U nedjelju, 07. marta 2021. godine, održan je 2. Valter Trail – BH Telecom u organizaciji Planinarskog društva Skakavac.
Staza Valter Traila je bila izuzetno teška, dužine 13.55kilometara sa visinskom razlikom od 673 metara. Ova staza, koja je išla dijelom rute Igmanskog marša preko brda Motka i Grabljivih njiva je bila utrka za hrabre i odvažne. Start i cilj utrke je bio ispred Planinarskog doma Motka u Vogošći, odakle su učesnici trčali na vrh brda Motka i kružnom stazom kroz Radića potok vraćali nazad.
Utrku je otvorila Savannah ThomasArrigo, Direktorica programskog ureda USAID-a u BiH, koja je naglasila da je USAID pokrenuo projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, a čiji je podsticanje opšteg ekonomskog rasta zasnovanog na turizmu i promovisanje društvenog sklada, oslanjajući se na bogato kulturno naslijeđe i prepoznatljivu prirodu BiH.
Nagrade najuspješnijim trkačicama i trkačima je dodijelio g. Samir Avdić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. U muškoj konkurenciji prvi kroz cilj je prošao prošlogodišnji pobjednik Džemal Jašarević, drugi Zaim Šuman, a treće mjesto dijele Neven Cicović i Nikola Cuić.
U ženskoj konkurenciji prva je bila Alma Alijagić, druga Zoe Humel, a teća Naida Avdić. Pobjednici i pobjednice su dobili vrijedne nagrade koje su obezbijedili BH Telecom, LG i ostali pokrovitelji utrke.
Ovogodišnji Valter Trail – BH Telecom se organizuje uz podršku Ministarstva kulture i sporta KS i Općine Vogošća. Medijski pokrovitelji utrke su: RSG, Antena i MIX radio, klix.ba, a generalni pokrovitelji BH Telecom i LG.
Amir Bašić, predsjednik PD Skakavac je rekao da ovo društvo planira veliki broj aktivnosti u ovoj godini, te pozvao sve one koji vole prirodu i fizičku aktivnost da se pridruže Društvu. Više informacija o Planinarskom društvu Skakavac je dostupno putem web stranice https://www.pdskakavac.ba, FB stranice ili Instagram profila.
U rad je puštena online platforma frka.ba, što ujedno predstavlja i prvu takvu platformu za promociju mladih umjetnika/ca u Bosni i Hercegovini. Na ovu ideju je došla grupa mladih ljudi iz sedam lokalnih zajednica (Brčko, Zenica, Foča, Prijedor, Zvornik, Gradačac, Novi Grad), koja ima cilj da okupi mlade umjetnike/ice na jednom mjestu
Digitalni kanali komunikacije i promocije nešto su što je odavno prepoznato kao nužnost u daljnjem razvoju bilo koje vrste biznisa. To je naročito došlo do izražaja u vremenu krize uzrokovane pandemijom Covid-19. Platforma “FRKA” (Fasadno Rekreativno Kreativni Artisti), prije svega, ustupa medijski prostor mladima koji nemaju priliku pokazati svoj talenat široj javnosti, a s druge strane je i prostor za educiranje publike o različitim vidovima umjetnosti kod nas. Bez obzira na dominantni fokus na društvene mreže i online djelovanje, također mladima iz cijele BiH u kontinuitetu nastoji pružiti i priliku za rad na terenu kroz snimanje podcast emisija i ocrtavanje murala, koje promovišu umjetnost i kulturološke vrijednosti iste.
– Naša vizija je da frka.ba postane mjesto, ne samo promocije umjetnosti, nego prostor za međusobno povezivanje i komuniciranje, kao i osnaživanje mladih ljudi kroz umjetnost. Da li to bilo slikanje, glazba, grafički dizajn, fotografija, ili nešto što do sada nije viđeno kod nas, svjesni smo da je umjetnost živa stvar, te da je više od poziva ili posla, ističu predstavnici.
– Voliš umjetnost , baviš se njom i imaš želju da pokažeš svoj talenat? Nema frke mi smo tu! Budi i Ti jedan/a od njih i pokaži svoj talenat, pokaži umjetnost kojom se baviš i na koji način je Ti stvaraš. Nema potrebe za strah od javnosti, tu smo iz razloga da bi omladina širom BiH imala mogućnost da podijeli svoje radove ne samo kako bi se promovisali već i da bi bili podrška jedni drugima. Mi smo tu za vas, daćemo vam podršku koju zaslužujete. Zato ne gubi vrijeme i prijavi se! Poziv je kontinuirano otvoren, tako da kada budeš spreman/a budi slobodan/a da nam se javiš, navode osnivači.
-Sve što trebate poslati od informacija su ime i prezime, grad, godište, e-mail, broj telefona, čime se bavite i vaš rad (slika, video, audio…) na[email protected] ili ih posjetiti na ovome linku.
Mentorsku podršku u implementaciji inicijative FRKA pruža CEFE BiH.
Ova inicijativa se realizuje zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Želiš li saznati ko su i kako žive ljudi u susjednim zemljama? Koje su njihove priče? Voliš da radiš u timu, pronalaziš pozitivnu stranu i rješenja za probleme u lokalnoj zajednici? Ako su svi odgovori „Da”, a još pored toga voliš i da snimaš videa svojim mobilnim telefonom i aktivno koristiš društvene mreže, onda si na pravom mjestu!
Deutsche Welle traži učesnike/ce za projekat “Balkan Booster” koji će trajati od aprila do decembra 2021. godine.
