Veliki broj djece je uživao u zabavi uz bogat edukativno-zabavni sadržaj čitanja bajki, maskota, face paintinga-a, nastupa dječijeg hora, kao i igara na otvorenom. Na veliku radost najmlađih posjetioca igrači Sarajeva i Željezničara odigrali su zajedno sa djecom „Slatki Derbi“ koji je završen neriješeno. Učesnicima su uručene diplome i upriličeno druženje sa igračima, saopštili su organizatori.
Lejla Motoruga: Džip
Svaki čovjek ima nekih želja o kojima često razmišlja. Samo problem nastaje što nisu sve želje želje srca, nego su želje ega ili inata.
Ana je ljepuškasta mlada djevojka koja toliko silno želi da skupi pare kako bi sebi mogla kupiti novog džipa. Stalno je razmišljala o toj želji. Zamišljala je kako će se i ona napokon uklopiti u svoje društvo. Svi prijatelji joj imaju moćna auta i nose markiranu odjeću. Da ne bi odstupala od društva pojavila joj se želja da i ona kupi nov džip. Na štednoj knjižici je imala nešto novca, ali ne i cijeli iznos. Razmišljala je kako doći do novca. Pored svog posla, našla je još jedan dodatni posao. Ali ni to nije bilo dovoljno da bi se u skorijem vremenu mogao kupiti novi džip. Dok je na poslu bila, sjetila se kako joj je Damir rekao da joj je auto staro i bezveze i da su joj odjevne stvari izašle iz mode. Od tog dana zainatila se Ana da želi novog džipa kupiti! Prije nekoliko dana kupila je sebi nekoliko odjevnih stvari iz nove kolekcije.
S obzirom na to, da mlada djevojka zbog dva posla koja obavlja, ima manjak vremena za druženje polahko se počela distancirati od svog uglednog društva. Radila je punom parom ne bi li napokon skupila novac za auto.
Jedne nedjelje, javila se Ana Martini da je pita ima li vremena za kahvu. Martina joj je rekla da nema vremena i da ne želi više da se sa njom druži kao ni ostali iz “ugledne” ekipe. Martina joj je rekla da se već tri mjeseca nije javila, pa ne treba ni sada. Ana je zbog toga bila tužna.
Sljedećeg dana Ana je dala otkaz na drugom poslu, jer je mislila da joj sad više pare ne trebaju. Zbog koga će sada kupiti džip? Njeno društvo bilo je nezadovoljno njenim autom i odjećom, a sada kada se više sa njima ne druži, neće joj trebati džip.
Kada je ušla u svoje staromodno auto bez klime, Ani je pozlilo jer se toliko na suncu zagrijalo. Otvorila je sva vrata kako bi sparina i toplota mogla izaći. Nakon pet minuta, ušla je u auto, ali u njemu je i dalje bilo vruće. Jedva je došla do kuće. Kada se kod kuće parkirala, vratila joj se želja da kupi nov auto. Samo je sada smatrala da to radi zbog sebe a ne zbog drugih. Odlučila je pretražiti oglase. Sada nije očekivala da će to džip biti, nego samo novije auto koje ima klimu.
Sutradan Ana je prošla pored lutrije i ugledala bingo listić. Iako nikad nije igrala igre na sreću, odlučila je uzeti taj jedan Bingo listić. Sedam dana je prošlo od toga, a Ana je zaboravila za svoj bingo listić. Sjetila se tek kada je opet pored lutrije prošla. U tom trenutku ušla je u lutriju, i dala prodavačici da provjeri da li je šta dobila. Prodavačica je rekla: “Čestitam Vam. Dobili ste 50 000 km.”
Zaključak priče: Da bi se čovjeku neke želje ispunile, on ponekad treba promijeniti cilj. Cilj uvijek treba da bude nešto što je za čovjeka dobro, a ne nešto što će ga umoriti i iscrpiti.
Ponekad čovjek ima želju koja se za njega ispostavi da je dobra, samo razlog što se nekad nešto želi nije ispravan. Čovjek bi trebao nastojati da uvijek zbog sebe poduzima neke akcije, a ne zbog drugih, a pogotovo ne iz inata koji je čovjekom počeo upravljati.
***
Lejline tekstove možete pratiti na FB stranici Pisane riječi, IG profilu Pisane rijeci i web stranici Pisane rijeci
Biljna mlijeka – nove mogućnosti
“A kako ćeš bez mlijeka?” – je pitanje koje je neizbježno veganima_kama.
Štaviše, to je pitanje koje su mnogi_e vegani_ke sebi postavljali_e prije prelaska na veganstvo.
Istina je, ustvari, veoma jednostavna! Mi smo odrasli_e da vjerujemo da moramo piti kravlje ili bilo koje drugo životinjsko mlijeko. Odrasli_e smo vjerujući da je to najbolji dodatak za kafu, naše jutarnje pahuljice ili sastojak svakog kolača.
