u BiH, u kojem sam, s jedne strane, upoznala izuzetne žene, a s druge strane, Udruženje mi je omogućilo stvari za koje nisam mislila da se mogu desiti.
Pandemija korona virusa je utjecala na sve sfere života, a problem koji je došao do izražaja na globalnom nivou je porast nasilja u porodici. Sa ovim problemom se u našoj zemlji suočava Fondacija lokalne demokratije koja kroz aktivnosti Sigurne kuće nastoji pomoći žrtvama nasilja.
Statistika pokazuje da od ukupnog broja žena koje borave u Sigurnoj kući, njih 60% se vraća u nasilno okruženje jer nemaju svoju imovinu niti posao, dok se 80% žena koje su dobile podršku nakon napuštanja Sigurne kuće više nikad nije vratilo nasilniku.Prema važećim zakonima, žene i djeca mogu samo određeni period boraviti u Sigurnoj kući. Nakon najduže 6 mjeseci žene moraju napustiti Sigurnu kuću i, nažalost, mnoge se nemaju gdje vratiti. Upravo zbog toga je pokrenut Fond „Zajedno smo sigurne“ koji će pomoći i podržati žrtve nasilja da nastave svoj put transformacije u samostalne i stabilne pojedince koji se brinu za sebe i svoju djecu.
Kompanija BHTelecom je jedina kompanija iz oblasti telekomunikacija koja je podržala razvoj fonda „Zajedno smo sigurne“, usmjerenog na osiguranje sigurnog boravka za žene i djecu žrtve nasilja. Na ovaj način je BH Telecom još jednom potvrdio svoju ulogu društveno najodgovornije kompanije koja, uprkos činjenici da kao i brojne druge bh. kompanije prolazi kroz izazove poslovanja u uslovima pandemije, još jednom iskazuje solidarnost i podršku humanitarnim projektima među kojima je i Fond „Zajedno smo sigurne“.
Fond „Zajedno smo sigurne“je pokrenula Fondacija lokalne demokratije s ciljem prikupljanja neophodnih sredstava za obezbjeđenje sigurnog smještaja i pokrivanja troškova života za žene i djecu žrtve nasilja koji moraju napustiti Sigurnu kuću. Uz podršku kompanija te građana i građanki, cilj je omogućiti da se žene i djeca koje su žrtve nasilja adekvatno zbrinu i osjete sigurnost.
Kompanija BH Telecom je putem promocije na društvenim mrežama Fondacije lokalne demokratije i Fonda „Zajedno smo sigurne“ direktno pomogla rad Fonda. Prikupljena sredstva iz Fonda će omogućiti da se ženama i djeci koji su žrtve nasilja u porodici obezbijedi prelazni smještaj nakon napuštanja sigurne kuće. Smještaj i podrška nakon boravka u Sigurnoj kući te tokom perioda osamostaljenja su ključni kako bi se ženama i djeci osiguralo sigurno okruženje i novi početak.
Svaki vid podrške je izuzetno značajan za žene i djecu žrtve nasilja, te ovim putem pozivamo sve društvenoodgovorne kompanije, građane i građanke da podrže razvoj Fonda isvojom podrškom pokažu solidarnost u ovim izazovnim vremenima.
Sve informacije o kampanji su dostupne na www.zajednosmosigurne.ba, fb stranici www.facebook.com/zajednosmosigurne ili putem telefona +387 33 236 899. Donaciju možete izvršiti putem računa 3387302205402474 otvorenog kod UniCredit Bank dd. Mostar.
Osim podrške Fondu „Zajedno smo sigurne“, kompanija BH Telecom kao društveno odgovorna kompanija, kontinuirano obezbjeđuje podršku brojnim organizacijama i projektima usmjerenim za pomoć ugroženoj populaciji, osobama sa invaliditetom i posebnim potrebama, narodnim kuhinjama, humanitarnim udruženjima i obrazovnim institucijama. I tokom pandemije je BH Telecom poduzeo niz društveno odgovornih akcija kako bi svim svojim korisnicima i građanima pomogli u teškom i izazovnom vremenu. Primarni cilj je bio zaštita zdravlja građana i obezbjeđenje kontinuiteta servisa, te je značajna podrška pružena zdravstvenim institucijama, školama i učenicima, poslovnoj zajednici i bh. građanima, a više informacija o svim aktivnostima je dostupno na linku https://www.bhtelecom.ba/ostanimo-povezani.html te na stranici www.bhtelecom.ba .
Bračni par Marković iz Brčkog, trenutno u tridesetima ili kako ljudi kažu u najboljim godinama, se prvo upoznao online u igrici. Nakon 6 mjeseci druženja u virtualnom svijetu odlučili su se upoznati i u stvarnom svijetu. Od tada, radili su na stvaranju vlastitog brenda, u koji su s vremenom uložili mnogo pažnje, truda, i ljubavi
„U braku smo 6 godina i u tom periodu smo na razne načine usmjeravali našu kreativnost. Od samog početka našeg zajedničkog života znali smo da želimo stvoriti nešto svoje, neki naš brend koji odražava našu ličnost. Bilo je tu dosta lutanja i traženja sebe u raznim poljima jer smo znali da želimo nešto ali nismo znali šta je to tačno. Tako da iza sebe imamo jedan ‘propali’ brend Bouncey koji je prodavao odjeću i opremu za trening isključivo za žene. Ali s vremenom smo shvatili da se mi u tome baš i ne pronalazimo, da tu nema strasti koja nas pokreće. Nakon toga smo se okušali sa dekupažom, i to nije bilo nešto gdje smo se vidjeli na duže staze. I na kraju je nastao Njamello koji svakim novim danom u nama budi sve veću strast i ljubav prema onom što radimo.” – navode oni.