Tema ovogodišnjeg projekta je: „Pokažimo rješenja!”. Za učešće u projektu biće osiguran i honorar.
Svi zainteresovani moraju ispunjavati sljedeće uslove:
1. Prebivalište u jednoj od sljedećih zemalja: Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija ili Srbija
2. Starost između 18 i 25 godina
3. Studiraš novinarstvo i / ili imaš radno iskustvo u novinarstvu
4. Spreman/a si da radiš u timu, putuješ i izvještavaš iz malih i udaljenih mjesta (u zavisnosti od situacije sa pandemijom korona virusa)
5. Imaš vremena da učestvuješ na trodnevnoj online obuci za video novinarstvo u aprilu ili maju 2021. godine
6. Poštuješ dogovorene rokove
7. Aktivno koristiš društvene mreže (Facebook, Instagram)
8. Govoriš engleski jezik
9. Motivisan/a si da naučiš više o drugim zemljama, identitetima i kulturama na Balkanu
10. Ukoliko znaš da snimaš i edituješ video na mobitelu, to je prednost!
Sve informacije kao i način prijave dostupni su na linku: BALKAN BOOSTER
Erna sa Kosova (desno) i Irena iz Sjeverne Makedonije: partnerke u projektu Balkan Booster 2019. godine
Importanne centar vas poziva na Proljetni šoping koji traje od 05.03 do 05.04.2021. godine. Ovog proljeća očekuju vas mnoga iznenađenja, popusti i posebne ponude, a uskoro slijedi i veliko proširenje trenutne ponude Importanne centra te otvaranja nekoliko novih prodavnica, stoga će biti mnogo razloga da se družimo ovog proljeća sa vama.
Ovaj put pored posebnih ponuda i popusta u Importanne centru imat ćete priliku da svoju kupovinu u KONZUM BIH obavljate sa više zadovoljstva jer vas čeka velika nagradna igra Konzuma u period od 15. februara 2021 godine, a izložbeni automobil koji je moguće osvojiti u njihovoj nagradnoj igri i sva pravila učešća možete pogledati na ulazu u Importanne centar jer Vaš ljubimac vas čeka. Priliku da obradujete vama voljene osobe imat ćete tokom cijelog mjeseca marta, a za dan žena 8. marta pripremljene su mnogobrojne ponude i popusti. Iako su uslovi šoping kupovine ograničeni za sve posjetitelje će biti obezbjeđena kontrolisana kupovina sa mnogo dobrih ponuda kao i svih uslova zaštite za vrijeme panedmije.
Za početak proljeća pozivamo Vas da posjetite i pogledate veoma bogatu ponudu brendova CM _ Cosmetic market, INOMA Parfumerija kao i da potražite novu kolekciju brenda CARPISA Sarajevo i CARPISA GO. Vaše mališane koje neizmjerno volite prepustite dječijoj igraonici PIN PON KIDS na -1/Suteren. Neizostavni CESARS Importanne priprema FINALNA sniženja i do 50%, a PENTI BIH će pripremiti sve ono što jednoj ženi treba.
Drage dame ovog proljeća prepustite se čarima profesionalnog tima Frizerskih salona KS, kao i kozmetičkim tretmanima kozmetičkog studia SELAWY, dok će SOLARIJ SUNLIGHT svakog dana omogućiti da bezbrižno i sigurno dođete do željene boje i tena. Da bi vaša kosa uvijek bila njegovana i lijepa ne zaboravite da FRIZERLAND na 270 m2 ima nevjerovatan asortiman proizvoda za profesionalne frizere kao i za svakog ko ih posjeti… stoga uživajte u kupovini kod njih, otkrijte čarolije mnogih svjetskih brandova koje Frizerland zastupa.
Brendovi Blukids Sarajevo, Tiffany – uvijek ispred, i Lindex Bosna i Hercegovina su spremili veoma bogate i atraktivne ponude. Sve poslovne dame će moći pronaći do sada najbolju i najveću ponudu jakni, kaputa, poslovne odjeće i veliki izbor aksesories-a za ljubitelje urbanog stila u prodavnici La Donna & Alex. Max & Gerry Weber a neprikosnovena ULLA POPKEN prodavnica pobrinut će se da pronađete sve što vam treba za moderne punije dame kao i brojeve 42 +.
5TH AVENUE će se pobrinuti da kod njih pronađete najbolje italijanske brandove Flo&Clo kao i popuste do 70% na farmerice a vaš INN SPORT će Vas obradovati sa veoma velikim popustima na pojedine artikle sportske obuće! Multibrand concept store COCHE BOX na +1/Mezanin Vas čeka sa nevjerovatnih 70 % popusta dok Vam butik MARGO nudi posebnu ponudu stilskih i dizajnerskih komada odjeće. Sve to ne bi bilo tako savršeno da još ne morate pogledati mnogo ljubavnih ponuda u WATCH LINE-a, kao i da u UNIPAN d.o.o parketima ne potražite trenutne akcije parketa koji su idealni za uređenje vašeg doma.
KARE namještaj će Vas svakog dana obradovati sa svojom fenomenalnom ponudom. VICKO BIH će se pobrinuti da svaki kutak vašeg doma bude upotpunjen proizvodima koji Vam trebaju. Svakako u TOPSHOP prodavnici ne propustite savršene ponude DORMEO & DELIMANO proizvoda a u JUICE&SMOOTHIES baru Ostani SIT I budi FIT.
