Četvrtak, 16 Aprila, 2026
Naslovnica Blog Stranica 82

LG I NET-A-PORTER LANSIRAJU KOLEKCIJU ODRŽIVE GARDEROBE

Kolekcija je dio #CareForWhatYouWear kampanje, nove inicijative koja pomaže potrošačima da postignu održivost odjeće.

Kompanija LG Electronics (LG), u saradnji sa NET-A-PORTER, vodećim onlajn luksuznim modnim prodavačem, ponudiće ograničenu seriju ekološki proizvedene garderobe od visokokvalitetnih prirodnih materijala napravljenih da traju godinama. Inicijativa je dio kampanje #CareForWhatYouWear kompanije LG, koja je stalno posvećena smanjenju karbonskog otiska svojih proizvoda radi bolje budućnosti.

Kampanja je poziv potrošačima da pomognu u borbi protiv otpada od odjeće, tako što će smanjiti oštećenja tkanine odgovarajućim načinom pranja i ističe ekološke prednosti kupovine trajne, ekološke odjeće, promjenu namjene odjevnih predmeta i ustupanje neželjene garderobe onima koji će je nositi i cijeniti. Sa tim ciljem, LG i NET-A-PORTER udružili su se sa tri brenda posvećenih održivosti u modi: Mara Hoffman, Le Kasha i Bondi Born, da bi stvarali modu koristeći stopostotno dugotrajne materijale koji dozvoljavaju mašinsko pranje i lako se mogu održavati bez hemijskog čišćenja. Kolekcije u vidu „modnih kapsula“ biće dostupne isključivo na NET-A-PORTER-u i dio su platforme NET SUSTAIN koja je dizajnirana da pomogne potrošačima da proizvode manje otpada i učestvuju u smanjenju globalnog problema modnog otpada, koji po procjeni Svjetskog ekonomskog foruma, države košta 400 milijardi dolara svake godine.

Prošle godine kompanija LG pokrenula je i svoju Zero Carbon inicijativu, kojom se obavezala da će do 2030. godine dostići nultu emisiju ugljen-dioksida u svojim djelovanjima na globalnom nivou. Kao vodeći brend na sijvetu kada je riječ o rješenjima za njegu odjeće, kompanija LG zna dosta o efikasnosti pranja veša i održavanju tkanina. Koristeći trio za napredno održavanje odjeće – mašinu za pranje veša sa AI DD™, mašinu za sušenje veša DUAL Inverter Heat Pump i Styler – kupci mogu produžiti životni vijek svoje omiljene odjeće pri tome umanjujući štetni utjecaj na planetu kroz efikasnije korištenje električne energije.

„Kao svjetski lider na polju rješenja za održavanje odjeće imamo odgovornost kada je u pitanju ekološka održivost i partnerstvo sa NET-A-PORTER eksponencijalno povećava naš kredibilitet,” ističe Dan Song, Predsjednik Home Appliance & Air Solution kompanije. „Kroz inovativne proizvode i inicijative LG demonstrira svoju duboku posvećenost poboljšanju sveta i obezbjeđivanju dobrog života sada i u budućnosti“.

Potraga za srećom traje cijeli život

Bilo kuda pođi, ali kući dođi. Da, bila je to i moja vodilja, pamteći majčine riječi još kao mali.  Tako je nekako i bilo uvijek. Otiđi u Moskvu, vrati se u Sarajevo, otiđi u Bitolu, vrati se u Sarajevo, otiđi u Dhaku, vrati se u Sarajevo, otiđi u Maleziju, vrati se u Sarajevo. Pokušavao sam tu ostati…ali pojam “ostanak” je relativan za nekoga ko uvijek teži nečemu višem i dinamičnijem. U suštini, tu leži poenta ove priče: da potraga za srećom ne završava već putujući prima različite oblike, ali u suštini ostaje potraga.

Radeći već od 17. godine na BH Radiju 1 na Omladinskom programu imao sam priliku pričati sa velikim brojem mladih ljudi koji su otišli iz BiH i nisu se vratili, ali i s mladima koji su se aktivno borili za “bolje sutra u BiH”. Tada sam lično navijao za borce, ljude koji su ovdje bili i činili proaktivni dio društva.  Također, i sam sebe sam smatrao dijelom te zajednice. Kada sad pogledam unazad, vidim da su ovi koji su živjeli vani i dalje vani, a ovi što su se borili ili su se povukli iz bitke ili su i oni otišli. I vidim sebe kako sjedim na sjeveru Evrope, gledajući kako estonska zima najavljuje još jednu vjetrovitu i snježnu sezonu.

Odlazak u inostranstvo je iskustvo kojeg većina mladih širom svijeta proživljava kao obaveznu dužnost tokom svog odrastanja, bilo da je riječ o nekoj srednjoškolskoj razmjeni, studiju ili praksi. Suočavanje sa novom zemljom, drugačijom kulturom, različitom hranom, neobičnom klimom, stranim jezikom – sve su to aspekti života, ali prije svega odrastanja. Odlazak u Dhaku (Bangladeš) sa 25 godina, nakon što sam završio master studij na Građevinskom fakultetu u Sarajevu s ciljem da radim kao Sales Manager za globalnu telekomunikacijsku kompaniju, a ne kao inženjer mnogi su smatrali najluđim potezom u mom životu. Sam se često sjetim koliko sam sati (moglo bi se slobodno reći dana) proveo u beskonačnim saobraćajnim gužvama uzavrelog bengalskog asfalta razmišljajući da li sam zaista za to “učio školu”. Ali, tada sam znao da to iskustvo moram proći, da će ta avantura utjecati na moj dalji razvoj, kako privatno tako i profesionalno.


O Bangladešu ne pričam mnogo sa svojom porodicom i prijateljima. Ne zbog toga što nešto krijem nego sumnjam da to iko može razumjeti osim moje Balkan ekipe koju smo izgradili tamo. Zemlja površine BiH sa 160 milion stanovnika predstavlja pravi mali stampedo ljudi u bilo kojem trenutku dana/noći. Ograničeno kretanje, mjesto gdje se bijelac doživljava kao Bog, siromaštvo koje vas okružuje i podsjeća na surovu realnost, ali sa druge strane, jedinstveni poslovni izazovi podizanja kompletnog tržišta, rada sa bankama i velikim poduzetnicima, vode vas ka upoznavanju jedne kulture koja smatra da su njihovo najveće ekonomsko dobro ljudi. 2 godine boravka u Dhaki su do sada najjače životno iskustvo koje sam prošao i sa 27 godina nisam pomišljao da se vraćam nazad, već da idem naprijed, i taj naredni korak bio je Kuala Lumpur. Svjetska metropola. Jackpot nakon Dhake. Rekao bi neko ziher. Ja bih rekao šipak. Svakako svjetska prijestolnica, jedan od najvećih ekonomskih epicentara Azije, magični Kuala Lumpur zrači luksuzom i raznolikosti. Uveliko sličan BiH gledajući etničku podijeljenost (Malajci, Indijci i Kinezi), ali sa druge strane veoma dinamičan, užurban, poslovan i bez duše. Iznimno uvezan sa svijetom, ali nekako nedovoljno iskren u svemu tome. Za mladog, srčanog Bosanca i Hercegovca Malezija nije bila destinacija za ostati, ali jeste svakako za doživjeti u 3 godine.