Kada gledamo iz te perspektive, logično je da nam se čini da je to nemoguće zamijeniti i da ne možemo biti vegan_ka u Bosni i Hercegovini.
Međutim, perspektiva je od početka pogrešna. Veganstvo nas ne ograničava da živimo na vodi i kruhu/hljebu, već nam se otvaraju vrata novih mogućnosti.
Mi “gubimo” životinjsko mlijeko, a dobijamo mnogo više vrsta biljnih mlijeka. Sojino, zobeno, kokosovo, bademovo, rižino,.. Mnoštvo novih ukusa, koji su nam do sada bili uskraćeni.
Kada se otvorimo mogućnosti da pređemo na veganstvo, često prvi put čujemo za neke namirnice koje su jako zdrave za nas. Ljudi te namirnice nazivaju veganske alternative (za meso, mlijeko, sir..), ali ispravnije je te namirnice gledati kao zaseban proizvod koji je oduvijek bio namijenjen za nas, samo nam je trebalo malo duže da ga mi otkrijemo.
Zašto su biljna mlijeka za nas, a životinjska nisu?
Da li znate ijednu drugu vrstu na Zemlji da cijeli život konzumira mlijeko druge vrste?
Čista logika nas navodi da ljudi sve više dovode u pitanje konzumaciju životinjskog mlijeka i učinke koje naša prehrana ima na životinje (primarno krave), okoliš i naše zdravlje.
Da li ste znali da je mliječna industrija okrutnija od mesne industrije?
Životinje se nasilno oplođuju, pa im se oduzima njihova beba kako bi mlijeko išlo za ljude. Iskorištavaju se nekoliko godine, a zatim se ubijaju za meso kada ne mogu služiti svrsi odnosno davati mlijeko.
Suprotno tome, biljno mlijeko nije okrutno, te nudi brojne ekološke i nutritivne prednosti.
Biljke koje se koriste u alternativnim mliječnim napicima zahtijevaju manje zemlje, vode, gnojiva i energije za proizvodnju nego životinjsko mlijeko.
Ova mlijeka ne sadrži hormone i antibiotike koji se daju kravama kako bi mogle proizvesti više mlijeka, a koje nažalost, završe u našem organizmu, praveći pustoš u našem hormonskom sistemu.
Također, mnogi proizvođači obogaćuju biljnja mlijeka nutruijentima poput B12, B2, D i A, te stručnjaci za ishranu navode da su biljna mlijeka nutritivno adekvatna kao alternativa kravljem mlijeku.
Zašto sebi onda “ograničavamo” izbor koristeći životinjsko mlijeko kada imamo više zdravijih biljnih opcija?
IZABERITE VEGANSKE ALTERNATIVE! Zbog životinja, okoliša i vašeg zdravlja!
EMIR PIRIĆ: Sportista u IT svijetu
U životu se dešava da nešto izgubimo, a sa druge strane dobijemo puno više. Emire, iako si odrastao bez roditelja, bogat si jer imaš nekoliko braće i sestara.
Upravo tako kako ste rekli, nešto izgubimo, a dobijemo puno više. Došao sam u oblik brige SOS dječijih sela skoro kao novorođenče, sa 18 mjeseci. Imao sam tu sreću da me u porodicu primi jedna žena sa velikim srcem i velikim emocijama. Njeno ime je Fikreta. Odrastao sam u divnoj i skladnoj porodici, iako niko od nas nije bio krvno povezan. Kada sam ja došao u porodicu tu je već bilo dvoje starije djece. Vremenom naša se mala porodica proširila i bilo nas je osam. Sedmero djece i jedna žena lavljeg srca koja nas je držala kao malo vode na dlanu. Tokom mog odrastanja mogu reći da sam imao svu pažnju i ljubav koje je jedno dijete moglo imati u porodici, čak i više od toga. Imao sam jos 6 braće i sestara gdje smo svi uzajamno jedni drugima pomagali i bili podrška u školi, domaćim zadacima, u kući i van nje. Pored toga imao sam veliku podršku još jedne žene koja je bila uposlenik SOS dječijih sela i radila je kao teta (zamjena SOS mami) sa kojom sam i dan danas u kontaktu, i uporedo sa mamom Fikretom i njoj dugujem veliku zahvalnost za sve ovo što sam postao.
Moje odrastanje je bilo jako furiozno i nestašno. Uprkos odličnom učenju i ocjenama u školi, bio sam jako nemirno dijete i moja SOS majka je non stop bila u školi. Mnogi su mislili da radi u školi koliko je boravila u njoj. Ali kako sam odrastao taj nestašluk se smanjivao i dan za danom sam počeo da postajem osoba kakva sam danas. Ali kada se sve sabere i oduzme, ja sam jako zadovoljan svojim odrastanjem, prilikama koje sam dobio, prijateljima koje sam upoznao, ljudima koji su radili sa mnom dugi niz godina i obrazovanjem koje mi je pruženo.