U MUSCLE FREAK prodavnici pronađite mnogobrojne suplemente za zdrav i efikasan trening. APOTEKE SARAJEVO sa raznovrsnom ponudom lijekova i farmaceutskih proizvoda, dok prodavnica Alp Outdoor Shop-a će Vam ovog mjeseca obezbijediti najbolju ponudu sportsko-alpinističke opreme! UNIVERZALO.com i UNI-EXPERT će se pobrinuti da kod njih pronađete najpovoljniju ponudu telefona i IT opreme.
Najbogatija ponuda naših ugostitelja kao što su: MILKMAN HOUSE, MARCAFFE, NEWS BAR, SULTAN¨S BAR I Caffe Ambient-a svakog dana čeka na Vas! Uz sve navedeno u garaži Importanne centra na etaži -3 čeka vas novootvorena Autopraonica koja svake Subote ima promotivnu cijenu za pranje putničkog automobila 9,00 KM, stoga iskoristite je kao i novo radno vrijeme Nedjeljom od 10:00 do 16:30 h kao i posebnu ponudu za 8. mart, svaka dama će uz pranje svog automobila dobiti poklon iznenađenja.
Dobrodošli na proljetni šoping, uživajte u kupovini! Vaš Importanne centar – Centar modernog življenja
„Urbana agrikultura je jedan od segmenata permakulture, kojom se bave Udruženje građana Nešto više i naše Socijalno poduzeće EkoDizajn, a koji, u tom pravcu, razvijaju i nadograđuju svoje inkluzivno, permakulturno imanje u Humilišanima kod Mostara. Na imanju, ali i na terenu, vrlo često organiziramo praktične edukacije o temama iz svijeta permakulture, kao održivog stila življenja i pametne, regenerativne interakcije s okolišem, a najčešće se upravo i govori o vrtlarenju na malim površinama i potiče urbana agrikultura“, priča Sanja Đermanović, permakulturna dizajnerica, zamjenica izvršnog direktora Udruženja Nešto više i direktorica Socijalnog preduzeća EkoDizajn.
A permakultura osmišljava i razvija sisteme, te primjenu etičkih smjernica i načela za planiranje, projektiranje i održavanje održivih životnih prostora ljudi, a u skladu s prirodom.
Imenicu „permaculture“ su, sredinom sedamdesetih godina, skovali Australci Bill Mollison i David Holmgren, od riječi „permanent“ i „agriculture“. Permakulturu se može opisati i kao etički oblik sistema, koji je pogodan za proizvodnju hrane, upotrebu tla, ali i izgradnju kuća.
„Jedan od aktualnih projekata je kampanja ‘Ja sadim, a ti?’, koju predvodi Nešto više, kao jedan od devet eko-habova u BiH, a u okviru projekta ‘Misli o prirodi’, kojeg sprovodi Centar za promociju civilnog društva, uz financijsku potporu Vlade Švedske. Kampanja je usmjerena na edukaciju i poticanje novih vrtlara u urbanim područjima, da pokrenu svoje jestive vrtove na balkonima, terasama, prozorskim daskama, krovovima, okućnicama ili dvorištima. Sto učesnika je dobilo svoje prve pakete s organskim sjemenom i biljkama, kako bi pokrenuli nove ili preuredili postojeće u jestive vrtove, a s ciljem uzgoja hrane, uz poticanje bioraznolikosti, te individualizirane permakulturne planove za svoje prostore i stalnu mentorsku podršku“, dodaje Đermanović.
Čini se da je zainteresiranost za urbano vrtlarenje i premašilo opseg kampanje, još na samom početku, tako da znatno više ljudi, diljem Hercegovine, razmjenjuje svoja znanja i iskustva, ali i sjemena. Uz to, udruženje i socijalno preduzeće su im ponudili i dostupno video-obrazovanje, ali i dva priručnika o urbanim jestivim vrtovima – uz permakulturni pristup organiziranju vrta, načinu uzgoja povrća, voća, ljekovitog i začinskog bilja, te cvijeća – koji se preporučuju za početnike.
„Nešto više također organizira akcije jestivih dvorišta u Konjicu, Jablanici, Trebinju i Mostaru, gdje s lokalnim akterima i eko-aktivistima sadimo jestive kulture u urbanim, zajedničkim prostorima, dostupnim svim građanima. Ipak, urbana agrikultura u Hercegovini još je sporadična aktivnost, jako daleko od iskoristivog potencijala i intenziteta, kojim bi se urbana područja mogla oplemenjivati, a građanstvo uživati mnogostruke benefite u zdravstvenom, društvenom i ekonomskom pogledu. Submediteranska klima omogućuje uzgoj hrane, tokom cijele godine, ali je jasno to da sam potencijal, na našim područjima, nije dovoljan za preduzimanje konkretnih akcija“, objašnjava Đermanović.
Iz udruženja i socijalnog preduzeća naglašavaju i to da u Hercegovini, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini, nedostaje kvalitetno informiranje i obrazovanje građanstva o urbanoj agrikulturi. To se, kažu, posebno odnosi na obrazovne ustanove, koje neminovno, na svim razinama, u školske programe, trebaju uvoditi urbano vrtlarenje i vještine uzgoja hrane.
