U EU i okruženju većinu neplaćenog posla (kućanski poslovi i briga o bližnjima) obavljaju žene. To značajno otežava njihovo učešće na tržištu rada. Žene imaju značajno nižu stopu zaposlenosti od muškaraca. Žene takođe češće prihvataju nestandardni i slabo plaćeni posao (često bez osigurane socijalne zaštite), jer fleksibilnost ovih zaposlenja omogućava im da usklade svoje plaćeno zaposlenje i obaveze kući.
Kada uđu na tržište rada, žene često dobijaju poslove koji se odnose na njegu, a koji pojačavaju i odražavaju njihovu brigu o drugima u društvu. Međutim, sektor zaštite i njege je sistematski potplaćen i nedovoljno finansiran u odnosu na druge sektore kojima dominiraju muškarci. Razlog za ovo može ležati u dubokim ostacima tradicija gdje su sve u domaćinstvu obavljale žene. U isto vrijeme, žene nailaze na prepreke u napredovanju u karijeri i uglavnom su nedovoljno zastupljene u rukovodećim pozicijama u većini sektora privrede. Ovo je najvidljivije u sektorima kojima dominiraju žene kao npr: zdravstvo i obrazovanje. Sve ovo rezultira da su u prosjeku žene 16% manje plaćene za iste poslove u odnosu na muškarce.
Zemlje u kojima se muškarci aktivno uključuju u kućanske poslove i njegu, također pokazuju i znatno manje razlike u platama. Uprkos tim promjenama, statističke analize pokazuju da jednaka podjela poslova nije česta u EU i da aktivnosti njege i brige u kući i dalje obavljaju uglavnom žene. Analiza izvještava da oko 60% zaposlenih žena doživljava neke promjene u zaposlenju kao rezultat brige o djeci, u poređenju sa 17% zaposlenih muškaraca; oko 18% žena je smanjilo radno vrijeme u poređenju sa 3% muškaraca; oko 10% zaposlenih žena i 4% zaposlenih muškaraca u EU doživjelo je prekid rada zbog odgovornosti za brigu bolesnog člana porodice.
Za detaljnije informacije o rezultatima analize, dostupan je EIGE izvještaj na engleskom jeziku: EIGE
Nedovoljan stepen digitalizacije koči rast privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Unatoč brzom tempu rasta IKT industrije, domaća ekonomija ne uspijeva iskoristiti nove tehnologije i inovacije za jačanje konkurentnosti i povećanje proizvodnje. Pandemija COVID-19 ukazala je na neophodnost ubrzane digitalne transformacije u svim granama industrije, a digitalizacija poslovanja opravdano se smatra pokretačem promjena, nudeći nove izglede za rast.
I pored svog značaja za ekonomiju, digitalizacija nema istaknuto mjesto u relevantnim dokumentima koji definiraju politike i strateške smjernice za razvoj. Saradnja između rastućeg IKT sektora i drugih industrija je na relativno niskom nivou. Ograničene su i usluge i proizvodi za podršku poslovanju, što je posebno izraženo u oblasti podrške digitalizaciji poslovanja i drugim poslovnim inovacijama.
UNDP DigitalBIZ projekat predviđa pružanje podrške institucionalnim partnerima te a posebno pružateljima usluga za razvoj poslovanja (npr. privredne komore, razvojne agencije, inovacijski centri, tehnološki parkovi itd.) u stvaranju povoljnog okruženja za razvoj digitalne ekonomije odnosno povećanje produktivnosti postojećih ekonomskih sektora, rastućih novih tržišta i sektora, kao i ubrzanje ukupnog ekonomskog rasta kroz digitalne inovacije.
Pružatelji usluga za razvoj poslovanja, mikro, mala i srednja preduzeća
DigitalBIZ projekat provodi procjenu digitalne performanse i spremnosti preduzeća putem online alata „Digitalni puls“. DigitalBIZ projekat predviđa saradnju s pružateljima usluga za razvoj poslovanja kako bi te organizacije unaprijedile svoju ponudu usluga za digitalizaciju poslovanja na bazi identificiranih nedostataka u digitalnim kapacitetima preduzeća u Bosni i Hercegovini. U konačnici, DigitalBIZ planira primijeniti mjere podrške za digitalizaciju mikro, mala i srednja preduzeća, uključujući obuku i mentorstvo, te pružanje poticaja u cilju digitalne transformacije njihovog poslovanja.