Ono što je najbitnije, zadovoljan sam porodicom koju nisam mogao birati, ali sam sto posto siguran da sam dobio najbolju.
Odrastajući u SOS porodici, koje su vrijednosti usvojio, a koje su ti kasnije u životu postale najznačajnije?
Usvojio sam ono što je najvrijednije na ovom svijetu. Naučio sam značaj porodice i sve ono što nam ona donosi i pruža. Pored toga, naučio sam kako biti dobar čovjek, kako pomagati onima kojima je pomoć prijeko potrebna, kako biti uporan i kako ostvariti svaki svoj cilj. Naučio sam kako biti svestran, svjestan i uspješan. Naučio sam kako biti čovjek koji zna pružati i primati ljubav.
Nakon završene Srednje ugostiteljsko-turističke škole si upisao Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Šta je bila tvoja motivacija da upišeš baš taj fakultet?
Kroz odrastanje sam imao mogućnost da idem i treniram razne sportove kao što su Taekwando, plivanje, skijanje, košarka, tenis, fudbal itd. Imao sam priliku da već u šestoj ili sedmoj godini naučim kako da skijam i plivam. Veliki broj poznatih sportova sam prvi put probao vani sa prijateljima. Koji god sam sport odlučio u tom trenutku da probam, uspijevao sam jako brzo da savladam osnovne pokrete i sa lakoćom sam ih igrao. Pored toga, najviše sam se posvetio treniranju fudbala, gdje sam postigao i neke zapaženije rezultate. Nakon završetka škole sam se dvoumio između par fakulteta, ali nekako ta želja za sportom me je usmjerila da upišem FASTO za koji sam u tom trenutku mislio da je prava stvar za mene.
Uz studij si se profesionalno bavio futsalom?
Da, tačno tako. Nakon završetka srednje škole i pohađanja prve godine na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj, dobio sam priliku da se oprobam u jednoj od evropskih zemalja u 3. rangu koja je bila na profesionalnom nivou. Proveo sam tamo godinu dana. To je za mene bilo jedno jako veliko iskustvo koje mi je pokazalo koliko je sport u našoj zemlji daleko od drugih evropskih zemalja. Nakon toga sam se vratio u našu zemlju gdje sam ostao u najvišem rangu ali jako brzo sam shvatio da mnogo veće uspjehe mogu ostvariti kroz školovanje, edukaciju i poslove. Iako sam odlučio da se posvetim više poslovnom svijetu i dalje sam sportski aktivan i igram futsal u BiH ligama.
Spomenuo si edukacije i poslove, predpostavljamo da si i to radio uz redovno školovanje?
Da, jesam. Već kao tinejdžer sam uspio da stvorim neke radne navike kod sebe. Radio sam mnoge sezonske poslove. Pokušavam da se sjetim, ali mislim da nije postajala godina u kojoj nisam radio neki sezonski posao ili neki posao uporedo sa školovanjem. Što se tiče edukacija, prošao sam mnoge. Bio sam uključen u neke projekte koje su nam omogućila SOS Dječija sela BiH. Tu sam savladao osnovne životne vještine, vještine zapošljavanja i apliciranja za posao, pravljenje biznis plana, pokretanje biznisa itd. Pored toga uvijek sam pokušavao da se što je više moguće usavršim u IT svijetu. Kada god bih imao priliku nastojao sam da naučim nove vještine, steknem znanja i da istražujem. Za svako pitanje na koje bih naišao tražio sam odgovor sve dok ga ne pronađem. Pored toga čitavu srednju školu sam bio član Asocijacije XY koja je imala za cilj da mlade ljude nauči korisnim znanjima i vještinama, te da nas educira o temama poput prevencije nasilja u porodici, seksualnog i reproduktivnog zdravlja kao i drugim temama koje su važne za odrastanje svake mlade osobe.
Zahvaljujući svojoj znatiželji i želji za učenjem, odjednom si se našao u IT svijetu? Kako si se snašao i kako je bilo promijeniti profesiju?
Odjednom je pravi izbor riječi. Tokom svog školovanja u srednjoj školi slobodno vrijeme sam provodio za kompjuterom pokušavajući da kreiram neke stvari koje su mi bile do tada nepoznate, kao sto su web stranice, obrada fotografija i slično. Naravno, uporedo sam igrao i igrica jer su me i one zanimale. Kako se prave, na koji način funkcionišu. Znao sam neke osnove po pitanju svega toga. U četvrtom razredu srednje škole smo imali jedan predmet gdje smo napravili naše malo preduzeće sa svim sektorima koje treba da ima jedno preduzeće. Ja sam odabrao da vodim IT sektor gdje sam se još više približio svemu tome. Iako sam upisao fakultet koji je totalna suprotnost svega toga, nekako sam uvijek pokušavao da ostanem u tom svijetu, bar na neki način. Čak sam uspio i da realizujem svoju biznis ideju za iznajmljivanje i popravku PlayStation konzola i igrica.