Urbana agrikultura ne ide bez pejzažne arhitekture
„Gradovi koji imaju cilj da postanu zeleni gradovi posebnu pažnju posvećuju uređenju i iskorištavanju otvorenih prostora. Unutrašnja dvorišta, fasade, krovovi postaju poligoni inovativnim pristupima ozelenjavanja, po principima cirkularne ekonomije i odgovorne održive opskrbe hranom, na licu mjesta. Kao i svaka druga tema, i ova tema je zanimljiva i nailazi na interes, ali ne i na ozbiljan sveobuhvatni strateški pristup u našoj državi“, strogo počinje dr. sc. Sanela Klarić, arhitektica, profesorica International Burch Universityja.
„U BiH nemamo ozbiljno razvijen interdisciplinarni studij pejzažne arhitekture, koji uključuje arhitekturu, poljoprivredu, šumarstvo, cirkularnu ekonomiju, ekologiju i mnogo više. Struka nije prepoznata, tako da kod urbanog planiranja ili projektovanja nemamo pejzažne arhitekte, kao obavezne članove interdisciplinarnih timova. Budžeti za obrazovanje, nauku i inovacije su toliko mizerni, da nemamo domaćeg ulaganja u razvojne programe ili projekte, tako da su stručnjaci iz ove, kao i iz svih oblasti obrazovanja, oslonjeni samo na strane fondove i programe podrške, koji su ograničeni“, dodaje prof. dr. sc. Klarić.
A pejzažna arhitektura je disciplina, čija je uloga očuvanje prirode, ali ne i jedina koja je određuje, već i oblikovanje, odnosno uređenje i planiranje. Razlika u odnosu na arhitekturu je ta što u pejzažnoj arhitekturi misao proizlazi iz samog prostora, a ne ugrađuje se u prostor neovisno o njegovim osobinama.
Oblikovanje isključivo pomoću prirode ipak nije moguće, jer bi nedostajale kulturne dimenzije, koje ustvari određuju pejzaž. Pejzažna arhitektura se, prvi put, spominje još 1862. godine, u radu komisije za izgradnju Central Parka u New Yorku.
„Nažalost, rijetki su oni koji u urbanoj poljoprivredi i pejzažnoj arhitekturi vide priliku za razvoj, za poduzetništvo, za očuvanje biodiverziteta, osiguranje hrane i sigurnost hrane, za zdravlje, za održivu i odgovornu cirkularnu ekonomiju. Pandemija nas je naučila tome koliko je važno osloniti se i organizovati domaću proizvodnju i preradu hrane, ali i koliko je važno to da obezbijedimo građanima ozelenjene otvorene prostore, balkone, unutrašnja dvorišta, obezbijedimo ozelenjavanje ulica, parkova, lakši i ekološki transport, do rekreacijskih zona i mnogo više. Budućnost će zahtijevati, a na nama je to da, što prije, iskoristimo postojeće kapacitete, strateški razvijemo nove, ozbiljno prihvatimo EU-zeleni dogovor i paket obezbijeđen i za BiH, uvedemo obavezu da pejzažni arhitekta bude dio tima kod planiranja i projektovanja, preuzmemo najbolje prakse iz zemalja EU-a i iskoristimo prirodne resurse, različitost, i tradiciju i kulturu, kojom smo bogati“, zaključuje prof. dr. sc. Sanela Klarić.
Univerzitetska profesorica kao urbana vrtlarica
„Za pretvoriti hercegovački krš u ‘rajsku oazu’, i to u gradskim uvjetima, treba dosta truda, ali vraća se višestruko. Povoljna klima i sam položaj obiteljske kuće omogućuju uzgoj citrusa, maslina, divljeg šipka… Postojeće ljekovite vrste – poput kadulje, vrijeska, mente – koje smo zadržali na vrtnim terasama, zimi se nađu u šalici toplog čaja“, priča dr. sc. Katica Arar, profesorica Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
„C-vitamin iz soka od divljeg šipka jača nam imunitet, tako važan u ovim danima. Kroz cijelu godinu, moguće je ubrati svježe povrće, poput rajčica, paprika, špinata, kupusa, salate, peršina… Zaštita bilja se vrši maksimalno biološki, sadnjom vrsta koje štite jedna drugu i primjenom mehaničkih barijera, bioloških štetnika… Ukusne plodove omogućile su i vrijedne pčelice oprašivanjem, a koje nam daruju i nešto meda, propolisa, pčelinjeg otrova…“, dodaje prof. dr. sc. Arar.
Uz sve spomenuto, urbani vrtovi prof. dr. sc. Katice Arar zadovoljavaju i kriterije pejzažne arhitekture, a pogled je zapanjujući.
„A tek pogled, na dolinu, koji vam otvara dušu i um… Na ovom terasastom vrtu najviše mogu zahvaliti svom suprugu, koji je isti i izgradio, i još ga gradi… Vrijedi svakog truda. Nadam se da će ove fotografije motivirati, bar jednu osobu, da napravi slično“, ohrabrujuća je prof. dr. sc. Katica Arar.
Anastasija, tvoje prvo volontersko iskustvo je bilo kada si imala petnaest godina. Šta je to što te pokrenulo, i zbog čega si počela volontirati?
Ako nećeš ti reagovati, ko hoće?! Ako ne sada, kada?!
Moja prva volonterska iskustva počinju u OKC-u i OC „Zdravo da ste“. Motiv za volontiranjem sam naslijedila od svoje pokojne bake Mare Cvijić. Nježno i pažljivo je u mene usadila sjeme ruže koja je izrodila pupoljke altruističnih vrlina i vrijednosti. Ovim djelom mi je ostavila veće naslijeđe od bilo kakvog imetka. Trnovit, ipak lijep put kroz život. Za mene, volontiranje u Kostajnici je samo još jedan od tih pupoljaka koji je postao cvijet.