5 godina u Aziji je donijelo nevjerovatne poslovne izazove; imao sam priliku voditi tim od 25 ljudi u 4 različite zemlje, raditi sa velikim imenima poput Facebooka, WhatsAppa, Oracle-a, Citi Banka, azijskih ecommerce giganata, ali i raditi na lokalnoj ekspanziji u Bangladešu, Maleziji, Singaporeu, Mijanmaru i Vijetnamu. Za osobu od 30 godina to je bio život iz snova, život u koferima, život koji živi vas, ali ne i vi njega. Ali, jednog dana ustanete i zapitate se gdje je u svemu tome vaša suština i kao logično vas stigne pomisao da biste ipak mogli vratiti se u svoju rodnu zemlju i prenijeti znanja i iskustva te graditi svoj život kvalitetnije.

Naučio sam kroz život da imati očekivanja može biti najveća zabluda sa kojom se možemo suočiti. Ali, gledajući da ovdje pričamo o ljubavi prema rođenoj zemlji kojoj želite sve najbolje, vjerujem da je nekako neminovno očekivati da će društvo biti spremno za nekoga ko samo želi doprinijeti razvoju istog.


Povratak u Sarajevo nakon 5 godina je bio kompleksnije i teže iskustvo nego prvi odlazak u Dhaku prije 5 godina. Kulturološki gledano, mišljenja sam da je BiH jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. To bi u suštini trebalo da rezultira da istu promovišemo te da svi radimo na tome da se društvo diže kolektivno kako intelektualno, tako i profesionalno. Međutim, tu nastaju moji izazovi. Na prvi spomen da sam se vratio, ljudi bi obično pitali da li to nisam uspio u Aziji ili da li me je to Azija “pojela” – šta god to značilo. S druge strane, kada bih ljudima rekao da sam prethodnih 5 godina živio u Bangladešu i Maleziji, 90% ljudi ne bi prokomentarisalo prvu destinaciju, a za drugu bi rekli “mah, čuo sam da je Malezija loša”. Iako nisam htio da vjerujem da je to postulat ponašanja većine, stekao sam utisak da bh. društvo nije spremno da čuje više o drugačijem i nepoznatom. I to je bio veliki šok za mene gledajući koliko je BiH kulturološki raznolika zemlja.

Sve izazove bih nekako i zanemario da zapravo nije veoma jasan nedostatak konkurentnosti u različitim oblastima profesionalnog izazova. Moderni svjetski trendovi ukazuju na to da se mlada osoba danas prosječno zadržava 2-3 godine na jednom radnom mjestu, da konstantno traži za povratnu informaciju oko svog performansa i očekuje karijerni napredak. Dočekati penziju u prvoj firmi gdje ste se zaposlili nije više opcija. Povratkom u BiH nisam stekao utisak da će moja karijera moći dovoljno brzo rasti onako kako je rasla u prethodnih 5 godina. Nažalost, tržište BiH je prilično zatvoreno i čini se da nije dovoljno zanimljivo svjetskim kompanijama za neki lokalni razvoj biznisa, barem ne u skorijoj budućnosti.

Političku situaciju ne bih komentarisao. To je beskonačna tema na svjetskom nivou. Ali da, svakako utječe na životno planiranje, u našoj zemlji jasnije nego igdje drugo. Onda vam se to prilično jasno implicira kada vam zatreba jedan obični dokument, ili medicinski pregled, na šta morate čekati mjesecima, a vrijeme je novac i imamo ga sve manje.

Mnogi će reći da je napuštanje problema najjednostavniji način da se isti riješi. Ja bih rekao da odustajanje nije osobina uspješnih ljudi, ali svako treba biti realan i znati kada prihvatiti poraz. To je golema odlika uspješnih ljudi. Neke sisteme možeš poraziti, mnoge bitke možeš dobiti, ali samo kada se “sukobljavaš” sa sebi sličnima, onima koji žele promjenu, napredak, razvoj i budućnost. Moja bitka se nije vodila sa vizionarima, već sa automativcima i to nije moglo uspjeti.

Potraga za srećom traje cijeli život, a život nas svaki dan iznenadi svojim potezima ukoliko odlučimo da mi njega živimo, a ne on nas. Tako je i u moj život jedan dan ušetala estonska kompanija koja je čula za mene te su željeli da svoja znanja i iskustva podijelim sa njima i pomognem njihovom razvoju. Govorimo o kompaniji koja ima sjedište u zemlji koja je broj 1 zemlja u Evropi za pokretanje biznisa, sa 99% pokrivenosti internetom i gdje sam na radnu dozvolu čekao punih 8 radnih dana. Pričamo o zemlji koja je već nekoliko godina uzastopno proglašena za zemlju sa najboljim obrazovnim sistemom u svijetu, jačim čak i od Finske. I tamo negdje neko je čuo za nekoga iz Bosne i Hercegovine ko im može pomoći.

Ne bih da ova priča bude obojena razočarenjem, ali toga mora biti ukoliko gradite uspješne priče. Ovo je i priča o tome da se uspjeti može dok god to želite. Ne morate nužno pratiti društvene norme, ali bitno je da radite na sebi i pratite svoje srce. Ono vas nikada neće izdati, a dovoljno smo svi tehnološki osviješteni da znamo da engleski jezik nije strani već maternji jezik i da je to minimum koji morate imati da biste išli dalje od svog dvorišta. Samo studiranje vas neće dovesti do posla, trebate pokušati i angažirati se tokom studiranja. Čekanje da prilike padnu sa neba je uzaludno potrošeno vrijeme. Slijediti prilike i koristiti moderna sredstva komunikacije je ključ uspjeha. Upoznavati, pričati, pitati – da, to su aktivnosti, a ne simboli da ste previše napadni, glasni i da pričate previše. Zbog toga se svi na kraju dana, kad se problemi pojave, oslanjaju na veze. Networking je ključ današnjeg uspjeha, ali treba znati komunicirati i uživo, a ne samo online. I treba čitati. Što više. I željeti letjeti. Što dalje. Znati kada prikočiti, udahnuti, izdahnuti i krenuti dalje. Dokle god treba samo da osjećate leptiriće u stomaku svakog jutra i da vam je osmijeh prirodno stanje, ali ni da suze nisu strane. Tada znate da živite, a to je ono što svi zapravo želimo.

Tamara Vučinić, djevojčica koja je ispunila svoj san

Od trenutka kada smo se upoznale, u njoj sam prepoznala nevjerovatnu životnu energiju. Energiju kakvu smo svi zaboravili od stalnog povinovanja okolnostima, drugima ljudima, i standardima na koje smo pristali. Tamara sa nama dijeli svoju priču, svoj san koji je pretvorila u javu, svoju radost življenja koja joj pomaže da i u najtežim momentima bude i živi ono što jeste.

Tamara, kakvo je bilo tvoje djetinjstvo i odrastanje?

Moje djetinjstvo je bilo između dvije porodice, roditelja, i bake i dede. Odrastala sam na Skenderiji sa bakom Evom i dedom Đurom, a oni iako odavno oru nebeske njive, žive sa mnom zauvijek jer sam imala sreću da rastem pored njih. Pogotovo danas sam svjesna tog blagoslova. Naučili su me šta je ljubav, kako se pokazuje šta je sloboda i kako se živi, šta je kreativnost i kako je to najvažnije kada te niko ne sputava. To su meni bili Eva i Đuro. Moja najduža ljubav. Prvi su primjetili moju strast i sklonost crtanju i deda koji je puno putovao, je uvijek donosio bojice. On je bio mašinbravar koji me vodio u svoju radionicu da pravimo igračke od čepova za flaše. Učio me da varim. To je strašan benefit i esencija svega što sada jesam.

Druga sretna okolnost je da je tada, vrata do naših stanovala Brigita Krunić, žena avangarda, slikarka, žena koja je i sama izgledala kao slika i postala moj idol. Željela sam biti kao ona. Odigrala je nezamjenljivu ulogu u mom životu.