Digitalni puls
Digitalni puls je baziran na upitniku koji je 2018 godine razvila Trgovinska komora Luksemburga u okviru nacionalnog Digital Luxembourg projekta, čiji cilj je digitalizacija ekonomije ove zemlje. Poslovne oblasti za procjenu, pitanja i odgovori, sistem ocjenjivanja i kategorije digitalnih profila su prevedeni, revidirani i prilagođeni potrebi mikro, malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini. UNDP je razvio online platformu www.digitalnaekonomija.ba čiji glavni sadržaj trenutno je Digitalni puls – alat za samo-procjenu digitalne zrelosti bosanskohercegovačkih kompanija. Na osnovu podnesenih odgovora, sistem kreira set osnovnih preporuka za digitalnu transformaciju kompanija.
Mentorstvo je izuzetno cijenjeno iskustvo u ličnom i profesionalnom razvoju pojedinca. Program mentorstva za freelancere je prvi ove vrste na tržištu Bosne i Hercegovine, a polaznicima nudi transfer relevantnih znanja od stručnjaka iz različitih oblasti radi unapređenja nastupa pojedinaca na tržištu. Cilj našeg mentorskog programa je osnaživanje i podsticanje freelancera u pravcu razvijanja univerzalnih vanstručnih znanja i vještina koje će moći unovčiti u poslovanju.
Koje oblasti pokriva mentorski program?
Mentorski program obuhvata različite oblasti koje freelanceri pored stručnih sposobnosti smatraju ključnim za razvoj karijere (zaključak istraživanja freelancerske zajednice u Bosni i Hercegovini 2020. godine):
Administracija i zakonske regulative FBiH koje se tiču freelancinga,
Administracija i zakonske regulative RS koje se tiču freelancinga,
Marketing, samopromocija i prodaja sopstvenih usluga online,
Soft skills (upravljanje vremenom, vještine poslovne komunikacije ili prezentovanja),
Online platforme za zapošljavanje freelancera,
Ostale vještine korisne za freelancing.
Kalendar aktivnosti:
Mentorski program traje 2 mjeseca i u potpunosti će se odvijati putem interneta. Obuhvata 5 sesija mentora i mentee-ja, 1 na 2 (1 mentor i dva mentee-ja), gdje će se putem zadatih individualnih vježbi na praktičan način pomoći polaznicima da savladaju i usvoje određene vještine iz navedenih oblasti.
18.2. – 28.2. – Prijava polaznika
1.3. – 5.3. – Selekcija polaznika
8.3. – 30.4. – Implementacija mentorskog programa
Ko može učestvovati?
Freelanceri koji posjeduju operativne vještine iz određenih oblasti, a žele da unaprijede svoje kompetitivne sposobnosti na tržištu.
Program je predviđen za 15 freelancera + minimalno 5 osoba koje su izgubile posao usljed pandemije Covid-19.
Spot za pjesmu „Nebesko platno“, za koji je i ovog puta bila zadužena ekipa Invenio filmsa, predvođena Daliborom Mrdićem, sniman je u Sarajevu, na lokacijama za koje je Davor bio sentimentalno vezan: od Skerlićeve (danas Ulica Josipa Vancaša), preko Druge gimnazije, Cafea „S.O.S“, do Akademije likovnih umjetnosti. Davorov lik tumači mladi glumac Veljko Đoković, a pored njega spot su upotpunili i akademski slikar Adin Hebib, muzičari Laris Pašalić i Rafael Andabak, autori pjesme Mirko Šenkovski Geronimo i Dragana Kajtazović Šenkovski, te mlade glumice Isidora Davidović i Tijana Pelemiš.
Spot donosi jednu drugačiju dimenziju priče, sa umjetničkim otklonom i akcentom na grafički dizajn, što je bila primarna umjetnost kojom se bavio Davor Papić. Ovom video – pričom „Crvena jabuka“ odala je počast ne samo Davoru, nego i drugim sarajevskim legendama poput Mirze Delibašića, Kemala Montena, te Davorina Popovića.
– Kad smo snimali spot za pjesmu “Za jedan zagrljaj” sa prošlog albuma sjeli smo da malo odmorimo. Prišao nam je mladić i pitao Žeru da li ga prepoznaje. Bio je to sin pokojnog Davora Papića. U srdačnom, a i sjetnom razgovoru zamolio nas je da napravimo pjesmu o njegovom ocu.