Moja potreba za volontiranjem je rasla zajedno sa mnom. Odrastala sam u Banjoj Luci u naselju Sunca. Igrajući se na igralištu pored Centra za gluvonijeme (Centra za obrazovanje, vaspitanje i rehabilitaciju sluha i govora Banja Luka), primijetila sam prve razlike između nas kao djece (koje nisu bazirane na etničkoj/religijskoj osnovi). Iako sam bila okružena ljubavlju i pažnjom svojih ukućana, sebe nikada nisam smatrala bogatim djetetom. Dok bi neki samo primijetili da nekolicini naših vršnjaka nedostaju osnovne stvari za napredak u odrastanju, ja sam aktivno pomagala svakome kome sam mogla.
Dolaskom u „dob“ koja mi dozvoljava slobodu i mogućnost aktivnog učešća u pomaganju drugima osnovala sam UG „Srce na dlanu“ zajedno sa još nekoliko osoba. Glavni cilj ove organizacije je pomaganje osobama koje imaju slabije imovinsko stanje ili kojima treba pomoć. Mnogi se pitaju zašto „volontiram“, kakvu nagradu tražim od društva i slično. No uistinu, osmijeh koji dobijem nakon što nekom pomognem ili osjećaj ispunjenosti kada ste tu za nekog kada mu treba pomoć, to je jedna od najvećih nagrada za mene. Želim da ljudi budu srećni i zadovoljni, a sa malo truda, obzira i pomoći, to se može postići.
Pomaganje ljudima je veoma zahtjevno, i oni koji su empatični kao ti se često susreću sa tim da ih boli nepravda koja se dešava u svijetu, no nisu u mogućnosti pomoći svima. Ipak, ako svako od nas uradi malo, na koncu će svijet biti bolji.
Mi ne možemo pomoći svakom, nekima ni ne treba pomoći (jer onda se ne razviju kao osobe). Isto mislim da se osoba ne treba dati previše u cilju pomaganja drugima, već da to uradi usputno ili da izdvoji dio svog vremena. Smatram da niti jedna osoba na svijetu ne može biti srećna ako nije barem neku sitnicu učinila za drugu osobu.
Kroz svoje dugogodišnje volontiranje, primijetila sam da dosta ljudi čeka pomoć. Na žalost, čak je i očekuje. Neke od tih osoba kada mogu ili trebaju nekom da pomognu, kažu da ne mogu, nemaju vremena, van njihovih granica je. U suštini mogu, ali ne žele. Po mom mišljenju nisu sazreli emocionalno ili im jednostavno od samog djetinjstva nije pružena pažnja, toplota i ljubav od roditelja ili staratelja.
Tvoj rad i doprinos društvu su impresivni, da li ti se dešava da ti se jave mladi ljudi koje si inspirisala da počnu volontirati? Da li prepoznaješ šta je to što možemo kao društvo i pojedinci raditi kako bismo više mladih inspirisali na volonterski angažman?
U svom dugogodišnjem aktivizmu, te kroz pojavljivanje na društvenim i javnim medijima sam srela osobe raznih pozadina. Iako se nekolicina njih zadivila mojim angažmanom, vjerujem da sam nekoliko mladih nadahnula, ohrabrila ili inspirisala za aktivizam. Bio to humanitarni rad, rad sa mladima, djelovanje u različitim aktivističkim pokretima ili za spasavanje drugih. Uvijek podijelim svoje znanje, iskustvo i umijeće kada mi postave pitanje ili traže savjet.
Mislim da bi inspirisali daleko veći broj osoba na našem regionu kada bi se ugledali na zapadne zemlje. One imaju “uređeniji” zakonski sistem. Kod njih se na volontiranje i aktivizam gleda kao na veoma bitne karike u građanskom društvu. Oni koji izdvajaju svoje vrijeme za društveni angažman imaju poreske olakšice i javne podsticaje. Vjerujem da bi vidjeli daleko veći odziv mladih i drugih za volonterske akcije, kada bi se više političara aktivno angažovalo po ovom pitanju (uređenju postojećeg Zakona o volontiranju).
U redovima GSS-a ne može biti svako, odnosno za članstvo i aktivni angažman je neophodno proći pripreme i biti spreman na velike fizičke, ali i psihičke napore. Kako si se odlučila za GSS? Koje je bilo tvoje najizazovnije iskustvo do sada?
Moji prvi koraci od volonterke do aktivistkinje su počeli sa sedmičnim trenizima penjanja u Penjačkom klubu “Wolf”. Potom su nam treneri predočili rad na terenu GSS-a. Puštali su snimke i pokazivali fotografije sa raznih akcija spasavanja. Vremenom sam uistinu željela da budem dio spasilačkog kluba, smatrala sam to potrebnim. Poslije nekoliko akcija spasavanja sam se osjećala kao ravnopravni član GSS-a. Nijedna akcija spasavanja nije lagana. Svaka akcija je zasebna priča za sebe. Tako je i akcija u Kostajnici bila specifična. Više iscrpna, nego naporna. Nekada bi pomislili da je to zadnji dimnjak, zadnji krov, zadnja kuća. Hvala Bogu, na kraju smo završili svaki objekat. Vjerujem da smo pokazali našu istrajnost kao tim. Uzastopno smo bili svaki dan na terenu. Neki ne bi rekli da smo mnogo uradili na terenu, ali vjerujem da su nam zahvalni ljudi kojima su stambeni prostori sada sigurniji.