E, sada da bi bio balans, sa druge strane bili su roditelji kojima moja strast i dar nisu baš značili. I sigurno se puno vas susrelo sa tim da bas u porodici nemate tako važnu podršku. Ali tu ste vi – sami sebi da budete najveća podrška i da ne odustanete. Nikada. Moji roditelji, kao tada i većina nisu znali tajnu, a to je da ono sto je vaše, biće vaše ma gdje bilo. Na to ne može utjecati niko osem vas. I bila je borba. A ja sam pokazala, ja kažem upornost, oni bi rekli tvrdoglavost. Odrasla sam ispred akademije likovnih umjetnosti, rođena zaražena bojom i kreativnošću. Znate kada ste svjesni kao mali da  ćete to raditi čitav život. Ne znate da objasnite kako, ali znate, eto bas tako je bilo. „Ja sam slikar“, tako sam govorila i vježbala sam naklon publici, zamišljala puno ljudi ispred mene…

U osnovnoj školi nastavnica Kornelija Rajnpreht je prepoznala TO, i vodila me svojoj kući da radimo. To je predivno iskustvo. Poslala je moj rad 1984. na svjetsku izložbu…i pobjedio je. Zamislite tu sreću. Zamislite taj znak i potvrdu koju sam dobila od Univerzuma. Stiglo je i pismo Indire Gandi, kucano mašinom, potpisano naliv perom….ta slika se nalazi u zgradi UN-a. Roditeljima je to bilo usputno nešto dobro, ali upis u Umjetničku nije dolazio u obzir. Upisala sam Medicinsku skolu. Tada sam nažalost fizički ostala bez bake i dede, ali ne prestajem da slikam. Roditelji su čekali da me prođe…To je druga tajna koju nisu znali, da kada nešto radiš za svoju dušu, tada si najbolja verzija sebe…

Upis na Akademiju također nije dolazio u obzir, Ekonomija im je bila prihvatljiva, a ja,ja crtam po svemu svo vrijeme. Još prije rata oslikala sam zidove svoje sobe, početkom rata oslikan je i podrum, poslije sam prešla na karton i boju za kraljicu peć…ali sam crtala.

Rođenje kćerke Vanje: „Mama ove slike ljudi moraju vidjeti“.

1993. godine sam rodila moju ljubav, Vanju. Rodila i ona mene. Kako ona kaže „zar ne vidiš da nam još nisu presjekli pupčanu vrpcu“. Iako smo potpuno različite, ona je bila i ostala moje gorivo, moj pomireni svijet, moja kreativnost i moja najdraža obožavateljica koja je uvijek govorila: „Mama ove slike ljudi moraju vidjeti“.

Od posla sa punim radnim vremenom, veoma odgovornog i humanog posla, postala si slikarka?

Bez obzira što sam nekoliko puta napuštala Sarajevo i vraćala se, radila kao medicinska sestra, znala sam da sam slikarka, da stvaram rukama, bojom, platnom,vunom… Pitanje je bilo samo kada, a ne kako. Svo to vrijeme slikam realizam. Po sveskama, papirima, blokovima, ali crtam. I tako, sve do jednog momenta. Realizam mi je postao nedovoljan. Morala sam uljepšati stvarnost. I tada je počela Magija.

Bila sam u Banja Luci, kupila prvi suhi pastel, kupila crni hamer papir (koji se ne koristi za pastel) i za jednu noć naslikala svoju prvu sliku za koju kažu da je apstrakcija, mada ja stvarno mislim da se u svakoj apstraktnoj slici nalazi dio realnog svijeta. Bar u mojoj slici.

Sutradan sam putovala šest sati autobusom i na krilu sam držala sliku, nefiksiranu, gdje boja leti kako autobus naleti na rupu. Isto tako, u neprirodnom položaju pravo sa autobuske stanice odem da je uramim i čekala sam da bude gotova i odnijela je kući. Ne mogu vjerovati da neko nema nesto svoje najdraže što je napravio ili napisao, jer meni je to najposebnija slika i nalazi se kod moje Vanje. A te bojice čuvam u posebnoj kutijici. To je zaista posvećenost.

Puno sam slika poklanjala, a samo nešto prodavala. Jednako sam uživala u svemu. Jer slikanje mi je prvo strast, potreba, moja luda strana, a i terapija. To je moje uzemljenje i moja meditacija.

Jednog trenutka sam znala da više ne želim da imam radno vrijeme i dežure. Znala sam da je došlo vrijeme. I onda, tako to ide – kao u onoj izreci „učitelj dolazi kada je učenik spreman“. Imala sam hrabrost udruženu sa željom i napustila posao i samo slikala i pisala dvije godine. Slike su se prodavale, ja sam uživala.

Kako je došlo do tvoje prve izložbe?

A onda, srela sam Brigitu, preko mog najposebnijeg glasnika i prijateljice koja je moja Magija. Brigita je gledala u moje slike, zaplakala i rekla: „Spremna si“. Plakale smo obje. Držale smo se za ruke i zajedno otišle do galerije Mak, rezervisale termin. To je bilo u decembru 2019., a termin izložbe je bio 26. maj ove godine.

I kao što vidite, niko i ništa me nije omelo u tome jer Univerzum tako funkcioniše. Ta izložba je jedan od onih događaja u životu koji vas obilježi. Mediji i javnost su imali veliko interesovanje za moje slike i moj rad. Tu sreću i ponos koje sam osjetila prema sebi mogu razumjeti oni koji se vole i koji ne odustaju. O onim drugim nećemo, svi imamo izbor, ovo je moj.

U najčudnijoj godini za vrijeme našeg vakta na Planeti, ja evo spremam treću izložbu.  Preponosna, prezahvalna, presretna, zato sto je Neko vjerovao u mene, zato što sam vjerovala u sebe, zato što nikada nisam odustala, zato što volim sebe, moje divne drage ljude, zato što je put bio dug, ali divan. Zato što sam na tom putu nekim odlukama izgubila puno ljudi i dobila izuzetne. Zato što znam da je balans jako važan. Zato što nisam slušala porodicu već svoje srce. I to treba reći. Izgovorite hiljadu NE za svoje DA. Svi smo mi sićušni u opštoj slici stvari, samo se trudimo uljepšati realnost i onda život postaje ostarenje sna. Lijepo meni i ljudima oko mene, a i ostavljam neki trag za sobom.

Šta je tvoja poruka djevojčicama i dječacima koji imaju svoje snove i ciljeve?

Najvažnije je da znate ko ste i koliko možete i da nikada ne skinete pogled sa svog cilja. Morate imati širu sliku. Prepreke su normalna preusmjeravanja u hodu. I ako nešto dugo čekate, ima razloga zašto. Samo se volite i nemojte odustati. Nikada. I kada mislite da se sve raspalo, vaše misli neka drže stvari na okupu. Ne bojte se. Jer to što izađe iz vas ste samo vi u najboljem što jeste. Birajte šta želite biti. Volite dijete u sebi. Ja malu Tamaru još držim za ruku, jer ona je prva vjerovala u mene ovakvu danas.

Za kraj, šta su tvoji planovi za budućnost?

Moji planovi su da sam sretna, da slikam, da pišem, da sam okružena ljudima koje volim i da živim u brvnari, okružena prirodom, da grlim drveće i da tu stvaram… Tako se život pretvara iz bajke u realnost, jer neke su se bajke prvo desile pa su onda zapisane. To ne znači da nema loših dana i godina, ali samo držite fokus na svojoj želji. Biti fokusiran na ono što želis je u stvari SVE.

Festival zdravlja

Prvi “Festival zdravlja” održat će se 12. decembra 2020. godine u Sarajevu u organizaciji Bistroa Zdravo. “Festival zdravlja” ima za cilj edukaciju o zdravom načinu života, ali i promociju zdravih navika sa holističkim, tj. cjelovitim pristupom.