Moram priznati da nije nimalo lak zadatak, ali dat ću sve od sebe, rekao sam mu. Dani su prolazili, a ja sam onako iz prikrajka imao taj susret i obećanje u podsvijesti. Jednog dana sam samo krenuo i završio sve za sat vremena. Odmah sam demo poslao Žeri i onako prazan, kakav sam obično kad izbacim neku emociju iz sebe, ostao zavaljen u stolici još neko vrijeme gledajući u prazno. Prije nego što sam ustao, bacim oko na internet i naletim na vijest da je upravo na taj dan rođen Davor. Bio je 20. maj 2020. godine. Zaledio sam se. Znakovi u oblacima koje sam upravo spomenuo u pjesmi stigli su do mene. Taj dan sam definitivno shvatio da ništa nije slučajno i zato sam za ovu pjesmu posebno vezan – kaže Mirko Šenkovski Geronimo koji je autor teksta i muzike za pjesmu „Nebesko platno“.
Ovaj jedinstveni događaj na kojem je nekoliko najboljih ljekara iz Bosne i Hercegovine imalo priliku učiti i usavršavati tehnike rada iz oblasti estetske medicine i anti-aginga vodila je svjetski priznata stručnjakinja, spec. dermatologije dr. Sonja Sattler iz Njemačke.
Sonja Sattler, od 2004. godine obnaša funkciju izvršne direktorica Međunarodnog društva za dermatološku hirurgiju (International Society for Dermatologic Surgery (ISDS)) i organizovala je brojne konferencije za usavršavanje dermatologa i plastičnih hirurga. Sattler je također međunarodna trenerica kompanije Merz Aesthetics iz Njemačke koja na tržištu ima prestižne brendove poput kolagenskih stimulirajućih fillera Radiesse i hijaluronskih Belotero fillera.
Merz Aesthetics je globalna kompanija čija široka lepeza uređaja i proizvoda za njegu pomaže zdravstvenim radnicima da ulijevaju povjerenje kroz estetsku medicinu, a dr. Sonja Sattler, masterclass je fokusirala na demonstraciji novih tehnika rada sa hijaluronskim filerima Belotero i kolagen stimulirajućim filerima Radiesse. Nove tehnike demonstrirane su na 10 modela, te je svaki od doktora polaznika masterclassa imao priliku da isproba filere i demonstrira usvojeno znanje na modelima.
Filozofija iza svakog treninga dr. Sattler je da želi da bude dugoročni partner sa pacijentima, da se fokusira na dugoročni rezultat tretmana i individualni pristup svakom pacijentu, sa fokusom na što prirodniji izgled.
Savršene rezultate nakon tretmana pokazali su izvrsni proizvodi, hijaluronski fileri Belotero i kolagen stimulirajući fileri Radiesse. Belotero fileri pomažu smanjenju izgleda bora i nabora na koži lica uz pomoć hijaluronske kiseline. Ova linija filera namijenjena je upotrebi kako na tankim linijama, tako i na ozbiljnim naborima. Radiesse je dermalni filer na bazi kolagena, namijenjen popunjavanju bora, volumenizaciji, konturisanju lica i podmlađivanju šaka sa dugoročnijim rezultatima. Naime, Radiesse ubrizgavanjem obavlja posao popunjavanja željenog volumena. Kako vrijeme prolazi, CaHA (kalcijum hidroksiapatit) stimulira prirodni kolagen pacijenta, omogućavajući koži da proizvodi više svog punila.
“Jako sam uzbuđena jer sam prvi put u Sarajevu, pogotovo zbog trenutnih okolnosti sa putovanjima usred pandemije koronavirusa. Smatram da je jako važno održavati ovakve edukacije i masterclassove, jer možemo prenositi znanje i iskustvo, te način kako se pravilo izvode ovakve tehnike podmlađivanja. Fokus masterclassa su nam naravno izvrsni proizvodi Merz Aestheticsa, hijaluronski filer Belotero i kolagen stimulirajući filer Radiesse, koji su kao svojevrsna inovacija potpuno proširili mogućnosti u ovom domenu rada.“ izjavila je dr. Sonja Sattler.