Sanacija kuća nakon zemljotresa, Kostajnica
Tvoje obaveze su brojne, kako uspijevaš uskladiti sve?
Godina ima 365 dana. Već sada, znam gdje ću biti na barem 60 njih. Mislim da se svi mi možemo organizovati u jednoj godini i prihvatiti onoliko obaveza koliko možemo da iznesemo. Rijetko kada uzimam obavezu koju vidim da ne mogu zavšiti u traženom roku ili za koju vidim da ću imati isuviše komplikacija prilikom njenog izvršenja.
Mojim obavezama dosta pomaže planer koji svakodnevno sastavljam/mijenjam. Ne držim se uvijek striktno planera, jer planovi znaju biti krhki i lomljivi. Često su mi prioritet hitnija, a ne bitnija dešavanja u mom životu. Nekada mi se stvori izazov između planera i poziva, ali se u svakom slučaju trudim da poštujem planer.
Predsjednica si Udruženja građana „Srce na dlanu“, reci nam čime se bavite?
Udruženje građana “Srce na dlanu” najviše se bazira na pomoć djeci bez roditeljskog staranja, pomoć siromašnim i socijalno ugroženim licima i pomoć djeci i punoljetnim licima ometenim u razvoju. Pored toga, radimo aktivnosti kao što je čišćenje okoliša, sadnja stabala, druženje sa našim korisnicama i korisnicima.
Članovi i volonteri UG “Srce na dlanu”
Pored svega navedenog, studiraš Medicinski fakultet u Foči, smijer Razvojni poremećaji Odsjeka za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Kako vidiš svoju budućnost, kakvi su ti planovi?
Pri samom odabiru zanimanja za budućnost definitivno sam imala više zanimanja kojim bih se voljela baviti, ali me je nekako još od početka srednje škole izuzetno privlačio smjer koji sam i upisala. Jedan od problema pri upisu na fakultet je bio što je Foča relativno daleko od Banja Luke i što je vožnja autobusima znala trajati od zore pa do kasno uveče, ali dobro, kada se nešto uistinu voli, treba ka tome i ići. Poslije završenih osnovnih studija planiram prvo da odradim pripravnički najvjerovatnije u svom gradu, u Banjoj Luci, potom planiram da se zaposlim u struci. Trenutno ne znam da li ću ostati u BiH da radim zanimanje za koje sam se i školovala, ali ću se truditi da ostanem u BiH, naravno, sve to zavisi od dosta stvari.
Anastasija je dobitnica mnogobrojnih nagrada i zahvalnica
Brinem je nedavno osnovana platforma koja ima za cilj okupljanje udruženja koja nemaju političku pozadinu, a koja čine pozitive promjene u bh. društvu. Brinem je mjesto susreta za sve one koji brinu o BiH individualno ili kao kolektiv. Ideja je da Brinem postane takozvani One-stop shop za sve one koji traže svoj način da budu aktivni u društvu.
Brinem platforma je pokrenuta polovinom februara ove godine, a njen idejni tvorac i realizatorica je Rialda Spahić. U Bosni i Hercegovini postoji mnogo udruženja i individualaca koji pozitivno djeluju na budućnost naše domovine. Sa druge strane, postoji mnogo onih žele biti aktivni i doprinijeti razvoju našeg društva ali nemaju informaciju gdje i kako. Platforma Brinem premoštava taj jaz, i nudi javnosti pregled dešavanja u BiH kao i da omogući jednostavniji pristup svim organizacijama. Ova platforma nudi i mogućnost umrežavanja jer se stvara prilika da se upoznaju organizacije koje dijele istu viziju.
Kako se prijaviti na platformu?
Trenutno je otvoren poziv za aplikacije na web stranici www.brinem.org/aplikacija. Uslov koji organizacije i pojedinci moraju ispunjavati da bi bili dio platforme Brinem je taj da ne smiju imati političku pozadinu niti ciljeve, te da se slažu sa tim da budu promovisani putem kanala paltforme Brinem.
Nakon što se aplikacija pregleda, stupa se u kontakt sa aplikantom te se svrstava u kategorije djelovanja (aktivizam, biznis, kultura, nauka i tehnologija, obrazovanje, osnaživanje mladih, priroda i ekologija, rad sa djecom ili drugo). Nakon toga se radi promocija aplikanta na kanalima platofrme, i to na web stranici u rubrici Pioniri, kao i na kanalima Instagram i Facebook. Nakon zatvaranja prvog kruga prijava, organizovati ćemo online event upoznavanja organizacija sličnih vizija, kao i upoznavanja javnosti sa njima.
Naredni koraci razvoja platforme Brinem
Brinem će postati platforma gdje možete otići i dobiti uvid, kontakt i mapu svih volonterskih, društveno-odgovornih i pozitivnih aktivnosti u BiH.
U planu nam je da napravimo i rubriku u kojoj će biti svi koji individualno djeluju pozitivno u bh. društvu. Dalje će slijediti organizacija networking događaja s ciljem upoznavanja i predstavljanja organizacija sličnog tipa. Na ovaj način želimo dati doprinos i ponuditi platformu za uspostavljanje komunikacije i saradnju svih organizacija i pojedinaca koji dijele sličnu viziju. Snažnijim zajedničkim djelovanjem će svaka organizacija i pojedinac/ka imati snažniji utjecaj u društvu, i tako će se činiti više dobra.