Njamello je mlad brend, koji je nastao prije 6 mjeseci. Aleksandar i Maida su počeli s izradom marshmallowa kod kuće. Nakon prvog neuspjelog pokušaja, napravili su svoj prvi domaći marshmallow s ukusom vanilije. Kada su pomislili kako bi bilo super da marshmallow ima okus plazme ili Rafaela, počeli su testirati razne okuse i dijeliti ih s rodbinom i prijateljima da vide kakve će biti reakcije. Svi su bili oduševljeni i tražili su još, pa je tada počelo planiranje njihovog budućeg biznisa. Od pakiranja, dizajna loga i kartica zahvalnosti pa sve do najsitnijih detalja na njihovoj web stranice Aleksandar i Maida su uložili mnogo vremena i truda kako bi svojim kupcima ponudili samo najbolje.
„Stvarno smo htjeli da to izgleda profesionalno ali i slatko. Naravno mnogo smo toga promijenili od samog početka pa do sada i drago nam je jer se u tome vidi naš napredak i kao kreatora i kao brenda. Stalno razmišljamo kako da poboljšamo našu recepturu i pakovanje i očekujemo da će Njamello u budućnosti biti sve bolji i bolji.” – kažu oni.
Aleksandar i Maida navode i to kako su u početku imali samo jedan mikser i tek nekoliko kalupa za pripremu, te da su u potrazi za savršenim marshmallowom više puta mijenjali izgled njihovih sada već dobro poznatih slastica.
„Tako smo recimo na početku u Čoko plazma marshmallow stavljali komadiće čokolade i plazme u smjesu i to dosta promijeni njegovu teksturu. Tako da sada ne stavljamo ništa u smjesu nego ga prelijemo komadićima čokolade i svaki komad uvaljamo u plazmu da bi marshmallow bio što mekaniji i pjenastiji. Također, s vremenom smo morali povećati broj miksera i kalupa jer nam je pristizalo više narudžbi. Naravno mi još uvijek gledamo na sve detalje naše proizvodnje i tražimo način kako da je poboljšamo i da naš brend s vremenom sve više napreduje.” – kažu oni.
Njamello trenutno u ponudi ima devet ukusa, a to su: Čoko plazma, Oreo, Rafaelo, Jagoda, Medenjaci, Karamela, Jaffa, Bubblegum i Čupavci.
„Uskoro uvodimo par novih ukusa jer želimo da proširimo naš asortiman. Pitali smo naše kupce koje ukuse bi željeli probati, slušamo ih i želimo ispuniti njihove želje.” – kažu Aleksandar i Maida, te dodaju kako su njihovi najprodavaniji okusi Čoko plazma, Rafaelo, Oreo i Jagoda.
Za pripremu jednog okusa ovim mladim kreativcima potrebno je pola sata.
„To nam je najlakši dio posla jer nakon toga marshmallow treba da odstoji najmanje tri sata da bi bio spreman za sječenje i pakovanje u kesice. U tom periodu dok čekamo pripremamo kesice koje sami pravimo i kada spakujemo marshmallow-e svaku kesicu zatvorimo da ne bi ulazio zrak. Strogo vodimo računa o tome jer ako je marshmallow previše dugo otvoren počinje da se stvrdnjava. I nakon toga slijedi naš omiljeni dio a to je pakovanje u kutije i ukrašavanje.” – kažu oni.
Aleksandar i Maida navode kako do sada nisu imali pritužbi na njihove slastice, te da su izuzetno zadovoljni suradnjom s kupcima.
„Mi pomno slušamo naše kupce i tražimo od njih prijedloge za nove okuse jer želimo da i oni budu dio našeg brenda. Također volimo kada nam se jave sa posebnim zahtjevima, ako naručuju recimo za djecu pa traže da mi to ukrasimo sa mašnama i stikerima. Stvarno uživamo kada radimo na detaljima i kada dobijemo pozitivne reakcije. I drago nam je kada nekome uljepšamo dan.” – kažu.
I Aleksandar i Maida kao najveću podršku izdvajaju jedno drugo.
„Mi se najbolje razumijemo i znamo kako da poguramo jedno drugo onda kada nam je to najpotrebnije.” – navode oni, te dodaju da su im velika podrška i njihovi roditelji koji vjeruju u njihov uspjeh od samog početka. Kao jedan od najboljih načina za uživanje u Njamello slasticama Aleksandar i Maida navode ugodan odmor uz kavu.
„Jedan od nama omiljenih načina je uz kafu. Ali tako da ga ubacimo u kafu, promiješamo i čekamo da se otopi. On joj da slatkoću i neku posebnu aromu sve u zavisnosti od okusa koji se stavi. Dobar je i sa keksom kada se malo istopi u mikrovalnoj pa ubaci između dva keksa, tada dobijemo preukusni slatki sendvič. Ili da ga zapečemo na vatri pa bude hrskav izvana a mekan iznutra. Stvarno ima mnogo načina na koji se može jesti ali možda je ipak najbolji kada se pojede sam, onako na brzinu dok čekamo večeru.” – kažu.
Najveća želja ovog mladog bračnog para je da njihovi kupci ostanu zadovoljni s njihovim proizvodima baš kao što su i do sada bili, te da prošire prostor za rad i izradu slastica.
„Planovi su nam da proširimo naš prostor za rad, nabavimo još miksera i opreme i da širimo naš asortiman. Također nam je želja da se proširimo na tržište i van granica BiH jer imamo dosta ljudi koji nam se javljaju iz susjednih zemalja. Želimo da Njamello nastavi da bude brend kojeg ljudi vole i koji čini ljude sretnima.” – kažu oni.
Svi koji žele podržati Aleksandra, Maidu i Njamello mogu to učiniti putem njihovih društvenih mreža.