Posljednjih nekoliko godina, zabilježen je značajan rast i razvoj procedura anti-aginga i estetske medicine, kako u svijetu tako i na teritoriji Bosne i Hercegovine. Nataša Špehar, regionalna direktorica sektora estetike u kompaniji Medisu još je dodala: “Upravo ovakve radionice u organizaciji Medis International omogućavaju domaćim doktorima iz oblasti estetske medicine da idu u korak sa svjetskim trendovima. Pandemija Coronavirusa predstavlja nam veliki izazov u organizaciji radionica, ali nastojat ćemo da liječnici iz BiH prate trendove i u 2021. godini putem manjih i individualiziranih radionica kao što je ova, a ne samo putem online platformi. Veselimo se proljeću i novim internacionalnim suradnjama.“
Ne bi bilo fer a i nemoguće je da izdvojim jednu, dvije ili tri priče i označim kao “najdraže” ali neke zaista jesu malo draže; volim istoriju, kako onu činjeničnu tako i mitsku a naročito kad neko to zna lijepo da upakuje, prepriča i prenese emociju. Jako malo ljudi se uopšte bavi mitovima i legendama a još manje ih je koji znaju pravu mjeru u prenošenju; ili pretjeraju ili preskoče bitno.
Živim(o) u najružnijoj državi ali najljepšoj zemlji na svijetu. Imamo neka prirodna bogatstva za koja nismo ni svjesni da su tu, ispred nosa a onda opet, u svoj brzini i silini života zaista malo vremena ostane i da se bavimo takvim stvarima pa najčešće posežemo za onim što nam se gurne i servira.
Upravo zbog dobre promocije i serviranja patimo za Parizom, Madridom, Londonom i New Yorkom.
Imamo sastojke za dobro jelo, samo trebamo dodati par začina i servirati ga svijetu pa da i oni pate za našom ponudom kao mi za njihovom.
Upravo jedno takvo jelo vrijedno pažnje i interesa se krije u Sanskom Mostu; vodopad Blihe. Iako je Sanski Most grad na devet rijeka i svaka je posebna na svoj način, vodopad Blihe je posebna atrakcija i ne tako česta pojava u BiH.
Ukoliko ste iz Banjaluke, do Sanskog Mosta imate 80ak kilometara odnosno nešto malo više od sat vremena vožnje. Za vas iz drugih gradova, Google maps ima odgovor o udaljenosti i verzijama puta pa da izaberete ono što vam najviše odgovara.
Vodopad, NARAVNO nije u centru grada već nekih 15ak kilometara od što je dodatnih 10ak minuta vožnje kad dođete u sam grad.
Do prije nekoliko mjeseci prilaz je bio pomalo problematičan. Područje je, samo po sebi strmovito, vlažno pa i klizavo. Sam silazak je zahtjevao oprez a povratak nazad je posebna priča. Međutim, uz malo truda, rada i zalaganja i to se promjenilo pa je sad dolazak do samog vodopada jako pristupačan i potrebno vam je 10ak minuta da dođete tik ispod vode.
Iako je vodopad atrakcija u bilo koje doba godina, ljeti je količina vode nešto manja ali je boravak ugodniji. Zimi ova ljepotica sija ali je ipak za one malo hrabrije koji se ne plaše pokvasiti i smrznuti da svojim očima vide ljepotu i moć prirode.
Na fotografiji desno možete vidjeti kako izgleda novi prilaz vodopadu i tako je od samog početka; široke stepenice kojima bez po muke siđete a i vratite se nazad. Prije samog vodopada je i mlin do kog takođe možete doći i kupiti domaće, na birvaktile način mljeveno brašno.
Ne mogu da pronađem prave riječi da vam opišem koliko sam se malom osjećala u blizini i silini vodopada; ta količina vode, ta poruka prirode koliko je jaka da može u jednom trenutku da te uništi i sravni ti natjera milion i jednu misao u glavu a meni nekako najviše onu o prolaznosti života.
Bliha i Zdena – težina i proklestvo ljepote
Pored tog što je vodopad Blihe atrakcija sama za sebe i što ostavlja bez daha, ono što malo ljudi zna i o što se ne spominje je legenda koja se veže za nastanak.
Kao i svaka druga legenda, ova takođe ima nekoliko verzija a obe govore o nevjerovatnoj ljepoti dvije djevojke; sestre, blizanke.
Kažu da su nekad davno, baš na tom području živjele dvije sestre, blizanke – Bliha i Zdena. Bile su toliko lijepe i o tom se pričalo ne samo tu, odakle su već nadaleko i naširoko. Legenda kaže da su sestre imale i dva brata, takođe blizance i da je njihova porodica, u to vrijeme bila izuzetno poznata, moćna i bogata. Braća su toliko bila zaslijepljena bogatstvom i imućstvom ali i ljepotom vlastitih sestara da su odlučili kako je jedini ispravan put da se njih dvije udaju za najbliže rođake da bi se loza nastavila i sačuvala.