Ukoliko se bavite bilo kakvim poslom, morali ste doći u kontakt sa ovom izuzetno važnom riječju. Ukoliko zaposlenima prilazite sa koučing osnova, onda ih sigurno i posmatrate kao partnere na zajedničkom cilju. Ovo često zahtjeva izbalansiranu diskusiju o situaciji na poslu u kojoj ćete pokazati razumjevanje dok ćete u isto vrijeme zadržati slobodu u donošenju odluka svojih zaposlenih. Podržavajući pristup.
Suštinski postoje dvije vrste fidbeka:
Pozitivni fidbek – koji indicira da izvedba zadovoljava ili prevazilazi očekivanja, i
Negativni fidbek – kada izvedba nije na zadovoljavajućem nivou odnosno ne ispunjava očekivanja. Konstruktivna kritika je dizajnirana da ljude sa izvedbom ispod standarda dovede na odgovarajući nivo bez maltretiranja zaposlenog ili stvaranja drugih problema sa izvedbom.
Pozitivan fidbek
Velik broj menadžera funkcioniše po principu ako nema nikakvih novosti, sve je OK. Ukoliko ništa ne čujete od svog menadžera, trebate pretpostaviti da je sve u najboljem redu. Na žalost, ovaj pristup rijetko daje dobre rezultate. Čak i ako zaposleni radi izvanredno, nedostatak fidbeka može dovesti do sindroma “koga briga.” Nedostatak pozitivnog fidbeka ili neke druge forme primjećivanja i nagrađivanja dobrog ponašanja može vrlo brzo dovesti do toga da zaposleni nemaju rezultate na odgovarajućem nivou.
Zaposleni zaslužuje neku formu pohvale ili priznanja ukoliko uradi nešto od ovoga:
Vidno prevaziđe očekivanja koja su pred njega postavljena
Pomaže drugima da postignu svoje ciljeve
Samostalno se javi za dosadan ili težak zadatak
Ponudi sugestiju kako unaprijediti proceduru ili kvalitet proizvoda
Čini napore da bude bolji / bolja
Efektivna pohvala, iskreno iskomunicirana, zaposlenima daje do znanja da se njihova odanost i predanost poslu primjeti. Takođe odražava zahvalnost menadžera i menadžmenta. Da bi pohvala prošla što bolje, dajte je čim prije.
Konstruktivna kritika
Negativan fidbek ili kritika za zaposlenog koji nema izvedbu prema standardima je često neprijatno iskustvo, kako za zaposlenog tako i za menadžera. Ukoliko se ne odradi kako treba, negativan fidbek može izazvati bijes, neprijateljstvo i dovesti do prestanka saradnje. Konstruktivna kritika ima za cilj da koriguje probleme u ponašanju bez izazivanja odbrambenih stavova.
Koristite ove smjernice za konstruktivan fidbek:
Potrudite se da iza vašeg fidbeka bude iskren pokušaj pomoći zaposlenom. Konstruktivna kritika nema za cilj kažnjavanje, povređivanje ili omalovažavanje zaposlenog.
Neka bude zasnovan na dijalogu, ne na monologu. Razgovarajte sa zaposlenima. Oni često imaju mnogo više informacija o faktorima koji su uticali na njihov posao.
Dajte fidbek u vrijeme i na mjestu na kom je zaposeni spreman da ga primi. Dobra priprema povećava šanse da fidbek prođe bez problema
Gledajte da se fidbek završi nekom vrstom dogovora oko problema. Jedan od rezultata fidbeka je da dobijete saglasnost zaposlenog da problem postoji, kao i o mogućim rješenjima
Fokusirajte se na ponašanje i rezultate, ne na ličnost. Fidbek je efektivniji kad se fokusira na ono što zaposleni uradi nego na to što i kakav jeste
Ponudite neke sugestije za unapređenje. Zaposleni bi trebao da razgovor završi znajući šta treba da uradi kako bi korigovao svoju izvedbu.
Sastanak završite određenim zaključkom. Menadžer i zaposleni bi se trebali složiti o tome šta treba da se promjeni, do kada kao i o potencijalnim posljedicama ukoliko se ništa ne promjeni.
Nakon nekog vremena obavezno uradite još jedan sastanak da utvrdite da li je došlo do napretka. Ukoliko je došlo do promjene ponašanja pohvalite zaposlenog.
Fidbek vještine
Dajte fidbek direktno. Zaposleni koji dobije pohvalu od svog šega kroz nekoga drugoga često je sumnjičav i uglavnom ne uradi ništa po tom pitanju. Kao rezultat možete dobiti zaposlenog koji je nesiguran i nepovjerljiv.
Fidbek dajte odmah. Dajte fidbek čim budete u mogućnosti. Nemojte ostavljati ovaj razgovor za procjenu rada (koja se radi jednom mjesečno, polugodišnje ili još gore jednom godišnje.
Budite određeni. Nejasan ili fidbek koji je generalan nikad ne dovodi do poboljšanja izvedbe.
Budite iskreni. Fidbek se daje samo na ponašanje koje zaposleni može da promjeni ili ima kontrolu nad njim.
Da bi vam pomogli da lakše zapamtite osnovne principe davanja fidbeka kao jednog od najboljih i potpuno besplatnih razvojnih alata pripremili smo vam i infografik na stranici ispod koji možete preuzeti i koristiti za kasniju upotrebu.