Promijeniti profesiju je bilo jako interesantno ali i neophodno, jer nažalost u današnjem svijetu je sve manje pravih sportista, pravih ljudi koji znaju šta je sport i sve je manje stabilnih i sigurnih poslova za upravo takve ljude. Trenutno sam jako zadovoljan znanjem koje sam stekao i dosadašnjim radom u IT struci.
Kroz rad za druge stekao si nova prijateljstva i znanja, te si na kraju otvorio kompaniju?
Tokom dosadašnjeg radnog iskustva u različitim sektorima, stekao sam širinu stručnog znanja, ali i uvidjeo značaj multidisciplinarnih timova u pronalaženju inovativnih i alternativnih rješenja. Naučio sam o važnosti međuljudskih odnosa u poslovnom okruženju i osjećam da sam u velikoj mjeri razvio komunikacijske vještine radeći kao član mnogih timova kroz školovanje, volontiranje i poslovne zadatke. Sve to me je dovelo do liderskih sposobnosti koje sada posjedujem i uspješno provodim u svojoj kompaniji.
Ne želim zvučati umišljeno, no upravo sam svojim trudom, radom i znanjem uspio da postaviti temelje IT kompanije ZiP Tech koju sam pokrenuo zajedno sa svojim prijateljem. Nastojim svoje znanje i vještine prenositi na ljude iz okruženja, na mlađe generacije i na radnike u našoj firmi. Naravno da tu još ima prostora za napredak i da uvijek ima nešto novo da se nauči, no sve u svemu jako sam zadovoljan i mislim da je samo nebo granica.
Svojim uspjehom si zasigurno inspiracija djeci i mladima koji odrastaju bez roditeljskog staranja, ali i svima čije životne prilike nisu najidealnije. Kako ti vidiš sebe u budućnosti?
Trenutno, mislim da ne postoji sretnija osoba od mene. Velika mi je čast i jako sam ponosan na sebe što sam uspio da budem inspiracija djeci i mladima. Cilj u budućnosti mi je da budem još bolja osoba, da ostvarim jos veći uspjeh kako na ličnom, tako i u poslovnom planu. Naravno želim da se ostvarim i u onome zbog čega svaki čovjek postoji, a to je da osnujem svoju porodicu.
Želim da budem stepenica ili odskočna daska i pomoć mladim ljudima da ostvare svoje snove. Da im pokažem svojim primjerom da nikada ne treba odustajati od svojih želja, snova i planova. Da se sve može ostvariti samo ukoliko se čovjek dovoljno trudi. Vjerujem da svaka osoba na ovoj planeti ima svoje vrijeme i neki dar koji može iskoristiti u tom vremenu. Kada se udruže vrijeme, trud, rad, želja i znanje mislim da svaka osoba može da bude nasmijana do kraja života, unatoč usponima i padovima koje nam život svakodnevno donosi. Uvijek treba izvlačiti pozitivnu stranu iz svega, jer se sve dešava sa razlogom.
Nacionalni park Una u ovoj godini već bilježi 94.000 posjeta, očekuje se rekordna godina
Nacionalni park Una, kako je i najavljivano od samog početka operativnog rada 2011. godine, postao je generator razvoja zapadnog dijela Bosne i Hercegovine, posebno turističko-ugostiteljskog dijela privrede. U vrijeme pandemije Covid-19 virusa sektor turizma bio je najviše pogođen, ali Nacionalni park se vraća na regionalna i evropska tržišta zahvaljujući dobrim radu menadžmenta i kvalitetnom promocijom u vrijeme pandemije na domaćem tržištu, a zatim tokom protekle godine.
Početkom ove godine iz Nacionalnog parka Una je najavljivano da će ova godina, ukoliko dođe do smirivanje situacije kada je pandemija u pitanju, biti veoma uspješna što se prema svim dosadašnjim pokazateljima i ostvaruje.
– Pokazalo se u 2022. godini da smo imali dobre procjene, analize i pretpostavke. Ova godina za Nacionalni park Una bi trebala biti i rekordna godina kada je broj evidentiranih posjetilaca u pitanju a da to kažemo daje nam za pravo baza podataka koju imamo. Dakle, sa današnjim danom u odnosu na isti period prošle godine imamo porast za nekih 10 posto. Tako da je definitivno ova godina na nivou 2019. godine kada smo ostvarili 120.000 posjeta, a sa dašnjim danom imamo evidentiranih 94.000 posjeta i do kraja godine očekujemo da premašimo cifru iz rekordne 2019. godine – kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Rezultat je to višegodišnjeg rada i ulaganja u područje Nacionalnog parka Una, kreiranju destinacije i njenu promociju. Sve to ne bi moglo da se desi, ističe direktor Mulić, da nije bilo podrške Vlade Federacije BiH i Ministarstva okoliša i turizma.