Sestre nisu mogle da podnesu da ponesu takav grijeh kroz život pa su odlučile da sebi skrate muke i oduzmu živote; po predanju, jedna je skočila s jedne a druga s druge planine i na tim mjestima su potekle rijeke. Rijeke toliko lijepe baš kao što su i one bile – Bliha i Zdena.
Druga, ništa manje tragična verzija legende o nastanku kaže kako je u to neko vrijeme harala kuga koja je odnosila i gasila živote brzinom svjetlosti i da je u jednom trenutku došlo do toga da su u tom kraju opstale samo dvije prelijepe sestre i njihova dva brata.
Braća su došla na ideju kako treba sačuvati rod i da je jedini način da se to desi da im sestre postanu supružnice pa da tako nastave postojanje. Sestre na taj grijeh nisu mogle i nisu željele da pristanu pa su braća odlučila da je bolje da im skrate život nego li da ih život preduhitri u tom.
Ubili su sestre i zakopali u planine a na tim mjestima su se stvorili izvori dvije rijeke – Blihe i Zdene. Opet, dvije rijeke prepoznatljive po svojoj ljepoti baš kao što su i sestre bile.
U obe verzije, žene su bile te koje nisu mogle, željele ni htjele da žive mimo svojih uvjerenja, stavova i i želja i bile su spremne da žrtvuju nešto najvrijednije što imaju – život! Bile su spremne da se odreknu života zarad izbjegavanja grijeha.
Da li je neka legenda istina to niko ne zna i ne može da zna ali postoje razni zapisi i dokumenti upravo na ovu temu al nijedan konketan, naučni, empirijski dokaz. Na kraju dana, legende i ne služe da budu naučni rad jer onda ne bi više bile to, legende. Legende služe da nam razbuktaju potojeće stavove i prikažu stvari na malo drugačiji način. Legende su tu da pričaju i ružno a na nama da izaberemo onu u koju ćemo vjerovati.
*Ova priča je dio #doziviBiH projekta a koji se realizuje uz podršku USAIDa u okviru IMEP programa koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH*
Ovo je jedinstveni događaj na kojem će nekoliko najboljih ljekara iz Bosne i Hercegovine imati priliku učiti i usavršavati tehnike rada iz oblasti estetske medicine i anti-aginga od svjetski priznatog stručnjaka, dr. Sonje Sattler, spec. dermatologije, koja će voditi ovaj masterclass.
Dr. Sattler je međunarodna trenerica Merz Aesthetics, koja će masterclass fokusirati na demonstraciji novih tehnika rada sa hijaluronskim filerima Belotero i kolagen stimulirajućim filerima Radiesse. Belotero fileri pomažu smanjenju izgleda bora i nabora na koži lica uz pomoć hijaluronske kiseline. Ova linija filera namijenjena je upotrebi kako na tankim linijama, tako i na ozbiljnim naborima. Radiesse je dermalni filer na bazi kolagena, namijenjen popunjavanju bora, voluminizaciji, konturisanju lica i podmlađivanju šaka.
Svakom pacijentu potreban je individualni pristup u skladu sa anatomijom i fizionomijom njegovog lica, a takav profesionalni pristup zagovara upravo dr. Sonja Sattler i Merz Aesthetics uz saradnju sa kompanijom Medis. Od 2004. godine dr. Sattler, kao izvršna direktorica Međunarodnog društva za dermatološku hirurgiju (International Society for Dermatologic Surgery (ISDS)), organizovala je brojne konferencije za usavršavanje dermatologa i plastičnih hirurga.
Merz Aesthetics je globalna kompanija čija široka lepeza uređaja i proizvoda za njegu pomaže zdravstvenim radnicima da ulijevaju povjerenje kroz estetsku medicinu.
Dodjela Nagrada za biznis lidere održivog razvoja je završni događaj godišnjeg takmičenja za biznis lidere održivog razvoja koje ima za cilj da promovira napore privatnog sektora u polju održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. U 2021. godini ćemo proglasiti treću generaciju biznis lidera održivog razvoja. Ova aktivnost se organizuje u okviru projekta „Podrška pripreme za implementaciju ciljeva održivog razvoja i uključivanje privatnog sektora“ kojeg implementira UNDP u BiH, a finansira Švedska.