Ukoliko želite da vam pomognemo da razvijete kulturu davanja fidbeka u organizaciji ili da održimo trening u vašoj organizaciji, pišite nam na [email protected]
Fond „Zajedno smo sigurne“ je pokrenula Fondacija lokalne demokratije s ciljem prikupljanja neophodnih sredstava za obezbjeđenje sigurnog smještaja i pokrivanja troškova života za žene i djecu žrtve nasilja koji moraju napustiti Sigurnu kuću. Uz podršku kompanija te građana i građanki, cilj je omogućiti da se žene i djeca koje su žrtve nasilja adekvatno zbrinu i osjete sigurnost. Nakon samo par mjeseci rada Fond je počeo dobijati značajnu podršku fondacija, društveno-odgovornih kompanija u BIH kao i građana.
FONDACIJA HASTOR je prepoznala važnost podrške ženama i djeci žrtvama nasilja, te će omogućiti stipendiranje određenog broja djece za 2021 godinu u sklopu Fonda „Zajedno smo sigurne“. Ovim će se omogućiti da ova djeca dobiju priliku za školovanje te da ne odustanu od istog. Izuzetno značajnu podršku tokom 2021. godine Fond „Zajedno smo sigurne“ dobija od kompanije „BH Telecom“. Promocijom ove kompanije na društvenim mrežama Fondacije lokalne demokratije i Fonda „Zajedno smo sigurne“ direktno se pomaže radu i razvoju Fonda, stoga svaki put kad ugledate njihovu reklamu imajte na umu da su tu za sve žene i djecu koje su žrtve nasilja.
Prikupljena sredstva iz Fonda će omogućiti da se ženama i djeci koji su žrtve nasilja u porodici obezbijedi prelazni smještaj nakon napuštanja sigurne kuće. Smještaj i podrška nakon boravka u Sigurnoj kući te tokom perioda osamostaljenja su ključni kako bi se ženama i djeci osiguralo sigurno okruženje i novi početak.
Svaki vid podrške je izuzetno značajan za žene i djecu žrtve nasilja, te ovim putem pozivamo sve društveno odgovorne kompanije, građane i građanke da podrže razvoj Fonda i svojom podrškom pokažu solidarnost u ovim izazovnim vremenima.
Sve informacije o kampanji su dostupne na www.zajednosmosigurne.ba, fb stranici ili putem telefona +387 33 236 899. Donaciju možete izvršiti putem računa 3387302205402474 otvorenog kod UniCredit Bank dd. Sarajevo.
Osim podrške Fondu „Zajedno smo sigurne“, kompanija BH Telecom kao društveno-odgovorna kompanija, kontinuirano obezbjeđuje podršku brojnim organizacijama i projektima usmjerenim za pomoć ugroženoj populaciji, osobama sa invaliditetom i posebnim potrebama, narodnim kuhinjama, humanitarnim udruženjima i obrazovnim institucijama.
I tokom pandemije je BH Telecom poduzeo niz društveno odgovornih akcija kako bi svim svojim korisnicima i građanima pomogli u teškom i izazovnom vremenu. Primarni cilj je bio zaštita zdravlja građana i obezbjeđenje kontinuiteta servisa, te je značajna podrška pružena zdravstvenim institucijama, školama i učenicima, poslovnoj zajednici i bh. građanima, a više informacija o svim aktivnostima je dostupno na linku https://www.bhtelecom.ba/ostanimo-povezani.html te na stranici www.bhtelecom.ba .
Interes za učešće u ovoj izazovnoj utrci koja se kreće preko vrha brda Motka i Grabljivih njiva, Jošaničkog potoka i Crnog vrha iskazao je veliki broj takmičara i takmičarki iz svih krajeva naše zemlje kao i nekolicina takmičara iz drugih zemalja.
Kako se utrka održava u izazovnom vremenu za organizaciju svih sportskih događaja, organizator će uz strogo praćenje mjera i poštivanje preporuka Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo na startu i cilju osigurati sve potrebno što propisuju nadležne službe. Po dolasku učesnika će se vršiti triježni pregled, dok će start biti organizovan u blokovima do trideset takmičara sa propisanom socijalnom distancom i korištenjem zaštitnih maski.
Nakon proglašenja pobjednika i uručenja nagrada koje su osigurali generalni pokrovitelji BH Telecom i LG, za sve učesnike ”na otvorenom” upriličit će se projekcija dokumentarnog filma „Džemo“, autora Lejle Kajić i Davorina Sekulića koji je snimljen u koprodukciji TV kuće Al Jezeera i portala klix.ba a tema mu je životu i ljubav za trčanjem Džamala Jašarevića.
Ovogodišnji Valter Trail – BH Telecom se organizuje uz podršku Ministarstva kulture i sporta KS i Općine Vogošća. Medijski pokrovitelji utrke su: RSG, Antena i MIX radio, klix.ba, a generalni pokrovitelji BH Telecom i LG.
Planinarsko društvo Skakavac koje osim organizacije trail utrka vrijedno radi na promovisanju prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine i očuvanju prirodnog okoliša ovom prilikom POZIVA SVE one koji žele da upoznaju prirodne ljepote naše zemlje i poboljšaju svoju fizičku kondiciju da se učlane u društvo što će im pružiti i dodatne benefite uključujući popuste za kupovinu sportske opreme, planinarske ture i utrke u organizaciji društva, te popuste na partnerske utrke u BiH i inostranstvu.
Sa aktivnostima PD Skakavac možete se upoznati već 1. marta tako što ćete nam se pridružiti na trening turi koju organizujemo povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Više informacija o Planinarskom društvu Skakavac možete pronaći na ovoj web stranici