– Nacionalni park Una je postao jedan pozitivan bh. brend koji je sve više prepoznatljiv i jedan dobar primjer uspješnosti sa područja Unsko-sanskog kantona i najpozitivnija priča koja ide u eter u posljednjih 12 godina, te kao takav generira razvoj turizma i svih dijelatnosti usko vezane za njega – ističe Mulić.
Što se tiče posjeta po zemljama, najviše ih je iz BiH i regiona, a zatim dolazi Evropska unija i ostatak svijeta.
– Naši domaći turisti participiraju sa 30 posto posjeta, toliko i Evropska unija, dok gosti iz regiona učestvuju sa 20 posto posjeta, turisti iz golfskog zalijeva 15 posto, dok pet posto otpada na ostala turistička tržišta koja nisu zanemariva i koja će dugoročno gledano biti prisutniji. Tu govorimo o prekookeanskim tržištima, govorimo o Sjedinjenim Američkim Državama, odnosno Sjevernoj Americi i Aziji. Smatramo da će se azijsko tržište za Evropu tek po okonačnju pandemije Covid-19 virusa početi da se vraća, a samim time ćemo i mi u budućnosti imati veći priliv gostiju sa tih kontinenata što je dugoročno i strateški gledano jako važno – kaže direktor NP Una.
Zadovoljan je onim što su ostvarili ove godine i ciljevima koji su postignuti do sada. Nastavljaju sa osnovnom djelatnošću a to je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti koji postoje u području Nacionalnog parka Una, nadzor, kontrola i monitoring svih pojava i procesa u području Nacionalnog parka i komunikacija sa svim bitnim sudionicima u procesu njegovog razvoja, od pojedinca i lokalnih zajednica do međunarodnih organizacija koje su uključene kroz različite fondove.
– Nastavljamo i dalje s aplikacijama i promocijom skupa sa našim partnerima i svima koji su dobronamjerni kada je u pitanju razvoj ovog dijela BiH i Nacionalnog parka Una. Postajemo destinacija koja još više treba da se okrupni, te da kroz onu našu viziju razvoja unske kontinentalne rivijere pod nazivom “Unaland zemlja vodenih čarolija” gdje bi bilo obuhvaćeno područje od izvora Une do njenog ušća u Savu a to je opet u Jasenovcu u Hrvatskoj. Dakle, razvoj područja na bazi zaštite prirode u cilju stvaranje ambijenta za još bolji i kvalitetniji razvoj turizma na ovom području – kaže direktor Mulić.
Lactalis BH: Uposlenici svojim idejama doprinose poboljšanju poslovanja
Prvi put organizovan projekat “I Vaše mišljenje je važno” u sklopu internog takmičenja kompanije Lactalis BH i mljekare Inmer nadmašio je sva očekivanja. Pedeset uposlenika priložilo je 72 ideje, od kojih su tri nagrađene i odabrane za implementaciju. Ovaj veoma važan zajednički projekat uposlenicima, kao najvećim eksperatima u poslovima koje obavljaju, omogućio je kreativno izražavanje, a od velike je koristi za poboljšanje proizvodnih i poslovnih procesa, ostvarivanje ušteda, poboljšanje procedura, osmišljavanje potencijalno novih proizvoda i amabalaža, kao i rješavanje svih ostalih izazova u svakodnevnom poslu.
Sve predložene ideje pažljivo su proučene, a bodovalo ih se prema kategorijama kreativnosti, efikasnosti i mogućim dugoročnim benefitima za poslovanje i razvoj kompanije. Prvu nagradu i aranžman u Istanbulu s četiri noćenja u Grand Hotelu Washington osvojila je laborantica Selmina Kukuruzović. Njena ideja o unaprjeđenju procesa dobivanja atesta UHT proizvoda prepoznata je kao najbrže primjenjiva u nadolazećem periodu i znatno će olakšati načine rada, te osigurati značajne uštede, kako vremenske, tako i finansijske. Druga nagrada, odmor u apartmanskom naselju Bijeli grad u Trebinju pripala je Nisvetu Lanjgiću. Fokus je stavio na zapošljavanje mladog kadra iz srednjih škola i fakulteta. Kroz praksu, savladavanje novih vještina i učenje, mladi mogu osigurati potrebno radno iskustvo, a na ovaj će se način smanjiti deficit radne snage u određenim radnim odjelima, ali i ojačati pozicija kompanije na tržištu rada. Treću nagradu, odmor u Etno selu Stanišić u Bijeljini osvojio je Ramiz Alagić s idejom o odvajanju otpada. Time se znatno poboljšava svakodnevna kvaliteta života svih uposlenika i osigurava očuvanje okoliša.
Ovaj projekat ima dalekosežan utjecaj na uspješan nastavak razvoja kompanije i dokazuje kako svi uposlenici svojim idejama itekako mogu pomoći u daljnjem razvoju poslovanja. U skoroj budućnosti, planira se nastavak internog takmičenja „I Vaše mišljenje je važno“.