Glavna tema Festivala su nove spoznaje i način života koji balansira zdravlje, um i tijelo uz bogat program cjelodnevnih aktivnosti. S tim u vezi biti će održani mnogobrojni paneli i predavanja.

«Ideja o pokretanju Festivala došla je spontano. Zdrava ishrana je izuzetno bitna, kao i njega prema cjelokupnom organizmu na fizički, mentalni i emocionalan način. Festivalom zdravlja, želimo istaknuti važnost kvalitetne prehrane i jakog imunološkog sistema, ispravan i kvalitetan pristup psihi, emociji i tijelu», riječi su Maje Pilav osnivačice Bistroa Zdravo.

Tako će na temu «nutricionizam, prednosti i dobrobiti biljne ishrane» predavanje održati dipl. nutricionista, Amela Ivković O’Reilly.  Predviđena je radionica kuhanja sa djecom i razvijanje svijesti o zdravoj prehrani koju će voditi Danira Šabić.

Planirana je panel diskusija o liječenjima kojima se potiče organizam da svojim prirodnim procesima djeluje na zdravlje. Panel će voditi homeopatkinja Šeila Kulenović – Latal, a sudjeluju i Harun Šabić predstavnik Udruženja MladiCe koje predstavljaju mrežu mladih izliječenih od raka, predstavnik aktivne grupe u sklopu Udruženja ‘Srce za djecu oboljelu od raka’, kao i predstavnica Roditeljske kuće Atifa Buldić Bešić.

U okviru Festivala sudjelovat će također Asja Dupanović refleksoterapeutkinja, Maja Pilav sa radionicom zdrave hrane, te Irma Pilav sa predavanjem o ishrani i treningu.

Tu je i radionica Crocquis Nigth, specifična forma brzog crtanja – zapisi modela u pokretu. Model drži jednu pozu od 2 do 5 minuta, a da sve ima i notu neopisivog šarma, za vas poziraju živi modeli koje predvodi umjetnica Lea Jerlagić.

Uz panele i radionice, Festival zdravlja ponudio je priliku za predstavljanje mnogobrojnim brendovima koji će imati svoje štandove, kao što su: Biona, zatim Studio 59 koji izrađuje unikatne drvene daske i namještaj, Rebecca Teclemariam sa svojim nakitom,  Pharmamaac – vegan linije Weledinih proizvoda, Beeluv cosmetics – domaća prirodna kozmetika, Tanja Munda – promocija eteričnih ulja, te Ingea Bio – prirodna kozmetika.

Sav novac koji će se prikupiti od ulaznica na Festivalu Zdravlja donirat će se u dobrotvorne svrhe predstavnicima «Roditeljske kuće» u Sarajevu.  

Koncept zdrave hrane u Sarajevu već nekoliko godina uspješno promovira Bistro Zdravo, mjesto na kojem se ljubitelji zdrave hrane i cjelovitih namirnica, uz izvrstan jelovnik, druže, kuhaju, uče, razmjenjuju recepte i dolaze po zdrave namirnice.

Više infromacija o Festivalu zdravlja možete saznati na našim društvenim mrežama Facebook i Instagram.

Sadržaj Festivala zdravlja

Pravo u Bistro Zdravo!

Ekopak obnovio eko-kućicu u O.Š. “Aleksa Šantić” iz Sarajeva

Edukacija djece i mladih o važnosti reciklaže ambalažnog otpada kao i zaštite okoliša općenito jedan je od važnih ciljeva za Ekopak. Stoga je Ekopak pokrenuo mnoge edukativne projekte, ali i podržao niz projekata  učenika i obrazovnih ustanova iz ove oblasti.

Ekopak Šarena Kućica

Jedna od takvih inicijativa nam je došla iz O.Š. “Aleksa Šantić” iz Sarajeva. Naime, u njihovom školskom dvorištu nalazi se eko-kućica u kojoj se realiziraju nastavni sadržaji iz moje okoline, prirode i biologije. S obzirom na to da je eko-kućica pod utjecajem vremena oronula, Ekopak je odlučio pomoći nastavnicima i učenicima da obnove ovaj objekat.

Edukacija djece i mladih o važnosti reciklaže ambalažnog otpada

Udruženim snagama uspjeli smo obnoviti eko-kućicu, koja danas nosi naziv “Ekopak Šarena Kućica”, na što smo posebno ponosni, navode iz Ekopaka.

Na svečanom otvaranju djeca su za nas pripremila predivne pjesmice i nastupe, a nakon toga su se družili sa Zekopakom koji im je podijelio i male poklone.
 

Top 7 ideja za nezaboravan jesenji vikend na stazama Via Dinarice

Via Dinarica je skup staza koje se vežu uz vrhove i padine Dinarida, koji kontinentalni dio ovog dijela Balkana odvajaju od Jadranskog mora. Ova mega-staza povezuje planinarske i vodene puteve koji se prostiru od Slovenije do Albanije, a čuveni National Geographic Traveler 2017. godine uvrstio je na listu najboljih svjetskih destinacija.

Sama mega-staza podijeljena je na bijelu, zelenu i plavu liniju. Bijela vodi duž planinskih vrhova Dinarida, zelena kroz njihove šumovite padine, dok se plava naslanja uz plavetnilo Jadranskog mora.

Via Dinarica je “must see” destinacija, a obzirom da srce ove regionalne i svjetski priznate mega-staze prolazi upravo kroz našu zemlju, putujući njenim dijelovima imate priliku otkriti najrazličitije predjele Bosne i Hercegovine. Via Dinarica prolazi kroz mnoga sela, naselja i gradove, ali i kroz divlje prašume, pitome doline, preko spektakularnih planinskih vrhova, pored bistrih rijeka i jezera…

U nastavku Vam donosimo 7 ideja za odlične jesenje vikende na Via Dinarica stazama, koje su prilagođene za posjetitelje željne opuštajućeg odmora u prirodi:


1. Vjetrenica – živa pećina

Špilja Vjetrenica (Foto: Enis Avdić / Odmori u BiH)

Naša najveća i najpoznatija živa pećina nalazi se na listi zaštićenih spomenika prirode. Ukupna dužina podzemnih kanala i tunela je duža od 7 kilometara, a unutar Vjetrenice je otkriveno više od 200 životinjskih vrsta. Za posjetioce je uređeno 1,8 km osvijetljene staze, a prosječna temperatura unutar Vjetrenice je tek nešto veća od 11 stepeni Celzija.

Za posjetu Vjetrenici obucite duge pantalone i čvrstu obuću, te se ne udaljavajte od vodiča i pratite upute tokom posjete. Naglašavamo da kućnim ljubimcima nije dozvoljen ulazak u špilju.

Vjetrenica se nalazi u pitoresknoj Općini Ravno, a do Vjetrenice od centra istoimenog mjesta možete doći i biciklom po pristupačnoj stazi kuda je nekada prolazila uskotračna pruga i popularni voz Ćiro. Obzirom na blizinu Jadranskog mora, planinarske i biciklističke staze u ovom dijelu BiH su dio plave Via Dinarica staze.


2. Stazama kraljeva od Vareša do Bobovca

Kraljevski grad Bobovac (Foto: Edin Hadžihasić / Odmori u BiH)

Nedaleko od Sarajeva, na nekih 50-tak kilometara ugodne vožnje, nalazi se Vareš – gradić poznat po bogatim nalazištima raznih ruda čije iskopavanje datira još od antičkih vremena. Vareš je i u srednjem vijeku bio središte rudarstva, a ostalo je poznato da je kralj Tvrtko iz tog razloga upravo područje Vareša smatrao riznicom svog kraljevstva.