Nagrada za biznis lidere održivog razvoja prepoznaje i naglašava napore kompanija iz privatnog sektora koji se odnose na postizanje Ciljeva održivog razvoja u BiH i motivira nove preduzetnike da kreiraju svoje poslovne modele u skladu sa Ciljevima održivog razvoja. Cilj ove nagrade je promocija aktivnosti privatnog sektora u oblasti održivog razvoja u zemlji, s posebnim fokusom na stvaranju kvalitetnih radnih mjesta i zaštiti okoliša. Stoga, kompanije se mogu kandidovati u dvije tematske oblasti a to su „Ljudi“ i „Resursi i Okoliš“.
Tematska oblast „Ljudi“ fokusira se na prepoznavanje kompanija koje kreiraju nova i kvalitetna radna mjesta na način da nude jednaku priliku svima i imaju pravila koja važe za sve. Ova oblast identifikuje kompanije koje rade na kreiranju mogućnosti za zapošljavanje mladih, žena, ugroženih kategorija i slično. Također, prepoznajemo kompanije koje isplaćuju plaće od kojih njihovi radnici mogu dostojanstveno živjeti, one kojima je u poslu važna etika, te one koje ulažu u inovacije i obuku svojih uposlenika.
Tematska oblast „Resursi i okoliš“ prepoznaje kompanije koje aktivno rade na smanjenju svog ekološkog otiska, koje investiraju u nove tehnologije i razvijaju svoja rješenja. Ukoliko Vaša kompanija prati neke ekološke standarde, ukoliko ulaže u tehnologije za smanjenje svog negativnog utjecaja na okolinu, poput ugrade solarnih panela, recikliranja proizvodnih materijala, smanjenja korištenja električne energije, prelaska na efikasnije i ekološki održivije proizvodne materijale i sl., onda je Vaša kompanija dobar kandidat u ovoj tematskoj oblasti.
Metodologija za evaluaciju prijava razvijena je na osnovu metodologije UN Global Compact-a i Global Reporting Iniatiative (GRI) i prilagođena je lokalnom kontekstu.
Poziv za prijave je otvoren od 1. januara do 31. marta 2021. godine.
Nagrada se dodjeljuje za mikro, male, srednje i velike kompanije te se kandidovane kompanije evaluiraju samo u odnosu na ostale kandidate u svojoj kategoriji. Pobjednici će biti nagrađeni u četiri kategorije za ostvarene rezultate u dvije tematske oblasti (na primjer, pobjednik u kategorijama mikro, malih, srednjih i velikih kompanija za temu “Ljudi”). Dakle, nagrada će se dodijeliti za najviše devet kompanija. Kriteriji na osnovu kojih se kompanije evaluiraju isti su za sve.
Samo kompanije koje se kandiduju u obje tematske oblasti su kandidati za Apsolutnog pobjednika Nagrade (Apsolutni pobjednik je kompanija koja ima najveći zbir bodova u obje kategorije).
Prijave ocjenjuje evaluacijski panel po kriterijima razrađenim na osnovu GRI standarda za izvještavanje o održivosti. Svaka kompanija koja ispuni aplikaciju će samim tim imati i osnovu za godišnji izvještaj o napretku u oblasti održivog razvoja. Evaluacijsku metodologiju možete pronaći na https://zamisli2030.ba/wp-content/uploads/2020/12/SDG-BUSINESS-PIONEERS-2021-Metodologija.pdf
Kompanije koje budu finalisti, kao i sami pobjednici kroz kategorije i tematske oblasti, dobit će certifikat priznanja, te će moći koristiti dodijeljeno priznanje u svojoj poslovnoj komunikaciji i na e-platformama. UNDP će također promovisati te kompanije kroz svoje medijske platforme. Na kraju ispunjavanja prijave kompanije imaju osnovu za godišnji izvještaj o održivom razvoju same kompanije baziran na GRI standardima koji bi omogućio praćenje stanja i trenda u domeni održivog poslovanja na nivou same kompanije, a uz veći broj kompanija koje ispunjavaju ove izvještaje i na nivou Bosne i Hercegovine.
Kandidirane kompanije prijavom motivišu i druge aktere u privatnom sektoru da uvrštavaju Ciljeve održivog razvoja u svoje poslovne modele, te samim tim doprinose bržem i sigurnijem razvojnom putu ka održivosti Bosne i Hercegovine. Pored toga, pri zatvaranju poziva za prijavu, Projekt ove godine dodjeljuje tri prečišćivača zraka nasumičnim odabirom među prijavljenim kompanijama.