Lactalis BH godišnje preradi preko 45 miliona litara mlijeka u Bosni i Hercegovini. U proizvodnom centru, mljekari Inmer, proizvodi se više od 60 proizvoda, a mljekara Inmer svoju proizvodnju bazira na otkupu mlijeka od više 2.000 farmera i zadruga u BiH
Budite dio OLX akcije darivanja krvi
OLX.ba zajednica već četvrtu godinu zaredom nastavlja humanu misiju podrške Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH realizirajući akciju prikupljanja krvi za sugrađane kojima je ona neophodna. Kako navode, ponosni su što iz godine u godinu broj učesnika u ovoj humanoj akciji raste te su tokom prošlogodišnje akcije doniranja krvi, uz podršku vjernih korisnika prikupili 931 dozu krvi.
“Izuzetni rezultati su nam bili povod da se i ove godine udružimo u akciji i na taj način još jednom pokažemo da su OLX korisnici spremni da na nesebičan način pomognu sugrađanima, doniraju krv i budu dijelom pozitivnog društva. Važno je napomenuti da je krv lijek koji nije moguće proizvesti i jedini izvor tog lijeka je čovjek, a jedno doniranje krvi može spasiti do tri života”, vavode iz OLX-a.
Kako će se vršiti doznačavanje OLX kredita?
Zbog očuvanja anonimnosti darivatelja, potrebno ja da svaki od donora lično, putem e-maila, dostavi potvrdu kojom se dokazuje da je u toku planirane akcije učestvovao u istoj, što znači da ćemo isključivo, uz saglasnost naših korisnika, na profil koji koriste na oglasniku OLX.ba doznačili dogovoreni iznos OLX kredita.
E-mail potvrde je potrebno poslati na: [email protected] i treba da sadrži:
Korisničko ime OLX profila
Uslikanu potvrdu o dobrovoljnom darivanju krvi izdatu za period trajanja akcije od 01.08.2022.- 31.08.2022. godine.
U znak zahvalnosti korisnicima sa teritorije BiH, OLX.ba će svakom darivaocu doznačiti 500 OLX kredita (tržišne vrijednosti 50 KM).
Zašto darivati krv?
Motivi za darivanje krvi su različiti, a na prvom mjestu je zasigurno motiv izrazito humane naravi.
Ukoliko niste znali, darivanje krvi nosi mnoge benefite:
- Poboljšano cjelokupno kardiovaskularno zdravlje
- Smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara
- Zaustavljanje preranog starenja
- Smanjenje rizika od raka
- Povećana proizvodnja novih krvnih stanica
Krv je nemoguće proizvesti na umjetan način, te su darivaoci krvi jedini izvor za dobijanje ovog lijeka, a također i jedini predstavljaju istinsku sponu između zdravog i bolesnog dijela populacije. Da bi krv bila dostupna onima kojima je potrebna, neophodno je animirati dovoljan broj darivalaca krvi (DDK) koji su spremni svojom humanošću pomoći drugima u nevolji.
Nažalost, 1 od 10 osoba koje čitaju ovo će trebati transfuziju krvi nekad u toku svoga života. Kada dođe taj trenutak vi ćete očekivati da krv koja vam je potrebna za liječenje bude i dostupna.
Šteti li darivanje krvi zdravlju?
Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta u toku jedne godine. Organizam darivaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi. Za 24h organizam već nadoknadi tekući dio krvi, plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade između 4 do 6 sedmica.
Darivanje krvi najviše utiče na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima. Darivanjem 450 ml krvi darivaoc gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 do 2 mjeseca sa adekvatnom ishranom. Potrebno je napomenuti da je prije svakog darivanja krvi obavezno provjeriti zdravstveno stanje krvi te vrijednost hemoglobina u krvi.
Koje su to krvne grupe najviše zastupljene u BiH?
Krvna grupa koja je najmanje zastupljena u bh. populaciji je AB Rh D negativna (svega 1%) i B RhD negativna (4%), tako da su i zalihe u odnosu na druge krvne grupe rjeđe. Krvna grupa najviše zastupljena na našim područjima je O RhD+ (38%) i A RhD pozitivna (34%), i samim tim najviše se i traži.
Na kraju želimo još jednom istaći dodatne benefite ukoliko se odlučite da darujete krv:
- Saznat ćete krvnu grupu i RH faktor
- Vaša krv bit će testirana na krvlju prenosive bolesti (hepatitis B, C HIV i sifilis)
- Prema Zakonu o radu FBiH član 53.” Radnik dobrovoljni davalac krvi, za svako darivanje ima pravo na najmanje jedan dan plaćenog odsustva.”
- Ukoliko ste zdravstveno osigurani, a darivali ste krv 10 i više puta oslobođeni ste participacije (Službeni list FBiH, br 21/09)
- Spašavate nekome život!
Nikola Kandić: I ja sam imao nečiju pomoć
Odrastao sam u društvu u kome se kaže kako smo na ovaj svijet došli sami, i često nam se spočitava da smo isključivo odgovorni za vlastite greške. Da nismo sami, i da do naših prvih koraka, rečenica, uspjeha nije došlo isključivo našom zaslugom shvatimo kasnije. Vremenom shvatimo da je za naše rezultate u školi bitno i kakvi su drugi učenici u razredu, da li razvijamo takmičarski duh, da li smo okruženi osobama koje nas inspirišu i mentorišu.
Dobili smo pomoć kada smo počinjali – prve korake, prve zadatke iz matematike, ali i prve zadatake na našem radnom mjestu. Vremenom, kako rastemo u svom poslovnom okruženju, nametne se potreba da upravo mi inspirišemo i vodimo druge u njihovoj karijeri. Naše putovanje do pozicije na kojoj se nalazimo trenutno može inspirisati i voditi druge, i sljedeći korak koji se prirodno nameće jeste da postanete mentor. Ukoliko postanete mentor unutar vlastitog tima ili organizacije započinje se izuzetno važan transfer znanja, tako da sljedeća generacija ne troši dragocjeno vrijeme radeći ono što ste vi već postigli.
Da biste bili mentor, bitno je da imate iskustvo u oblasti u kojoj nekoga podučavate. Iako to pojedinici rade, meni nije jasno, kako je moguće dobro podučavati o nečemu što sami niste iskusili, naučili iz prakse i primjenili. Istovremeno, znanje i iskustvo nisu garancija uspješnom mentorisanju, kako se ipak radi o vještini podučavanja. Naime, vremenom, svjesno ili nesvjesno, kao uspješan mentor morate usvojiti set pedagoških alata i vještina, morate biti u stanju čitati/pratiti osobu da biste znali da li pristup koji koristite funkcioniše. Ponekad je potrebno samo da budete trener. Drugi put morate biti slušatelj, a ponekad i izvor mudrosti o tome kako izbjeći greške.
Ja lično na mentorstvu gledam kao na naslijeđe koje možemo ostaviti iza sebe nakon što odemo u penziju ili napustimo ovaj svijet. Trenutno sam na početku svog mentorskog života, još uvijek se učim strpljenju i slušanju, a prije svega se učim dati prostor mentijima da naprave greške i da ih pokušam ponovo usmjeriti na put učenja. Iako na početku, primjetio sam nekoliko vještina koje je potrebno razviti, pa ću u nastavku pokušati da vam ih približim.
Komunicirajte i slušajte
Često u procesu učenja želimo da pokažemo koliko smo pametni i superiorni, a da zaboravimo da je bitno pomoći mentijima da postignu ono što oni žele. Često ubacujemo previše svojih želja ili mišljenja u njihove planove učenja i razvoja, a bez da ih pitamo o njihovim težnjama, kao i o očekivanjima od nas samih. Nikada ne smijemo zaboravti da mentorstvo nije jednostran odnos i komunikacija – to je otvorena diskusija koja potiče misli, pitanja i brige. Da bi došlo do te diskusije, moramo stvoriti odnos povjerenja, ali i pružiti priliku mentiju za razvoj samopouzdanja, jasnog artikulisanja stavova i potreba.
Ponudite konstruktivnu kritiku
Jasno je da ne želite da osuđujete ili vrijeđate svog mentija, ali to ne znači da trebate filtrirati svoje povratne informacije ka njima. Postoji način da se iznese kritika, a da se ne naruši njihovo samopouzdanje. Dijeljenje iskustva je odličan način da se pošalje poruka bez direktnog kritikovanja. Na primjer, ukoliko pričamo o grešci koju smo napravili i kako smo naučili iz nje, menti će u većini slučajeva vidjeti poređenje i suptilnu poruku koju šaljemo. Ne smijemo zaboraviti da je poenta je mentorisanja obrazovati i unaprijediti određenu osobu, a ne, uniziti je.
Vježbajte empatiju
U mentorisanju je jako bitno povezivanje, a kako bismo bolje razumjeli perspektive i osjećanja. Ako bilo ko u ovom procesu na primjer ima loš dan, ta energija će bitno uticati na rezultate tog dana. Rekao bih (iako nisam nikakav stručnjak) da je empatija vitalna karakterna osobina dobrog mentora. Nisam siguran da je empatija nešto što se uči, ali sam siguran da vježbom možete postići viši nivo empatije. Za to je potreban napor – više slušajte, budite znatiželjni jedni prema drugima, cijenite one koji su drugačiji od vas, obrazujete sebe da razbijete lažne stigme i neuke pojmove.
Ne donosite odluke isključivo sami
Naš posao kao mentora je da pomognemo mentiju da nauči svoju ulogu, a ne da to učinimo umjesto njega (ja se ovome još učim). Naime, jedna od najvažnijih vještina koje mentiji treba da razviju, uz naše vodstvo, je sposobnost razmišljanja na licu mjesta. Neki to nazivaju kreativnošću, drugi to nazivaju zdravim razumom. Kako god to nazvali, bitno je naučiti biti u stanju da rješavamo probleme u hodu. Naša uloga kao mentora je da im pomognemo da razviju te vještine. Zato sebe u mentorskim procesima ja lično posmatram poput instruktora vožnje. Sjednemo sa suvozačeve strane, omogućavajući svom mentiju potpunu kontrolu nad vožnjom. Međutim, i dalje smo tu da ponudimo savjete i upute, ili da povučemo kočnicu u slučaju nužde, ako je potrebno.
Budite pozitivan primjer
Mnogo stvari u životu smo naučili gledanjem i oponašanjem. S toga je bitno razmišljati i o tome kakvu sliku stvaramo o sebi i poruku šaljemo ka vani. Biti pozitivan uzor ipak ne znači da treba da glumimo. Treba pokazati i neke od svojih slabosti – važno je pokazati kako slabosti i nedostatke možemo smanjiti mudrošću i razmišljanjem unaprijed.
Peta manifestacija “Okusi Jablanice” 19. augusta
Manifestacija “Okusi Jablanice” već peti put po redu održat će se na platou ispred ulaza “Muzeja Bitke za ranjenike na Neretvi”.
Cilj manifestacije je promocija bogate bosansko-hercegovačke tradicionalne sofre, kao i njen spoj sa modernom gastro ponudom. Na ovoj manifestaciji gosti će se moći upoznati sa drugim tradicionalnim soframa naših gostiju iz prihvatnog centra “Ušivak”, a dolaze iz različitih dijelova svijeta (Iraka, Irana, Sirije Pakistan, Gvineja, Kuba).
Manifestacija će biti propraćena bogatim kulturno-umjetničkim programom.
Ornitološko društvo „Naše ptice“ organizuje besplatan tečaj ornitologije
Zahvaljujući naporima i radu Ornitološkog društva „Naše ptice“ i volontera okupljenih oko njega, 21 kraško polje, grupisano u 13 područja, upravo je ucrtano na svjetsku mapu međunarodno značajnih područja za ptice i biodiverzitet (IBA – Important Bird and Biodiversity Area). Proglašenje kraških područja kao Područja od međunarodnog značaja za ptice i biodiverzitet (IBA) izuzetno doprinosi promociji naše zemlje na međunarodnom nivou. Dok uživamo u velikom uspjehu, nastavljamo sa daljim istraživanjima ptica na kraškim poljima, u cilju revizije područja od međunarodnog značaja za ptice.
U utorak, 16. 8. 2022. godine, sa početkom u 15h, na Farmi „Smiljanić“ u Ravanjskom (Ravnom) polju, Ornitološko društvo „Naše ptice“ organizuje radionicu na temu „Kraška polja kao područja od međunarodnog značaja za ptice i biodiverzitet“ na kojoj će učesnicima predstaviti:
- Šta su IBA područja,
- Šta znače IBA područja za zaštitu ptica, njihovih staništa i prirode uopšte
- Kako se vrši nominacija područja za IBA
- Poziv za besplatni kurs ornitologije
Da bi što više približilo ptice ljudima, Ornitološko društvo „Naše ptice“ u sklopu svojih redovnih aktivnosti na monitoringu ptica i njihovih staništa, koje će realizovati u narednih dvije godine na prostoru kraških polja Kantona 10/ HBŽ, organizuje besplatni kurs za posmatranje ptica. Kurs ne uključuje dodjelu diploma ili specifičnog zvanja nakon realizovane obuke, već nesebično dijeljenje praktičnih znanja od strane naših ornitologa. Ukoliko volite prirodu i ptice, ne oklijevajte da se prijavite do utorka 16. 8. 2022. do 10 h na mail [email protected] ili u inbox stranice društva – Ornitološko društvo Naše ptice. Broj polaznika je ograničen, a prednost imaju fotografi prirode, kao i mladi ljudi željni znanja i novih iskustava.
Posmatranje ptica je profesija, hobi, rekreacija ili najveće zadovoljstvo koje priroda čovjeku može da pruži. Posmatranjem ptica se bave, kako biolozi naučnici, tako i ljudi svih mogućih profesija, od poljoprivrednika, preko turističkih radnika do profesora ili doktora. Osim tog, posmatranje ptica je najbrže rastuća grana turizma u svijetu, a naša zemlja zbog očuvnih staništa i izuzetne raznovrsnosti prirode i ptica, ima izuzetan potencijal za razvoj birdwatching turizma.
Radionica se organizuje u okviru projekta „Održiva budućnost za slatkovodni ekosistem Livanjskog polja u Bosni i Hercegovini/ Sustainable Future for the freshwater ecosystem Livanjsko polje in Bosnia and Herzegovina” (Kraška polja 4) koji Ornitološko društvo “Naše ptice” realizuje u partnerstvu sa nemačkom fondacijom EuroNatur i Centrom za životnu sredinu. Projekat finansira “Donorska inicijativa za mediteranske slatkovodne ekosisteme” (DIMFE).