Daleko od toga da je to jedino bogatstvo i jedina poveznica Vareša s bosanskom kraljevskom istorijom. U ovoj općini nalazi se Bobovac, višestoljetno sjedište dinastije Kotromanić, mjesto čuvanja kraljevske krune, kao i kraljevska grobna kapela i mauzolej dinastije Kotromanić.

Zelena šumovita brda oko Vareša uputit će vas na to da je Vareš dio zelene Via Dinarica staze, a istraživati je možete pješke uz adekvatnu odjeću, obuću i fizičku spremu ili brdskim biciklom. Od Vareša do Bobovca također su u ponudi vožnje terenskim vozilima po iskrčenim šumskim putevima, a ako imate vremena, nezaobilazan je i posjet Kraljevoj Sutjesci, selu koje čuva sjećanje na najpoznatiju bosansku kraljicu – Kraljicu Katarinu.

U Varešu pažnju obratite i na jezero Nula. Ovo akumulacijsko jezero je “naslonjeno” na područje opštine Vareš, a nastalo je 90-ih godina na površinskom kopu rudnika “Smreka”. Danas je jedan od najvećih “bunara” čiste vode, a također je i bogato ribom, pa vas lokalna ribarsko-sportska društva mogu uputiti na tu opuštajuću aktivnost.


3. Seoska idila u Čardaklijama

Seosko domaćinstvo Čardaklije

Nedaleko od Bosanskog Petrovca, u selu Vrtoča, baš na zelenoj stazi Via Dinarice nalazi se seosko domaćinstvo Čardaklije. Autentični ruralni ambijent ovog domaćinstva vratit će vas u neki prošli, jednostavniji život. Preci današnjih vlasnika na ove prostore doselili su još prije više stotina godina, a današnji vlasnici su svojom kreativnošću i posvećenošću razvili seoski ambijent koji na pravi način odaje počast kulturi ovog kraja.

Čardaklije nisu etno selo, nego živo seosko domaćinstvo koje nudi kompletno iskustvo života na selu od brige za i hranjenja domaćih životinja, mužnje krava, pripravljanja i uzgoja hrane, jahanja konja,… Svi objekti su izgrađeni od prirodnih materijala, kamena i drveta, a vizurom dominira Čardak gdje se tradicionalno pripravlja meso i mliječni proizvodi. Šetnje u prirodi, vožnja biciklima, edukacije o očuvanju starih zanata samo su neka od iskustava koja ovo prekrasno domaćinstvo nudi i sjajni načini da pobjegnete od svakodnevnice. Čardaklije su zaista prilagođene svima, a porodice sa manjom djecom će posebno uživati.


4. Magija divljih konja u Livnu

Foto safari na planini Cincar (Foto: Marin Mamuza / Continental Adventure)

Iako Via Dinarica bijela staza prolazi uglavnom preko visokih planinskih vrhova, planina Cincar, u blizini Livna, pristupačna je i onima sa malo manje fizičke spreme i avanturističkog duha. Ako kršne visoravni nisu dovoljan razlog za posjetu Cincaru, onda su to zasigurno krda divljih konja koja već desetljećima krase ovaj kraj. Prema procjenama iz 2018. godine, čak 800 ovih plemenitih životinja obitava na ovim planinskim prostranstvima. Ukoliko se vozilom prema Livnu zaputite preko Kupresa, veoma je vjerovatno da će vas pojava ovih životinja na cesti iznenaditi, pogotovo u zimskim danima kada blokiraju put ližući sol posutu kao olakšanje vozačima.

Livanjski divlji konji nisu izvorno divlji – ovo su konji koje su vlasnici pustili u divljinu 70-ih godina prošlog stoljeća. Priča kaže da nisu željeli ubijati plemenite životinje, te su ih iz poštovanja pustili u divljinu da se sami snađu, ako mogu. Očigledno je da su mogli, ne samo snaći se već nam i podariti prirodno bogastvo kakvim se može pohvaliti svega nekoliko zemalja u svijetu. Najljepši način posmatranja divljih konja na prostranstvima Cincara je putem foto safari tura u okviru kojih će vas iskusni vodiči provesti kroz prekrasna prostranstva visoravni Kruzi, a izbliza ćete imati priliku družiti se sa ovim plemenitim životinjama.


5. Lukomir – posljednje utočište bosanskih gorštaka

Tradicionalna kuća u planinskom selu Lukomir (Foto: Enis Avdić / Odmori u BiH)

Ovo prelijepo i autentično selo na 1495 metara nadmorske visine slobodno možemo nazvati posljednjim utočištem bosanskih gorštaka. Posjeta Lukomiru obavezna je za sve ljubitelje prirode i dramatičnog planinskog ambijenta. Osim u autentičnoj atmosferi nekih starih vremena i prelijepoj prirodi, na Lukomiru možete uživati i u raznovrsnoj ponudi ukusne domaće hrane, interesantnim planinarskim turama, šetnji…

Lukomir se nalazi u Općini Konjic, pa preporučujemo da se posjeta ovom najviše naseljenom selu u BiH spoji sa posjetom Konjicu, gradiću poznatom po UNESCO-zaštićenom drvorezbarskom zanatu, tajnom Titovom bunkeru, te za avanturiste ili malo veće grupe uzbudljivim rafting turama.


6. NP Sutjeska – otiske stopala ostavite, utiske i fotografije ponesite

Jezero Gornje Bare na Zelengori (Foto: Novak Elčić / Nacionalni park Sutjeska)

Na samo dva sata vožnje od Sarajeva nalazi se nacionalni park Sutjeska, koji se prostire na čak 175 kvadratnih kilometara. Unutar zaštićenog područja nalaze se planine Volujak, Maglić i Zelengora, kanjon rijeke Sutjeske, te najmisterioznija prašuma u Evropi – Perućica. NP Sutjeska bio je i pozornica jedne od najznačajnijih bitaka tokom Drugog svjetskog rata – Bitci na Sutjesci, te je u znak sjećanja tokom 70-tih godina prošlog vijeka izgrađen monumentalni spomenik, ali i kompletan memorijalni kompleks Tjentište.

Sa hiljadama endemskih vrsta rasprostranjenim na čak 1700 metara visinske razlike, džinovskim četinarima, te mnoštvom rijeka i izvora, Perućica spada među najraznovrsnije prašume u svijetu. Kompletan nacionalni park skriva čak 9 glečerskih jezera, od kojih su sva dostupna planinarskim stazama, a neka čak i terenskim vozilima.

Nacionalni park Sutjeska nalazi se na bijeloj Via Dinarica stazi. Posjeta planinskim vrhovima je rezervisana samo za iskusne alpiniste, dok u jezerima, rijekama i prašumi mogu uživati i oni sa manje planinarskog iskustva, a nekim stazama čak i porodice sa manjom djecom. Područje NP Sutjeska je zaštićeno, pa je za posjetu Perućici i glečerskim jezerima potrebno angažovati iskusne vodiče koji vas do određenih dijelova mogu odvesti terenskim vozilima ili čak manjim autobusima, kako bi zajedno istraživali sve ono što ovaj prirodni dragulj nudi.

Memorijalni kompleks Tjentište sa spomenikom bitke na Sutjesci svakako je najprepoznatljiviji dio parka, a putnicima željnim adrenalina predlažemo rafting na Tari koji je prikladan za malo ozbiljnije avanturiste kao i za veće grupe.

U Nacionalnom parku Sutjeska možete ostaviti samo otiske cipela, a sa sobom ponijeti isključivo foto uspomene i utiske.