Kada me je prije tri godine jedan mladi bračni par kupio na rasprodaji, mislio sam da nema srećnijeg ćebenceta od mene. Obično bih bio naslonjen na staroj fotelji ispred televizora, rijeđe na kauču pored. Uvijek sam bio spreman da nekoga pokrijem ili po potrebi ušuškam kada dođe zima. Jedini problem mi je bila veš mašina, jer bih nakon svakog pranja ostao nekako sparušen i krut, a razumjet ćete da zbog osjetljivog pamuka od kojeg sam napravljen, to može da bude vrlo nezgodno.
Ubrzo se pojavilo jedno štene koje je, osim što bi koristilo svaku priliku da me grize i vuče po podu, ostavljalo za sobom veliku količinu dlaka. Često su morali da me peru više puta, a ni onda ne bi sve dlake skinuli, posebno one manje koje nisu lako uočljive. Taman kada sam pomislio da ne može biti gore, odnekud se pojavilo jedno malo, piskutavo stvorenje. Bila je to ljubav na prvi dodir. Nije prošlo mnogo vremena do prvih koraka, a sa njima počinju moje prave nevolje.
Ljudi misle da je lako biti ćebence, ali u domaćinstvu sa malim djetetom i psom, to umije da bude veoma naporan posao. Vuku me na sve strane, ostavljaju po prašnjavim ćoškovima, grizu, grebu, mažu hranom… Jednom sam čak pao sa terase u neku baru, a poslije svega toga idem na nekvalitetno pranje nakon koga se ne osjećam nimalo mekano.
Srećom, prije nekoliko mjeseci, stigla je novaLG veš mašinai ja sam već nakon prvog pranja bio preporođen! Bubanj je prostran, mislim da može da stane više od 10 kg odjeće, tako da ima dovoljno mjesta čak i za veće količine veša. Svi dijelovi u mašini su vrlo fini, uvijek se ljubazno jave. Sa AI DD™ motorom sam se vrlo brzo sprijateljio, jer se svaki put prilagodi u odnosu na veš koji se pere. Siguran sam da će naše prijateljstvo potrajati, jer mi kaže da posjeduje 10 godina garancije. Ukućani uglavnom koriste ekološko pranje, čuo sam da je to dobro za planetu i kućni budžet zbog manjeg utroška energije, ali vjerujte da ja ne osjećam nikakvu razliku. Posle svakog pranja, nezavisno od programa koji uključe, ja izađem jednako čist i osvježen.
Sada mi je pravo uživanje da se igram sa djetetom i psom, jer znam da ću poslije svakog pranja biti kao nov! Ponekad se desi da je dijete nestrpljivo, pa me tada peru pod programom TurboWash™360˚gdje sam opran za manje od 40 minuta, a rezultati su isti kao i kod običnog pranja. Ono što mi je posebno važno je da u novoj mašini postoji mogućnost pranja vodenom parom. Zahvaljujući snazi vodene pare, LG Steam™, više nemam problema sa ostacima prljavštine i dlaka. Para omekša tkaninu, pa dubinski pere čak i najsitnije dijelove tkanine, tako da je ne oštećuje. Nema više ni 99,99% mikroskopskih čestica kao što su alergeni, pa ukućani više ne kišu toliko često.
Nadam se da će moja iskustva pomoći i drugima poput mene, koji vjerno ispunjavaju svoje šuškave obaveze u milionima domaćinstava širom zemlje. Znam da ne možemo da komuniciramo sa vlasnicima, ali siguran sam da bi, kada bi mogli, tkanine svih vrsta jednoglasno tražile da se operu u LG veš mašinama!
Najnovija istraživanja pokazuju da su djeca koja sudjeluju u procesu odabira i obrade namirnica, odnosno pripreme jela, otvorenija za isprobavanje novih okusa. Stoga, ističe Miran, dajte djetetu odgovarajući zadatak i pretvorite Vaš kuhinjski pult u mjesto porodičnog druženja, jer zajedničko kuhanje može biti istovremeno zabavno i edukativno, a predstavlja i idealnu priliku da djeca pokažu koliko mogu biti kreativna, korisna i spretna.
„Najčešća reakcija roditelja na ovaj savjet jeste izraz zabrinutosti oko toga kako kuhanje s djecom izgleda u praksi. I baš zbog toga smo moja trogodišnja kćerka Arja i ja nedavno bili dio kulinarskog izazova „Dvoboj zdravih namirnica“, organizovanog u okviru projekta Zdravo! kompanije Nestlé. Dokazali smo da je kuhanje s djecom, pa čak i onom od svega tri godine, prvenstveno zabavno, ali i korisno. Arja je, već u toku kuhanja, probala mnogo sirovih namirnica, što je samo po sebi uspjeh. Isprobavanje jela koja su sama pripremili im je uvijek mnogo zanimljivije.“ dodao je Miran.
https://youtu.be/tceHuRv8icE
2. Podučite ih osnovama balansirane prehrane
Kuhanje s djecom idealna je prilika za razgovor o namirnicama koje koristite u pripremi jela, njihovoj važnosti za zdravlje, ali i načinu obrade.
„Od samog početka, ključno je djeci pružiti osnovno znanje o prehrani – upoznajte ih sa namirnicama koje su bogatije hranjivim tvarima i objasnite im zašto su dobre za njihov organizam. Pomozite im da shvate zašto primjerice čips ne trebaju, a mrkvu trebaju konzumirati. Onda ih pustite da sami biraju ono što žele, pritom nastavljajući ih savjetovati o njihovom odabiru. Dakako, djeca će imati svoje preference. S tim se najčešće susrećemo kada je u pitanju povrće, ali je važno dati im priliku da sami biraju. Na taj način će zasigurno zavoljeti bolje namirnice, zbog čega će ih lakše i češće konzumirati.“ ističe poznati bh. kuhar.
3. Zabavite se u kuhinji
Kuhanje je igra, stoga je takvom predstavite i najmlađim članovima domaćinstva. Iskoristite vrijeme kuhanja za druženje s njima, ali i kreiranje atmosfere u kojoj će uživati i koju će pamtiti. Kao dodatni izazov, možete napraviti i kviz u kojem će djeca pogađati vrste povrća, voća i drugih namirnica koje koristite. Možete napraviti i „test na slijepo“ u okviru kojeg će dijete zatvorenih očiju isprobati neku namirnicu, te pogađati šta je to okušalo. U suštini, zaključuje Miran, budite kreativni i uživajte u zajednički provedenom vremenu.
4. Primjer, primjer, primjer!
Razgovor o namirnicama, ali i balansiranoj prehrani, zasigurno je važan kako bi djeca shvatila zašto je konzumiranje nekih namirnica dobro za njih. No, to nikako nije dovoljno. Ključno je, ističe Miran, da u svakodnevnici kroz praksu svjedoče svemu onome što im govorite. Dakle, ukoliko želite da se Vaša djeca hrane pravilno i raznoliko, prvenstveno se Vi morate tako hraniti.
„Najnovija istraživanja ukazuju da roditelji nadmašuju sportaše u kategoriji osoba koje bi djeca željela biti kada porastu. To još jednom potvrđuje činjenicu da mi, kao roditelji, igramo ključnu ulogu u formiranju njihovih navika, koje će biti temelj zdravog načina života u odrasloj dobi. Sasvim je prirodno da djeca ne žele konzumirati namirnice na koje je roditelj ranije negativno reagovao. U suštini, ako Vi ne jedete povrće, ne možete očekivati ni da dijete to radi.“ zaključuje Miran.
5. Milom, nikako silom
Forsiranje namirnica koje dijete ne želi konzumirati može rezultirati averzijom prema toj namirnici, ili još gore, svim sličnim. Zato je važno da nikada ne silite dijete da jede nešto što ne želi. No, Miran dodaje da to ne znači da trebate odustati.
„S odbijanjem namirnica se najčešće susrećemo kada govorimo o voću i povrću. Važno je da ne odustanete i stalno predlažete konzumiranje tog jela. Pritom, nikako dijete ne smijete siliti da nešto pojede, već ga samo ohrabrivati da to isproba. To može značiti da će ponekad samo dodirnuti hranu vrhom jezika, ali svaki mali korak je postignuće i igra važnu ulogu. Dodatno, eksperimentišite sa načinima pripreme hrane, tako da izgleda privlačno i ukusno. Primjerice, voće i povrće možete ponuditi i kao grickalice za zabavu u zanimljivim oblicima.“ dodaje Miran.
Ukoliko je dijete uporno i ne želi niti probati neku namirnicu, uvijek možete iskoristiti najstariju metodu „skrivanja“ manje voljenih namirnica unutar jela, kako bi se dijete polako priviklo na njen okus, a onda je postepeno uvoditi u izvornom obliku, za kraj dodaje Miran. Važno je da, prvenstveno, shvatite važnost i veličinu svoje uloge u životima djece, te shodno tome kontinuirano tražite nove načine da ih podstaknete na zdraviji način života. Više ideja i savjeta možete pronaći na stranici Nestlé.
