Ponedjeljak, 27 Aprila, 2026
Naslovnica Blog Stranica 30

Budućnost bez plastike: Micelij gljiva kao alternativni materijal za pakiranje

Dok opušteno šetamo supermarketom, pogled nam odluta na šarena pakiranja raznih proizvoda, pa u korpi često završi i nešto što nam baš i nije bilo neophodno.

Porast masovne proizvodnje praćen je i porastom potrebnog materijala za pakiranje. Pakiranje predstavlja bitan aspekt plasiranja proizvoda na tržište, čiji je cilj prvenstveno da produži životni vijek proizvoda, zaštiti proizvod od spoljašnjih utjecaja, obezbijedi higijenske uslove, te smanji gubitke, ali predstavlja i važan alat u komunikaciji brendova sa potrošačima. Idealno pakiranje je ono koje spriječava stvaranje otpada više nego što ga proizvodi.

Konvencionalni polimerni materijali na bazi petroleuma, kao što su polietilen (PE)polipropilen (PP), polistiren (PS) i poliester (PET) globalno su korišteni kao materijali za pakiranje.

Trenutno se samo 2% plastičnog pakiranja reciklira, a ostatak završava na deponijama, spaljen ili u najgorem slučaju u prirodi ili oceanu. Ellen MacArthur fondacija je prognozirala da ukoliko ne reagujemo odmah, do 2050. u oceanima će biti više plastike nego riba! Međutim, Evropska unija je odlučila objaviti rat plastici za jednokratnu upotrebu, te je Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu (en. SUP Directive) 2022. godine stupila na snagu.

Zašto se polistiren nalazi na crnoj listi materijala? – Ukratko, polistiren (PS) kojeg često kolokvijalnim govorom zovemo i stiropor, je materijal koji se koristi za pakiranje i u konstrukcionom sektoru. Poznato je da ovaj materijal ima brojne negativne posljedice kako za okoliš, tako i za ljudsko zdravlje. S obzirom da se dobiva iz petroleuma, prilikom proizvodnje emituju se enormne količine ugljendioksida, a za dalju preradu koriste se štetne hemikalije. Dalje, sadrži hidrohlorofluorougljikovodike, koji štete ozonskom omotaču i podstiču klimatske promjene, a stiren i benzen, kancerogeni hemijski spojevi, se ispuštaju na većim temperaturama. I dodatno, jesmo li spomenuli zastrašujuću činjenicu da se koristi za svakodnevno pakiranje hrane?!

Uzimajući u obzir navedeno, ne iznenađuje činjenica da je došlo do stvaranja globalnog pokreta koji se bori za zabranu polistirenskog pakovanja. Zemlje kao što su Australija, Novi Zeland, većina EU zemalja, Indija, Peru, Tajland i mnoge druge su već donijele zakon o zabrani korištenja ovog materijala.

I ponovno, inovativna rješenja spašavaju planetu!

Jedna od najboljih zamjena za polistiren je biorazgradiva i kompostabilna ambalaža od gljiva, koja ima isti kvalitet i slične osobine kao polistiren, bez negativnih posljedica za okoliš. Pakiranje na bazi gljiva zahtijeva samo 12% energije potrebne za proizvodnju plastike, uz 90% manje emisije ugljendioksida. Dodatno, potpuno je biorazgradivo.

Evocative je primjer kompanije koja proizvodi ambalažu od gljiva koristeći njihov vegetativni dio pomiješan sa drugim organskim otpadom. Micelij povezuje organski supstrat napravljen od poljoprivrednog otpada u željeni oblik, sa mogućnosti prilagođavanja osobina materiala. Na taj način stvara se materijal koji je konkurent dosadašnjem široko rasprostanjenom polistirenu. Kompanije Dell i Ikea su prepoznale potencijal i prednosti ovog pakiranja i odlučile su da zamijene svoje dosadašnje pakovanje ovim materijalom.

Ali, zašto baš miceliji gljiva? – Gljive su organizmi sa svojstvenim osobinama koji čine vitalni dio ekositema, a njihov značaj se ogleda i u razgradnji biljnog materjala. Dakle, mreže micelija su prirodni supermaterijal, sa visokom čvrstoćom, vodootporne, fleksibilne i sposobne da se odupru unutarnjim ili vanjskim pritiscima.

Osim pakiranja, ovaj materijal se može koristiti za razne drugi proizvode kao što je eko-koža koja se koristi u modnoj i industriji namještaja. Dobra vijest je da su se velike modne kompanije kao što su Calvin Klein i Tommy Hilfiger, ove godine opredijelile za korištenje eko-kože bez plastike.

Trenutno se nalazimo na raskrsnici. Broj stanovnika i potreba za proizvodnjom, kao i materijalom za pakiranje raste svakodnevno. Bez sumnje, mi smo potrošačko društvo i obrasce ponašanja ljudi je teško promijeniti. Ali, ukoliko želimo planetu sa zdravim ekosistemom, zemlju, zrak i vodu bez zagađenosti, moramo se orijentisati na pronalaženje eco-friendly alternativa.

Ciklusi biološkog života srž su svega što radimo, te način na koji proizvodimo i konzumiramo stvari moramo povezati sa samom prirodom slijedeći njena pravila.

Kompanije poput Ecovative mogu odigrati ključnu ulogu u smanjenju naše ovisnosti o plastici za jednokratnu upotrebu.

Za više sličnih primjera i dobrih praksi pridružite se zajednici Brojimo do nula na Facebook i LinkedIn mrežama.

Info sesija: Pokretanje novog biznisa – prijavljivanje radnika

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Centar i Novo Sarajevo, u okviru projekta LEADER podržanog od strane EU i Međunarodne organizacije rada (ILO), pokrenuli su “Help Desk za poduzetnike”. U okviru Help Deska, održavaju se sedmične sesije podrške na teme od interesa za nove i postojeće poduzetnike – vlasnike mikro, malih i srednjih preduzeća u Kantonu Sarajevo.

U četvrtak 12.01.2023, planirana je Help Desk sesija na temu: „Pokretanje novog biznisa – prijavljivanje radnika“. Sesiju će voditi Sabina Čelik, advokatica sa višegodišnjim iskustvom u radnom pravu.
Help Desk sesija će se održati u prostorijama Centra za izvrsnost u poduzetništvu Sarajevo, adresa Avde Jabučice 52, Sarajevo, sa početkom u 16:00 sati.

Vašu prijavu za učešće možete poslati putem Formulara za prijavu na linku PRIJAVA ZA INFO SESIJU. Ohrabrujemo vas da na obrascu navedete specifična pitanja kako bi se voditeljica sesije mogla pravovremeno pripremiti za davanje adekvatnih informacija.

Help Desk za poduzetnike je organiziran u okviru projekta EU4BusinessRecovery koji podržava Bosnu i Hercegovinu u ublažavanju negativnih ekonomskih efekata uzrokovanih pandemijom COVID-19. Projekat pomaže MMSP, poljoprivredno-prehrambene i turističke djelatnike da nastave svoje poslovanje i sačuvaju radna mjesta; podržava poduzetnike, mlade i druge ugrožene grupe da osnuju vlastiti biznis. Kao rezultat ovog projekta biće sačuvano više od 1.000 radnih mjesta ugroženih pandemijom i biće otvoreno najmanje 100 novih radnih mjesta. EU4BusinessRecovery projekat je vrijedan 13,7 miliona eura i zajednički ga sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka. Projekat implementiraju GIZ, UNDP i ILO.
Za više informacija posjetite www.eu4business.ba.

U saradnji s portalom boljiposao.com donosimo vam aktuelne i atraktivne vijesti s tržišta rada

U saradnji s portalom boljiposao.com donosimo aktuelne i atraktivne vijesti s tržišta rada. Portal za zapošljavanje donosi 5 poslovnih prilika za prijavu njihovom mogućnosti brze prijave! Sretno!

Hering d.d. Široki Brijeg zapošljava osobu na radnom mjestu Magistar elektrotehnike (m/ž). Mjesto rada Široki Brijeg. Potrebno poznavanje engleskog jezika i rada na računalu. Potpune prijave poslati putem linka do 21.01.2023.

Novi Jelšingrad a.d. zapošljavaju osobu na radnom mjestu Zavarivač (m/ž). Mjesto rada Banja Luka. Potpune prijave poslati putem linka do 25.01.2023.

Agencija za državnu službu BiH zapošljava osobu na radnom mjestu Stručni savjetnik za razvoj aplikacija i baza podataka. Mjesto rada Sarajevo. Potpune prijave poslati putem linka do 12.01.2023.

Fabrika Coffee zapošljava osobu na radnom mjestu Barista/konobar (m/ž). Nudimo stimulativna primanja. Mjesto rada Sarajevo. Potpune prijave poslati putem linka do 28.01.2023.

Mikrokreditna fondacija Partner zapošljava osobu na radnom mjestu Kreditni službenik/kreditni službenik junior (m/ž). Mjesto rada Konjic. Nudimo stimulacije za postignute rezultate Potpune prijave poslati putem linka do 27.01.2023.

Za dodatnu ponudu poslova kliknite na link i pretražite poslove koji su trenutno raspoloživi za prijavu. Želimo vam sreću prilikom prijave!

IBU Winter Fest

IBU Winter Fest 2023 pod pokroviteljstvom Općine Ilidža će se održavati na kampusu Internacionalnog Burch Univerziteta (Francuske revolucije bb), a otvaranje će se krunisati sa humanitarnom utakmicom ekipe Profesora protiv ekipe Studenata.

Nakon otvaranja s humanitarnom utakmicom, studenti će imati priliku da učestvuju u interdisciplinarnim radionicama u suradnji sa Diplomacy i Philosophy Clubom, trivia quizu, eSports takmičenjima iz League of Legends i CS:GO, kao i sportskim takmičenjima iz futsala, odbojke i stonog tenisa. Pored toga imati će priliku da uživaju u nastupu Burch Music Cluba.

Cjelokupno djelovanje Festivala će biti u humanitarnom duhu, te će sva prikupljena sredstva putem ulaznica i kotizacija biti donirana udruženju Pomozi.ba, organizatori očekuju veliku posjećenost na humanitarnoj utakmici kako bi se ponovno prikazao naša spremnost za djelovanjem kada je potrebno.  Ulaz na humanitarnu utakmicu će biti 2 KM, te će cjelokupni iznos biti doniran Pomozi.ba.

„Pozivamo sve građane Općine Ilidža, kao i Kantona Sarajevo da dođu i prisustvuju humanitarnoj utakmici na našem Kampusu kako bi prikupili što veći iznos i pomogli onima kojima je to najpotrebnije. Mi vas nestrpljivo čekamo kako bismo pokazali da smo najbolji domaćini i najveći zimski studentski festival“, poručili su iz Burch Sports Cluba.

IBU Winter Fest 2023 je prva edicija zimskog studentskog festivala u organizaciji Burch Sports Cluba, organizatori imaju želju da to postane godišnja tradicija te da se studenti svih Univerziteta u Kantonu Sarajevo uključe u naredne projekte.

Glovo pokreće Glovo Local, program za pomoć malim preduzećima da napreduju u uslovima ekonomske krize

Uz inflaciju i rastuće cijene komunalnih usluga koje vrše pritisak na raspoloživi prihod potrošača i poslovne marže,  Glovo — pionirska višekategorijska aplikacija pokreće Glovo Local, novi program za mala i srednja preduzeća u maloprodajnoj i restoranskoj industriji kako bi im se omogućilo da digitaliziraju svoje proizvode i usluge kako bi potaknuli svoj rast.

Glovo Local je web stranica gdje lokalne kompanije mogu birati rješenja na osnovu svojih potreba i želja.

Usluge koje su dostupne malim i srednjim preduzećima uključuju digitalna i operativna rješenja za njihove digitalne kanale i trgovine. Na ovoj web stranici postavljeni su namjenski alati koji pomažu korisnicima da upravljaju svojim operacijama na prodajnom mjestu, gdje će imati uvid u podatke do pružanja rješenja za lanac nabavke. U konačnici mala i srednja preduzeća imat će dodatne mogućnosti da razvijaju svoje poslovanje u oblasti marketinga i drugih reklamnih usluga, što će voditi povećanju vidljivosti i novim klijentima. Glovo Local je jedinstven online ekosistem koji pruža mogućnosti učenja i daljeg digtalnog razvoja korisnika.

“U Bosni i Hercegovini značajan dio naših partnera su mala lokalna preduzeća u čiji potencijal snažno vjerujemo. Svjesni smo uloge koju igramo u pomaganju lokalnim preduzećima da se digitalizuju, a sa Glovo Local-om ih stavljamo u središte naše strategije, jačajući naše tehnološke i operativne napore kako bismo im donijeli više i bolja rešenja za unapređenje njihovog poslovanja. Koristeći alate koje Glovo Local pruža, možemo im pomoći da dosegnu više kupaca, ubrzavajući njihov put ka rastu i održivoj profitabilnosti. Na ovaj način otvaramo put preduzećima da rastu i podstiču lokalnu ekonomiju”, rekao je Ivan Laketa, generalni direktor Glovo Bosna i Hercegovina.

Pokrećući se na svih 25 tržišta na kojima Glovo posluje, Glovo Local je prvi takav program u Evropi, Africi i Aziji koji pruža konsolidovani portfolio usluga i rešenja za mala i srednja preduzeća, specifična za njihove potrebe.

Lansiranje Glovo Local-a poklapa se sa istraživanjem koje je Glovo sproveo u periodu od septembra do novembra 2022. Studija o više od 3.200 malih i srednjih preduzeća s hranom, namirnicama i restoranima na devet tržišta u Evropi i Africi (Velika Britanija, Španija, Portugal, Italija , Poljska, Bugarska, Kenija, Rumunija i Maroko) otkrili su da više od jedne trećine malih i srednjih preduzeća (34%) smatra da je sticanje novih klijenata glavni izazov, dok gotovo polovina (48%) malih i srednjih preduzeća u svim zemljama kaže da njihovim klijentima digitalno iskustvo postaje važnije od iskustva u realnom svijetu.

Među faktorima koji su doveli do toga da mala i sredna preduzeža traže dodatnu podršku i rješenja bili su promjene potrošačkih navika, visoka inflacija, niža potrošnja potrošača i sveobuhvatni makroekonomski rizici.

O Glovo 

Glovo je pionirska multikategorijska aplikacija koja povezuje korisnike sa preduzećima i kuririma, nudeći usluge na zahtjev iz lokalnih restorana, prodavnica, supermarketa, apoteka i maloprodajnih objekata. Glovo vizija je da svima omogući lak pristup svemu u svom gradu kako bi naši korisnici mogli uživati u onome što žele, kada žele i gdje žele. Osnovana je 2015. godine u Barseloni i radi u 25 zemalja južne Evrope i EEMEA.

Za više informacija o Glovo, posjetite: https://about.glovoapp.com/

Božićni koncert MePZ “Camerata Slovenica” u 17. decembra u Brezi

Slovensko udruženje građana općine Breza i HKD Napredak podružnica Breza organizriaju Božićni koncert na kojem nastupa Mešani pevski zbor “Camerata Slovenica” iz Sarajeva. Koncert će biti upriličen u subotu, 17. decembra u crkvi Svete Barbare u Brezi s početkom u 17,00 sati.

Horom „Camerata Slovenica“ diriguje Alek Isaković, umjetnički direktor i dirigent, orguljska pratnja je Bakir Samardžić, a nastupiti će i solistice: violončelistkinja Hana Hamza i pijanistica Ana Petrović, kao gošće koncerta.

Program je veoma raznovrstan te obuhvata sakralna djela različitih tradicija, epoha i kompozitora, slovenačke tradicionalne božićne pjesme, komponovane sakralne kompozicije slovenačkih kompozitora, dijelove mise, sakralne kompozicjie klasične evropske horske literature, kao i božićne pjesme i napjeve drugih naroda te poznata instrumentalna djela koja su općenito sakralne ili direktno božićne tematike.

Mešani pevski zbor „Camerata Slovenica“ djeluje u okviru Slovenskog društva “Cankar” u Sarajevu, koje čuva slovenačku muzičku tradiciju i predstavlja društvo na umjetnički način. Prvi nastup hora je bio 22. decembra 1994. godine i taj datum se računa kao rođendan MePZ „Camerata Slovenica“. Hor je imao brojne nastupe povodom slovenačkih kulturnih praznika, na Cankarovim danima, na BH televiziji, na susretima horova u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu, na Festivalu Baščaršijske noći, kao i nastupe u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji i dr. Hor je osvajao brojna takmičenja, a najveći broj njih upravo pod dirigentskom palicom mladog i uspješnog dirigenta Aleka Isakovića.

PROGRAM KONCERTA

  • Mikola Leontovič (1877.-1921.): Ring Christmas Bells
  • Hugolin Sattner (1851.-1934.): Noč božična, sveta noč (Elizabeta Kremžar)

Bakir Samardžić, orgulje/orgle

  • Ubald Vrabec (1905.-1992.): Bila je noč (Vinko Beličič)

Bakir Samardžić, orgulje/orgle

  • Franz Gruber (1787.-1863.): Sveta noč (Jakob Aljaž)
  • arr. Charles Vogel (1808.-1892.), Henri Guérout (1822.-1913.): Adeste fideles

Hana Hamza, violončelo

Ana Petrović, klavir

  • Dobri Hristov (1875.-1941.): Tebe poem
  • Alfred Schnittke (1934.-1998.): Drei geistliche Gesänge (Tri svete himne/Tri svete pesmi) Gospodi Isuse
  • Jože Leskovar (1934.), arr. Emir Mejremić: Oče naš
  • César Franck (1822.-1890.): Panis angelicus

Hana Hamza, violončelo

Ana Petrović, klavir

  1. Alojzij Mav (1898.-1977.): Latinska pastoralna maša
  2. Kyrie
  3. Gloria

Bakir Samardžić, orgulje/orgle

  • Charles Gounod (1818.-1893.): Ave Maria – Méditation sur le Premier Prélude de Piano de J. S. Bach

Hana Hamza, violončelo

Ana Petrović, klavir

  • arr. Alek Isaković (1998.): Poslušajte vsi ljudje (narodna/ljudska)
  • Ivan Zupan (1857.-1900.): Božji nam je rojen Sin
  • Gospel, arr. Norman Luboff (1917.-1987.): Amen

Emina Hadžić, sopran

  • HC Kantual/Harm. Franjo Dugan: Narodi nam se

Nikola Kandić: Vrijeme da se ostane kući

Opet je to doba godine. Djeca su u školama. Fudbalske utakmice su na televiziji. Na svakom koraku su božićni ukrasi. To znači da je sezona prehlade i gripa sa nama: doba godine kada će se mnogi pojaviti bolesni na poslu. Moj odabrani ljekar zvani Google kaže da prema simptomima koje imam trebam ostati kući kako imam upalu grla. To bi trebala biti prirodna rekacija na stanje bolesti, ali često ja, a i neki drugi ljudi zanemaruju svoje simptome i nastavljaju sa radom. Istraživanje koje je provela konsultantska agencija Wakefield Research pokazuje kako čak 62% američkih radnika odlazi na posao kada su bolesni. Za neke, izbor je gubitak plate ili dolazak na posao. No, čak i radnici kojima se nude plaćeni dani bolovanja ne uzimaju ih uvijek.

Živimo u društvu koje se brzo razvija, prepunom radnika koji ne žele da uspore dovoljno dugo da bi uzeli godišnji odmor, a još manje da propuste posao zbog bolesti. Kao rezultat toga imamo bolesti uzrokovane stresom zbog preskakanja godišnjih odmora i dugotrajnog rada, ali i borbe protiv prehlade sedmicama umjesto danima, jer odbijamo da se zaustavimo i damo tijelu priliku da odmori. Ako ipak porazmislimo bolje, postoje razlozi kada bi trebali zastati, razmisliti i odlučiti se da ostanemo kući.

Zarazni ste.

Ukoliko ste zarazni, ne biste trebali zaraziti cijelu kancelariju virusom prehlade ili gripe. Škole imaju smjernice za slanje kući bolesne djece s temperaturom, ružičastim očima ili povraćanjem. Zašto? Ne žele da se cijeli razred razboli. Vjerujem da ni vi ne želite da virus prenesete na svoje kolege, ali ipak često se odlučite kako sebi ne možete “priuštiti odmor”, jer šta ćete pobogu kada se nakon 10 dana vratite u kancelariju i tu vas dočeka hrpa posla i predmeta. Često u toj svojoj odluci zanemarite da neko od vaših kolega može imati dojenčad ili malu djecu kod kuće, brinuti se o starim rođacima ili čak imati kompromitovan imunološki sistem zbog hronične bolesti ili medicinskog tretmana.

Bolest je prilika za greške na poslu.

Kada se ne osjećate dobro, vaše razmišljanje je zbrkano, pa čak i obavljanje običnih zadataka može biti iscrpljujuće. Da ne spominjemo da možda uzimate lijekove sa nuspojavama koje utiču na vaše kognitivno razmišljanje ili motoričke vještine. Dakle, odlazak na posao vjerovatno nije najbolji izbor. Ipak, ljudi često misle da je bolje doći da obavite „nešto“ posla nego da ništa ne obavite, ili žele da se na njih gleda kao na timskog igrača i pouzdanog i posvećenog zaposlenika koji neće prestati zbog alergija, bolova u leđima ili dosadne prehlade. Ali možda biste trebali stati, ostati kod kuće i odmoriti se.

Sami možemo produžiti period bolesti.

Kada ste bolesni, vašem tijelu treba vremena da se oporavi. Morate se odmoriti, piti puno vode i izbjegavati stres. U suprotnom, prehlada koja bi obično trajala tri do sedam dana može potrajati dvije sedmice. Bez obzira kojom djelatnošću se bavite, velika je vjerovatnoća da postoji element stresa. Kada ste bolesni, stres može biti poput polivanja benzinom na vatru – sljedeće što znate je da vam je potrebno protivpožarno crijevo umjesto aparata za gašenje požara.

Najbolji plan akcije kada se probudite osjećajući se loše je da ne zanemarite to stanje. Svi su se u jednom ili drugom trenutku pokušavali pretvarati da nisu stvarno bolesni. Nažalost, takvim stavom uspjet ćete samo pogoršati svoju bolest i oporavljati se duže. Zato, razmislite da li je vrijeme ostati kući.

Prirodna kozmetika „La Mar” 

U užurbanom svijetu u kakvom danas živimo za lijepu i njegovanu kožu i kosu od izuzetne je važnosti koristiti prirodnu i organsku kozmetiku. Iako postoje različiti standardi za istu, za prirodnu kozmetiku nema pravno obavezujuće definicije. U nju ubrajamo ručno rađene kreme, sapune i ostalu kozmetiku bez konzervansa i kemijskih ili sintetičkih dodataka.

Marini, osnivačici brenda prirodne i organske kozmetike “La Mar ” ljubav prema istoj javila se još u srednjoj školi.

„ Moje lice je bilo osjetljivo pa sam teško nalazila odgovarajuću kremu. Proučavajući sastojke koje ulaze u sastav komercijalne kozmetike shvatila sam da su neki sastojci štetni za lice. To je bio razlog zašto sam odlučila da pravim kozmetiku sa sastojcima koji njeguju kožu i koji su prirodni i organski.” – navodi Marina.

Njezin prvi proizvod je bila je čvrsta krema za tijelo. Kombinacija kakao maslaca, ulja jojobe, makadamije, vitamina E i ulja lavande efikasno, ali i nježno djeluju na kožu dajući joj potrebnu vlažnost, mekoću i sjaj. To je krema bez konzervansa s potpuno organskim sastojcima na koju je Marina s razlogom ponosna. Osim ove kreme Marina u ponudi ima i čvrste šampone za kosu, regenerator za kosu s uljem lavande, biljni prah za umivanje s laticama ruže, ulja za njegu lica, bath bombe, pilinge za tijelo i balzam za njegu usana. Kako sama navodi, njezin najtraženiji proizvod je čvrsti šampon za kosu.

„Proizvodi za koje se kupci najviše interesuju su čvrsti šamponi za kosu. U ponudi imam šampone koji su namijenjeni suhoj i oštećenoj kosi, šampone protiv peruti, te šampone za osjetljivo tjeme glave i šampone za normalnu do masnu kosu.” – kaže Marina.

Kao i mnogi drugi proizvođači prirodne kozmetike, vlasnica La Mar brenda navodi kako ljudi u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu svjesni važnosti korištenja prirodne kozmetike.

„To se može promijeniti raznim promocijama ručno rađene kozmetike da bi se ljudi uvjerili u kvalitet kozmetike koja se pravi sa ljubavlju.” – kaže ona, te dodaje kako je važno koristiti prirodnu kozmetiku, jer se sastojci koji se nalaze u njoj uvijek pažljivo biraju. Također, prirodna kozmetika ne sadrži vještačke mirise, silikonska ulja, parabene i druge štetne sastojke.

„Čvrsto vjerujem u važnost kvaliteta zbog čega pažljivo odabirem svaki sastojak koji se nalazi u mojim proizvodima. Istraživanjem i usavršavanjem proizvoda i sticanjem sertifikata za izradu prirodne kozmetike garantujem kvalitet “La Mar” proizvoda. „ – kaže Marina.

Njezine želje i planovi za rad i buduće poslovanje su skromni, baš poput i nje same, ali i veoma važni za kvalitetu njezinih proizvoda, jer Marina želi sama uzgajati svoje ljekovito bilje.

„Moja želja je podizanje svijesti o dobrobiti prirodne kozmetike i zdravog načina života. Cilj je da što više ljudi prepozna kvalitet kozmetike koju pravim, a planovi za budućnost su proširenje proizvodnje, kao i zasadi ljekovitog bilja lavande, nevena, kamilice i žalfije.” – kaže Marina,

Ova kreativka čiju prirodnu kozmetiku možete pogledati na njezinom Instagram profilu navodi kako onda kada izrađuje svoje proizvode ne razmišlja o vremenu kojeg provede u svojoj radionici.

„Kada uđem u svoju kreativnu radionicu nikad ne razmišljam o vremenu koje mi je potrebno za izradu proizvoda jer se tada moji snovi ostvaruju, kreacije se rađaju, ponekad može da bude cijeli dan, a ponekad i nekoliko sati.” – kaže ona.

Svi koji žele podržati Marinin rad mogu to učiniti putem njezinih društvenih mreža, jer osim što je od izuzetne važnosti podržati domaće proizvođače, veoma je važno je podržati i bosanskohercegovačke žene s velikim idejama i ciljevima.

Hifa Petrol ove godine donirala više od 130.000 KM Udruženju Pomozi.ba

Najuspješnija naftna kompanija u BiH, Hifa Petrol značajnom finansijskom donacijom u iznosu od 100.000 KM ponovo pomaže socijalno ugroženim korisnicima Udruženja Pomozi.ba. 

Povodom zvaničnog uručenja donacije danas su se sastali predstavnik kompanije Hifa Petrol Ahmed Ahmetlić i predsjednik Udruženja Pomozi.ba Elvir Karalić.

„Ova podrška nam je od ogromnog značaja. Od doniranih sredstava napravit ćemo ukupno 16.000 kvalitetnih obroka u Sarajevu, Varešu, Vitezu, Brezi, Visokom, Travniku, Novom Travniku, Donjem Vakufu, Bihaću, Cazinu, Bosanskoj Dubici, Bosanskoj Krupi, Banjaluci, Kotor-Varoši i Kneževu. Do kraja godine ćemo obezbijediti i 40.000 užina za učenike iz socijalno ugroženih porodica širom Bosne i Hercegovine“ – naveo je Karalić.

Dodao je da je Udruženje Pomozi.ba od sredstava Hifa Petrola, pored korisnika projekta „Obrok za sve“ i „Užine“ uspjelo pomoći još 113 porodica u stanju socijalne potrebe.

„Već smo pripremili 47 mjesečnih paketa sa prehrambenim i higijenskim proizvodima, svaki u vrijednosti od 215 KM i uručili ih ljudima koji sebi ne mogu priuštiti hranu i druge osnovne životne potrepštine. Također smo 66 naših korisnika obradovali novčanim donacijama za lijekove, liječničke preglede i režije kako ne bi ostali bez struje ili plina“ – naveo je Karalić.

Naglasio je da je ovo samo jedna od brojnih i itekako značajnih donacija ove kompanije, poznate po svojoj društvenoj odgovornosti i podršci u raznim humanitarnim akcijama.

Vođena motom Imamo samo ono što damo,  Hifa Petrol je sredinom ove godine na ime projekta „Obrok za sve“, Udruženju već donirala 30.100 KM, od kojih je napravljeno 7.500 obroka. Kada tom iznosu dodamo jela koja će kuhari organizacije Pomozi.ba uspjeti napraviti i od posljednje donacije dobijemo iznos od ukupno 23.500 obroka koliko je ukupno u ovoj godini donirala kompanija Hifa Petrol.  

Vrijedno je spomenuti i da je Hifa Petrol u ovoj godini otkupila dres bh. košarkaša Džanana Muse na humanitarnoj aukciji Udruženja Pomozi.ba za 4.000 KM. Ta sredstva su usmjerena u Fond „Sportisti za život“ koji je osnovan sa ciljem pomoći oboljelim ljudima kojima je potrebna finansijska podrška za liječenje.

„Prošle godine su nas također obradovali donacijom za potrebe nabavke specijalnih kolica za oboljele u vrijednosti 50.000 KM. U vrijeme naglih i drastičnih poskupljenja životnih potrepština ove donacije su nam itekako važne. Znati da uvijek možete računati na pomoć jedne ovako uspješne kompanije je zaista neprocjenjivo. Uz podršku dobrih ljudi i odgovornih kompanija i dalje nastavljamo sa stvaranjem pozitivnih priča“ – zaključio je Karalić.

Ahmetlić je naveo da „Hifa Petrol kao društveno odgovorna kompanija različitim aktivnostima vrlo rado daje svoj doprinos lokalnoj zajednici“.

„Vjerujemo u bolje sutra, te se nadamo da ćemo ovom donacijom pomoći što većem broju osoba koje se nalaze u teškim životnim situacijama“ – kazao je Ahmed Ahmetlić, predstavnik Hifa Petrola.

U SKLOPU OBILJEŽAVANJA 20 GODINA POSLOVANJA: MKF LIDER realizovao akcije pošumljavanja i ozelenjavanja u Mostaru i Konjicu

Sarajevo, 12.12.2022. godine

Posaditi drvo ima univerzalnu vrijednost i simboliku u svakoj kulturi na zemlji koju najbolje opisuje stara poslovica “onaj ko sadi drvo, voli ne samo sebe, nego i cijeli svijet”.

Tako je Mikrokreditna fondacija Lider, u sklopu obilježavanja svog jubileja 20 godina uspješnog poslovanja, odlučila provesti akciju ozelenjavanje Mostara i pošumljavanje požarišta Homolje kod Konjica.

U ekološkoj akciji koju je Lider realizirao u Mostaru na Bulevaru ispred Gradske vijećnice, u suradnji s Gradskom upravom Mostara, UNDP-om i platformom Tvoj CO2, posađeno je sto grmova vatrenog trna s ciljem ozelenjavanja i uljepšavanja grada, te smanjenja emisija CO2 i zaštite okoliša.

Direktor MKF LIDER, Džavid Sejfović je tom prilikom izjavio: “Lider se pokazao kao društveno odgovorna organizacija koja između ostalog pridaje veliku pažnju projektima zaštite okoliša i promoviranju energetske učinkovitosti. Ovom akcijom smo dali doprinos ljepšem i zelenijem izgledu Mostara, kao i smanjenju CO2 i njegovih štetnih učinaka po okoliš.”

Bojan Spasojević, viši stručni suradnik za zelene površine pri Gradu Mostaru je tom prilikom rekao: “Grad Mostar je aktivno sudjelovao u realizaciji ovog projekta koji će zasigurno doprinijeti ljepšem izgledu okruženja Gradske vijećnice, a gradske službe će preuzeti dalju brigu oko održavanja sadnica.”

MKF LIDER vjeruje da će se građanima Mostara dopasti novi izgled okruženja zgrade Gradske vijećnice i planira nove projekte u saradnji sa lokalnom vlasti.

Nakon eko-akcije u Mostaru, MKF Lider je realizovao i akciju pošumljavanja požarišta Homolje kod Konjica.  Akcija je provedena u saradnji sa Šumarstvom “Prenj” iz Konjica, UNDP-jem i platformom Tvoj Co2 i tom prilikom je zasađeno 500 sadnica crnog bora.

“Prošle godine smo u katastrofalnim požarima izgubili 70 hektara šume. Za obnovu će nam trebati ogroman broj sadnica, a crni bor je najpogodniji za sadnju na ovom terenu. Vjerujemo da će se sanirana požarišta obnoviti novim sadnicama, i da će druge društveno odgovorne kompanije slijediti primjer MKF LIDER i uključiti se u projekat Tvoj CO2”, kazao je Feđa Voloder, Rukovodilac službe Šumarstva “Prenj”.

Mikrokreditna fondacija LIDER je od svog osnivanja posvećena odgovornom poslovanju, prvenstveno zaštiti okoliša koje je jedno od strateških opredjeljenja, te poduzima konkretne akcije u njegovoj zaštiti širom Bosne i Hercegovine. LIDER-ovi  uposlenici se aktivno uključuju u ekološke akcije potvrđujući ovim činom da svako od nas može dati svoj doprinos u borbi s klimatskim promjenama.