7. Otkrijte šumovita prostranstva Romanije

Seosko domaćinstvo Brkić Ziličina (Foto: Adnan Bubalo / Via Dinarica)

Na obali rijeke Rakitnice, na samo 5 km od Rogatice, nalazi se seosko domaćinstvo Brkić Ziličina. Ljubaznost domaćina, ukusna hrana, seoska idila i zabava za cijelu porodicu zasigurno će biti razlog da postanete redovan gost ovog seoskog domaćinstva.Blage padine i šumovite staze, koje se nalaze na zelenoj liniji Via Dinarice, prikladne su za sve uzraste i sve iskusne i manje iskusne avanturiste. Lokalni vodiči će vam pomoći da otkrijete Romanijski kraj, netaknutu prirodu, vodopade, rijeke i doline. Oni iskusniji imat će priliku isprobati malo zahtjevnije staze koje se nalaze u okolini ovog seoskog domaćinstva.

Objavljeno na https://odmoriubih.ba

Prirodni fenomen u Bosni i Hercegovini za koji mnogi ne znaju!

U vrijeme kada su nam putovanja ograničena, vrijedno je upoznati i istražiti svoju državu. Bosna i Hercegovina zaista ima prelijepe prirodne krajolike, ali tu se kriju i oni manje poznati.

Ispunjavajući kviz o Bosni i Hercegovini i njenim atrakcijama, najveća nepoznanica bile su mi pješčane piramide u Miljevini. Kao osoba koja zaista voli ovu državu i koja je posjetila jako dosta lokacija, kako atraktivnih tako i onih manje atraktivnih, jednostavno morala sam pronaći te piramide. Fotografija na kvizu mi je izgledala tako zanimljivo i sigurno nikada ne bih ni pretpostavila da se nalazi u Bosni i Hercegovini.

Pješčane piramide nalaze se u blizni Foče, tačnije kod mjesta Miljevina. Kako bi vam ova lokacija bila jednostavnija, iz Sarajeva na putu ka Foči, nalazi se mjesto Miljevina.

Iz Miljevine pratite oznake za pješčane piramide, ali budite spremni i na 4 kilometra makadamskog puta. Na kilometar do piramida, mi smo ostavili automobil, ali to možete uraditi i na samom početku i prošetati do zaboravljenog prirodnog fenomena.

Pješčane piramide se prvi put spominju u austrougarskom periodu, ali prema nekim tvrdnjama stare su najmanje 200 godina. Nastale su dugim nizom godina, erozijom tla i pod uticajem agresivne sprege mrazeva, ljetnih vrućina, kiše i jakih vjetrova. Proces erozije traje i dan danas, tako da one ne nestaju, nego i dalje rastu!

Moram priznati da su zaista pravi prirodni fenomen. Okružene su šumom i zelenilom, a onda se pojavljuje pješčani dio sa piramidama. Nevjerovatno!

Moram priznati da su zaista pravi prirodni fenomen. Okružene su šumom i zelenilom, a onda se pojavljuje pješčani dio sa piramidama. Nevjerovatno! Ovakva geomorfološka rijetkost na ovim prostorima, svojim oblikom i sastavom podsjeća na prirodne fenomene kao što su Đavolja varoš u Srbiji, Grand Canyon u SAD.  

Zasigurno pješčane piramide ne bi trebale biti zaboravljana turistička atrakcija. Pa ako budite u njihovoj blizini ili tražite novu atrakciju Bosne i Hercegovina za istražiti i upoznati, neka to budu upravo pješčane piramide u Miljevini (ulaz se ne naplaćuje)!

Ako imate dodatnih pitanja, ostavite komentar ili me pronađite na Instagramu @nai.bcr . Vrlo rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja!

Objavljeno na https://naitraveltips.com/

16 najboljih vikend destinacija u BiH za odmor sa porodicom

Od impozantnih planinskih predjela i vrhova, visoravni, šuma, starih humskih gradova/tvrđava preko polja i jezera čiji prizori oduzimaju dah, do magičnih rijeka. Četiri su nacionalna parka u BiH – Una, Sutjeska, Kozara i Drina, a na koju god stranu da krenete, brojne su turističke atrakcije i destinacije za izlete.

Kada biste strancu trebali objasniti gdje sve može provesti svoj godišnji odmor u BiH, bio bi zasigurno zapanjem njenim bogatstvima, no vjerovatno da ni građani BiH nisu potpuno svjesni šta se sve krije u njihovoj neposrednoj blizini.

Brojne su destinacije koje vrijedi posjetiti i na kojima možete provesti sadržajan odmor sa porodicom za vikend, i tako iz vikenda u vikend, zaljubljivati se u BiH iznova. Mi vam u nastavku donosimo 16 zanimljivih bh. destinacija koje biste trebali staviti na listu za naredna putovanja.

1. Foča/Tara

Da se o turističkim potencijalima ovog mjesta govori upola koliko se zbijaju šale o tobožnjoj škrtosti, bila bi to jedna od najposjećenijih destinacija za odmor. Iz ovog grada u Istočnoj Bosni lako ćete doći do brojnih fascinantnih destinacija. Odmor na Tari uz neizostavni rafting, divote nacionalnog parka Sutjeska koji krasi spomenik na Tjentištu, uspon na Maglić za planinarske sladokusce, posjeta jednoj od posljednjih evropskih prašuma – Perućici, pa sve do pješčanih piramida, opcije su koje nudi Foča i njena okolina.

2. Jahorina

Ako u regionu postoji destinacija koja je primjer kontinuiranog razvoja uz osluškivanje potreba turista onda je to Jahorina, već prepoznatljivi ski centar, koja je ljeti jednako primamljivija za ljubitelje prirode. Uz čisti planinski zrak i vrhunsku smještajnu i gastronomsku ponudu, brojne su šetnice kojima ćete ovu pitomu planinu doživjeti u punom kapacitetu. Ovog ljeta, pored panoramske vožnje šestosjedom i adrenalinskog boba na šinama, dostupni su i novi sadržaji za cijelu porodicu.

3. Jablanica / Jablaničko jezero

Dva su mora postojala kada građani BiH nisu mogli pristupiti obali, kada je odlazak na more bio misaona imenica – Jablaničko jezero i Modrac. Oni iz Bosne prelaskom planine Ivan obično doživljavaju procvat raspoloženja čim ih zapuhne dah mediterana. Sa stacioniranjem u Jablanici otvara se i opcija za planinski turizam obzirom na blizinu nestvarno lijepog Prenja. Šta god poželite, to ima u blizini Jablanice.

4. Trebević

Zatrpan negativizmom svakodnevnice tokom pandemije koronavirusa, jedan je duhovit čovjek konstatirao da ga od negativnih stvari zanimaju isključivo negativni joni. Samo jedan odlazak na Trebević, da li sarajevskom čuvenom žičarom, biciklom ili automobilom i pješačenje kroz gustu borovu šumu do vrha Trebevića posebno je ugodan, a vikend na Trebeviću je istinski odmor i za tijelo i za dušu.

 5. Lukomir

Koliko je zanimljivo ovo posljednje selo na Bjelašnici i jedino na visini preko 2.000 metara, prosto je nevjerovatno da se tamo nisu počele graditi ozbiljnije nastambe i krčiti put za lakši dolazak. Stoga je Lukomir, sa svojom kombinacijom autentičnosti, bajkovitosti i tradicije jedna od najpoželjnijih destinacija za vikend-odmor. Lukomir je jednostavno toponim bh. seoskog turizma. Must see.

 6. Prokoško jezero

Smješteno na oko 22 km udaljenosti od centra Fojnice, na planini Vranici, na blizu 1.650 metara nadmorske visine, ovo prirodno, ledenjačko jezero izrasta u sve veću turističku atrakciju. Da biste došli do ovog prirodnog dragulja morate preći oko 15-ak kilometara makadamskog puta zbog čega nerijetki odustanu, ali oni uporni dolaskom do jezera shvate da je itekako vrijedilo.
U ovaj jedinstveni zeleni pejzaž utkani su i katuni – drvene kućice sa strmim krovovima zbog čega područje ovog jezera postaje sve popularnije odredište ljubitelja prirode i turista iz različitih dijelova svijeta. Doživljaj Prokoškog jezera sigurno ne bi bio potpun ukoliko ne biste probali neki od lokalnih kulinarskih specijaliteta koje nude brojni mještani.

7. Ljubuški

Ponajviše zbog svoje geografske određenosti, ovaj hercegovački grad koji je prije važio za lijepu čaršiju, doima se vrlo zanimljivom opcijom za vikend putovanje. U blizini je vodopad Kravica čija je ljepota nadaleko poznata budući da je prošle godine izabran među 20 najljepših mjesta u Evropi, a građani BiH za života ga moraju posjetiti kada već to čine milioni inozemnih turista. Privlačnošću vodopada doprinosi i JP Parkovi Ljubuški koje radi na njegovom održavanju, a uvođenjem novih sadržaja čini boravak ovdje ugodnim i nadahnjujućim. A onda je tu i mogućnost spuštanja blistavim draguljem – kanu safari na Trebižatu. Ko je doživio to iskustvo, potvrdiće vam koliko je ono uistinu nezaboravno.

8. Trebinje

Svojim geografskim položajem ponudit će vam potpuni mediteranski ugođaj kao u najljepšim mjestima iz unutrašnjosti italijanskih otoka. Grad kolosalnih platana naprosto umiruje, a spoj klime, arhitekture i gostoprimstva učinit će vaš vikend posebnim.

9. Ravno

Smješteno na putu prema Neumu, sa jedne strane kamen i krš, sa druge Hutovo blato i Popovo polje, a vaše oči će upijati svu ljepotu tog pejzaža.

U Ravnom je i pećina Vjetrenica, naselje Zavala s dva nacionalna spomenika i ostaci nekadašnje pruge kojom je ordinirao čuveni Ćiro. Turističko naselje Ivanica također je autentično kao nekadašnji “kaubojski grad”, gdje su snimani kadrovi filma Winnetou. Obzirom na blizinu Dubrovnika, s Ivanice se pruža raskošan pogled na morsko plavetnilo.

10. Bijeljina

Semberija je sama po sebi turistički zanimljiva, a posebno Bijeljina zbog svog geografskog položaja. Obale rijeka Save i Drine su postale omiljena stjecišta Semberaca i njihovih gostiju. Duž obala su izgrađena čitava lijepo uređena vikend-naselja, a u Amajlijama i Brocu su plaže ove dvije rijeke pogodne za kupanje. No to je samo djelić ponude čiji mozaik formiraju još kulturno-historijske, gastonomske i prirodne blagodati.

Osim razvijenog banjsko-zdravstvenog turizma, Planinarsko ekološko društvo „Majevica“ redovno organizuje pješačke izlete po ovom kraju tokom kojih se uvijek iznova otkrivaju biseri kao što su vodopad Skakavac, Šuplja stijena ili Novakova pećina.

11. Konjic

Nema kakve mogućnosti ne nudi ovaj zanimljivi grad, još zanimljivijih ljudi, vezivno tkivo što spaja Bosnu sa Hercegovinu pa je i po tome interesantan. Kupanje na Boračkom jezeru, pecanje na Glavatičevu, rafting na Neretvi ili posjeta Titovom bunkeru, samo su neke od naših preporuka.

12. Mostar

Mostar ne podrazumijeva samo obilazak Starog mosta i uže jezgre  koja je bez premca. Nisu Mostar samo skokovi sa njegvog simbola, zaštićenog svjetskog spomenika kulturne baštine. Mostar nudi mnogo više i od fantastične gastro ponude, vrckavosti tamošnjih kibicera i boravka na Neretvi i Radobolji.

Obilazak grada moguće je upotpuniti i odlaskom na brdo iznad Mostara, Forticu, a u sklopu sportsko-avanturističkog parka nezaobilazna atrakcija je 570 metara dug zipline sa kojeg se pruža nevjerovatan pogled na Mostar.

13. Livno

Nevjerovatno je Livno, posebno kada mu ljeto udahne dušu. Po mnogo čemu autentično i turistički privlačno.

Na prostranstvima netaknute prirode Livanjskog polja danas galopiraju krda divljih konja, potomci pitomih koje su stanovnici livanjskih sela, nakon razvoja mehanizacije za obradu polja, pustili u divljinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Livanjski divlji konji koji se kreću podno i na vrletima Cincara, istinska su atrakcija ove regije i ostavljaju bez daha svakoga ko prolazi ovim krajem. Stoga ne čudi da veliki broj domaćih i stranih turista dolazi da uživa u prizoru divljih krda konja koji, kao malo gdje u Evropi, žive potpuno slobodni u prirodi. Cincar je najveća planina sa 2.006 metara nadmorske visine i ispod nje uglavnom obitavaju livanjski konji.

Kroz općinu Livno protiču 3 rijeke: Bistrica, Sturba i Žabljak, a može se pohvaliti i najvećom vještačkom akumulacijom u Evropi – Buškim jezerom.

14. Srebrenik

Ovaj prelijepi grad nudi brojne turističke atrakcije za provesti zanimljiv i sadržajan vikend. Nezaobilazna je posjeta nadaleko poznatom Starom gradu Srebreniku, jednoj od najočuvanijh tvrđava iz srednjeg vijeka u BiH koja se prvi put u zvaničnim dokumentima pominje 1333. godine, za vrijeme vladavine bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, a prvi bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić dio svoje vladavine proveo je u ovoj tvrđavi.

Gradina, kako Stari grad Srebrenik još zovu, nalazi se na sjeveroistočnim obroncima Majevice, na području sela Gornji Srebrenik i udaljen je od grada Srebrenika oko 5 km. Sagrađena na visokoj i gotovo nepristupačnoj stijeni, odvojenoj od okolnog terena, sa pogledom na okolne doline, ova utvrda je imala veliki strateški značaj u zlatno doba Bosanskog kraljevstva. Tvrđava je u dobrom stanju, te je otvorena za turističke posjete, a do nje možete doći automobilom.

15. Blidinje

Ovaj magični park prirode nalazi se na sjeveru Hercegovine, a plijeni svojom netaknutom prirodom kao i izuzetno bogatom i raznovrsnom florom i faunom. Ova prirodna oaza, prostire se na 358 km2 u podnožju planina Čvrsnice i Vrana i jedna je od najljepših prirodnih cjelina na području Bosne i Hercegovine.

Nekoliko je veličanstvenih destinacija u sklopu parka, prije svega Blidinjsko jezero, nekropola kamenih stećaka na Dugom polju, a park Blidinje omogućava i šetnju kroz najveće evropsko stanište endemskog bora munike.

16. Jajce

U kraljevskom gradu odmor je kraljevski. U Jajcu postoji 30 nacionalnih spomenika što je najbolja potvrda njegovog historijskog značanja.

Na svega pet kilometara od Jajca nalaze se Veliko i Malo Plivsko jezero, nastala transformacijom toka rijeke Plive i najveća su prirodna akumulacija u našoj državi, te jedan od bisera ponude zbog koje morate posjetiti Jajce i okolinu.  Između Velikog i Malog Plivskog jezera, na sedrenoj barijeri izgrađene su plivske vodenice, koje se u Jajcu popularno nazivaju i mlinčići. One su sjajno očuvan prikaz lokalne tesarske vještine i tradicionalnog načina građenja i idealan motiv za fotografije.

Jezera nude brojne mogućnosti za rekreaciju, od ribolova, vožnje kajaka, kanua ili pedaline, plivanja, odbojke, vožnje bicikla ili šetnje. Uz Plivska jezera nalaze se auto kamp, apartmani, hotel, motel, restorani i izletišta, pa je ovo područje idealno za odmor za cijelu porodicu.

Objavljeno na https://odmoriubih.ba

7 vodopada u BiH koje morate posjetiti

1. Plivski vodopad u Jajcu

Jedan od najljepših vodopada u Evropi je onaj u srcu kraljevskog grada Jajca, te je zbog svoje ljepote, ali i pristupačne lokacije, omiljen među turistima i lokalnim stanovništvom. Plivski vodopad je mjesto gdje se rijeka Pliva slijeva u rijeku Vrbas na spektakularan način. Visok je oko 20 metara i nalazi se u samom centru grada, a u Jajcu se održavaju i skokovi sa vodopada – događaj koji privlači hiljade posjetilaca u ovaj grad bogate historije.

Do vodopada vodi uređen put tako da se vrlo jednostavno možete spustiti do istog i napraviti odličnu fotografiju, a ako želite vodopad posmatrati odozgo, imate vidikovac tik iznad tačke njegovog obrušavanja. Jedna od najnovijih atrakcija na ovoj lokaciji koja je uvedena od ove godine, jeste i zipline koji ide neposredno preko vodopada.

2. Slapovi Kravica

Slapovi Kravica su jedno od najpopularnijih prorodnih čuda u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Nalaze se u Studencima nadomak Ljubuškog, na 40 km od Mostara, i predstavljaju pravu rijetkost jer su nastali prirodno radom sedronosne rijeke Trebižat.

150-metara široki slapovi dosežu visinu čak i do 28 metara, a posebno su karakteristične izrasline mahovine i lišajeva, kao i cijela vegetacija koja se formirala oko slapova, a koja dodatno doprinosi čarobnom prizoru.

Kada se spustite šumskom stazom ili asfaltiranim putem do samih slapova, ukazat će vam se bajkovit i nestvaran prizor savršen za odmor za oči i dušu. Vožnje kanuom i čamcem su također dostupne i važe za jednu od glavnih turističkih aktivnosti, uz kupanje u modroj rijeci. Kada budete u posjeti, obavezno svratite i do obližnje pećine sa stalaktitima od kalcij-karbonata.

3. Štrbački buk

U prelijepom Bihaću nalazi se i dragulj zvani Štrbački buk, smješten na samoj granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u Nacionalnom Parku Una. Visok je 24,5 metra, a smatra se da je nastao od sedrenih naslaga usljed tektonskog pomjeranja tla. Silina vode i raznovrsna vegetacija u svim nijansama zelene na momente podsjećaju na prašumske prizore. Jedna od najpopularnijih atrakcija je svakako rafting na nemirnom Štrbačkom buku, kojeg svakako preporučujemo svim posjetiocima avanturističkog duha.

4. Martin Brod

24 km uzvodno od Štrbačkog buka nalazi se skup slapova Martin Brod, a najprominentniji među njima je Milančev buk. Martin Brod čini najveći kompleks slapova i kaskada u Nacionalnom parku Una prostirući se na 800 m2 površine. Sam Nacionalni park je jedna od destinacija koje morate obići u BiH ako ste ljubitelj prirode. Možda ćete morati malo sporije voziti jer su putevi u Nacionalnom parku makadamski, ali prizori koji vas čekaju su zasigurno vrijedni dodatnog truda.

5. Skakavac Sarajevo

Iznad naselja Nahorevo, otprilike 12 km od Sarajeva, nalazi se vodopad Skakavac koji je visok nevjerovatnih 98 metara. Sa preko 1500 vrsta biljaka, okolica Skakavca je svakako raj za sakupljače gljiva i ljekovitog bilja, ali i za planinare, bicikliste, speleologe i rekreativce. Skakavac i njegova okolica su proglašeni spomenikom prirode i spadaju u zaštićena područja Kantona Sarajevo.

Do Skakavca možete doći autom do samog ulaza u zaštićeno područje i nastaviti pješke jednim od označenih šumskih puteva do samog vodopada. Staze koje vode do Skakavca nisu zahtjevne i pogodne su za ugodnu šetnju za cijelu porodicu. Planinarska društva iz Sarajeva često organizuju pohode na Skakavac, pa im se možete i pridružiti.

6. Skakavac Perućica

U sklopu Nacionalnog parka Sutjeska, u jednoj od posljednjih prašuma u Evropi, Perućici, skriven je još jedan vodopad po imenu Skakavac. U srcu netaknute prirode, obrušava se niz strmu stijenu sa visine od preko 70 metara. Do vodopada, kao i kroz cijelu prašumu, vode vas jasno označene staze, okružene jedinstvenom florom i faunom, a posjeta ovom zaštićenom području moguća je jedino uz pratnju vodiča Nacionalnog parka.

7. Vodopad Bliha

U blizini Sanskog Mosta nalazi se još jedan prelijepi vodopad, Bliha, poznat i pod imenom Blihin skok. Nekada uski, strmi planinarski put koji je vodio do vodopada sada je lijepo uređen, a do vašeg odredišta stići ćete laganom 10-minutnom šetnjom kroz šumu. Vodopad je visok 40 metara, a njegova okolica je jedno od omiljenih izletišta za lokalno stanovništvo i turiste. Planinarenje, streljaštvo i jahanje su neke od aktivnosti u kojima možete uživati prilikom posjete ovom području i prirodnom fenomenu.

Objavljeno na https://odmoriubih.ba

ŽIVOT U LOKALNOJ ZAJEDNICI JE PRAVO SVIH LJUDI

Život u lokalnoj zajednici je pravo svih ljudi. No, u Bosni i Hercegovini je ovo pravo uskraćeno ili značajno narušeno velikom broju njenih građana, naročito osobama s invaliditetom koje su u najvećem riziku od institucionalizacije i narušavanja prava na život u lokalnoj zajednici.

Institucionalizacija ljudi kao praksa predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika izolacije i put koji osobu isključuje iz društva. Pojavom Covid 19 pandemije, efekti socijalne isključenosti i izolacije na kvalitetu života i mentalno zdravlje postali su stvarni i opipljivi većini ljudi.

I pored značajnih pomaka u ovoj oblasti u proteklim desetljećima, ova praksa, nažalost, još uvijek preovladava u BiH i mnogim drugim zemljama. Prema podacima Institucije Ombudsmana za ljudska prava, danas je u BiH institucionalizirano preko 3.000 osoba kroz njihov smještaj u ustanove zatvorenog tipa, a broj osoba u riziku od institucionalizacije je višestruko veći. Prema podacima Evropske komisije, danas je širom Evrope institucionalizirano preko milion osoba.

Sumero od 2010. godine, u saradnji sa međunarodnim i domaćim partnerima, provodi proces deinstitucionalizacije u BiH i razvoj servisa podrške za život osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici. Do decembra 2020. godine uspostavljeni su servisi podrške u 10 lokalnih zajednica  u četiri kantona u Federaciji BiH. Izvršena je deinstitucionalizacija i prevencija institucionalizacije ukupno 130 osoba s invaliditetom, te je praktično vidljivo da je ovaj proces, ostanak i opstanak osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici moguć i održiv, čak i u uvjetima i prilikama u našoj zemlji.

Deinstitucionalizacija je prvi korak vraćanja dostojanstva čovjeku koji živi u ustanovi zatvorenog tipa. Provođenjem ovog procesa, mijenja se odavno zastarjela i segregirajuća praksa institucionalnog zbrinjavanja. Sloboda, pravo na izbor, pravo na odlučivanje o vlastitom životu, pravo na život u zajednici itd. su prava i potrebe svakog čovjeka, a osobama s invaliditetom garantirana su UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom.