Predstavljamo Vam grupaciju portala koju uz naš portal Savjetnici.ba čine zdraviportal.ba i Dobardan.ba. Specifičnost naših sestrinskih portala se ogleda kroz odabir sadržaja, te tematike koji svaki od portala nudi svojim online posjetiocima.
Naše portale gledamo kao mjesto na kojem ćete moći pronaći informacije, tekstove, savjete i smjernice za održavanje kvalitetnog načina života. Osim promicanja i unapređenja zdravih stilova života, naši portali su prilika i mladim uspješnim ljudima iz oblasti mode, dizajna, umjetnosti, muzičkog, filmskog i pozorišnog stvaralaštva, te sporta i aktivizma da se predstave, a svakako su i šansa za promociju bh stvaralaštva, proizvodnje i domaćih poduzetnika…
Catrice cosmetics je podržao ideju širenja ove medijske grupacije, te ćemo zajedno na sva tri sestrinska portala nekoga od vas darovati duplim poklonima za vas i najbolju prijateljicu ili sestru proizvodima iz Catrice Clean ID kolekcije.
U ovom krugu iz Catrice Clean ID kolekcije darujemo vas Clean ID Mineral Eyeshadow Paletama Vegan Natural Nude i Clean ID Peeling Enzyme Powderom, više o navedenim proizvodima u produžetku.
MINERAL VEGAN NATURAL NUDE PALETA SJENILA
Savršeno usklađenih 12 nijansi veganske Mineral Natural Nude palete sjenila za oči čine oči sjajnim. Izuzetno pigmentirane, nježne nude i zlatne nijanse mogu se koristiti za stvaranje prirodnog no-make-up izgleda, kao i za izražajne večernje stilove šminkanja. Sjenila su veganska bez mineralnog ulja, mikroplastičnih čestica i silikona.
PEELING ENZYME PUDER
Zahvaljujući biljnim enzimima, Enzimski piling puder uklanja mrtve stanice kože i višak sebuma vrlo nježno i bez mehaničke iritacije. Dubinski čisti i razbistruje kožu te je obnavlja nakon nanošenja. Da biste ga koristili, stavite malu količinu pudera na dlan i pomiješajte s tri ili četiri kapi vode. Nanesite emulziju na lice i ostavite da djeluje oko pet minuta, a zatim temeljito isperite. Rezultat: gladak ten svježeg izgleda.
Da biste učestvovali potrebno je da naše stranice označite sa sviđa mi se, podijelite objavu javno i u komentaru tagujete sestre ili prijateljice, pozovete ih da učestvuju u igri i da zajedno širimo mrežu prijateljstva i samo zdravu i pozitivnu atmosferu!
“Kuhana cvekla gubi 25 posto folata (oblik vitamina B9), kao i mnoštvo drugih vitamina i minerala”, objasnila je njujorška medicinska sestra Rebecca Park koja je ujedno i kreatorica “Remedies for me”.
Cvekla inače sadrži kalcij, željezo, bjelančevine i kalij, kao i visok nivo vlakana i folata.
Časopis Frontiers i Nutrition je prije četiri godine objavio rezultate istraživanja u kojima se navodi kako kuhani kelj nema ista svojstva u borbi protiv različitih bolesti kao sirovi kelj.
Zašto je to tako? Prema rezultatima ovog istraživanja, kelj sadrži spojeve koji se nazivaju glukozinolati, a koji se pretvaraju u drugačiji spoj kada dođu u kontakt s enzimom mirozinazom. Toplina inaktivira mirozinazu pa tako kuhani kelj gubi svojstva za borbu protiv različitih bolesti.
Crvena paprika je odličan izvor vitamina C. Zapravo, ona sadrži skoro tri puta više ovog vitamina nego narandže. No toplina ga uništava, zbog čega stručnjaci preporučuju da ih konzumirate sirove kako biste osigurali veći unos vitamina C.
Koliko često jedete borovnice? One su pune antioksidanata koji se zovu flavonoidi. Najbolje ih je konzumirati sirove kako biste u organizam unijeli što je više moguće. Osim toga, nekoliko istraživanja je otkrilo kako obrada borovnica smanjuje nivo polifenola.
Crveni luk ima mnoštvo zdravstvenih pogodnosti, pogotovo ako ga konzumirate sirovog. Naprimjer, kuhanje luka može smanjiti prednosti fitohemikalija koje se bore protiv raka. Osim toga, luk pomaže kod sprečavanja kardiovaskularnih bolesti.
Kada se luk zagrije u rerni ili na vatri, sva svojstva koja su inače korisna za srce nestaju u roku od pola sata ili manje, što uglavnom ovisi o tome da li je luk čitav ili je narezan.
Naposljetku, kuhanje češnjaka potiskuje njegovo antibakterijsko djelovanje, dok jedna minuta u mikrovalnoj uništava njegove sposobnosti za borbu protiv raka.
Stolac je grad na jugu Bosne i Hercegovine smješten u bogatom mediteranskom ambijentu.
Stolac nije samo prepoznatljiv po tradicionalnoj hercegovačkoj arhitekturi, ambijentu koji je upotpunjen mnoštvom zelenila i kulturno-historijskim naslijeđem, nego i modro-zelenom rijekom Bregavom, njenim brojnim rukavcima i slapovima, te ljudima koji su ovaj grad činili takvim kakav jeste i upotpunili ga svojim duhom i ljubavi prema zavičaju. U nastavku vam donosimo 10 razloga zašto bi Stolac trebao biti vaša iduća destinacija, iako vjerujemo da vam je dovoljan samo jedan – na koju god stranu da se okrenete prirodne ljepote vam nude raj za oči.
Stolac: raskršće civilizacija
Projekt „Stolac: raskršće civilizacija“ implementira Fondacija Mak Dizdar od marta ove godine. Aktivnosti ovog projekta se provode kroz bespovratna sredstva Projekta za razvoj i promociju turizma Vijeća za regionalnu suradnju (RCC). Projekt financira Europska unija, a provodi RCC u nastojanju da doprinese rastu i konkurentnosti šest ekonomija zapadnog Balkana podržavajući razvoj i promociju zajedničke regionalne kulturne i avanturističke turističke ponude.
1. Stolac je mala oaza vedrog neba i mediteranske klime
U stolačkom kraju klima je mediteranska sa srednjom godišnjom temperaturom zraka iznad 7°C. Sunčanih dana u Stocu nikada ne fali, ovaj prirodni dragulj ima, pored jadranskog otoka Hvara, najviše sunčanih dana u godini, tj. grad je sa značajno malim brojem kišnih dana tokom godine. Stolac kišni oblaci vrlo često zaobiđu, pa kada vam se čini da nailaze teški oblaci iz kojih bi kiša mogla danima da pada, oblaci zađu iza brda, i vedrina neba vas općini kao da oblaci nisu bili prisutni niti u jednom trenutku. Ljetne temperature su prilično visoke, a dani dugi i topli, ali bujna vegetacija i uvijek hladna rijeka Bregava boravak ljeti čine sasvim ugodnim. Položaj Stoca je savršen, ne samo zbog blizine divnih gradova susjedne Hrvatske uz morsku obalu, već i zbog bosanskohercegovačke morske obale i grada Neuma te magistralne ceste Stolac – Neum, koja bi trebala biti u funkciji već od iduće godine.
Put prema Daorsonu
2. Modro-zelena rijeka Bregava
Prirodno-graditeljska cjelina korita Bregave s mostovima, mlinicama i stupama predstavlja izuzetno vrijedan prirodni i kulturni spomenik. Rimljani su rijeku zvali Arion, u srednjem vijeku bila je Vidoštica, kasnije Brzava, pa Bregava. Bregava je kraška ljepotica koja izvire u Dolu ispod planine Hrgud i ulijeva se u Neretvu u Klepcima kod Čapljine. Bistra, brza rijeka, dva puta razdvojena u rukavce praveći riječna ostrva – ade, najvećim dijelom svoga toka protječe kroz Stolac i tako čini okosnicu njegovog historijskog razvoja. Vječno preplitanje i uzajamna zavisnost čovjeka i rijeke ogleda se i u samoj njenoj slici – vodeni tok i njene obale su nezamislive bez mnogobrojnih mostova koji ih spajaju, mlinica i stupa u kojima se ogleda život koji rijeka pomaže, vodenih slapova koji unose živost i dodatnu ljepotu prirodnom toku rijeke. Gornji tok rijeke jedinstvena je prirodna cjelina i vrlo vrijedan prostor očuvanja ukupne pejzažne i biološke raznolikosti. Bregavu odlikuje raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta, od kojih posebice treba istaknuti endemsku vrstu mekousne pastrmke i vrstu riječnog raka kamenjara koji je savršen bioindikator čistih voda. Ovakva raznovrsna i bogata flora i fauna, predstavlja neiscrpnu ljepotu za istraživače i turiste.
Ambijent koji je jedinstven za Stolac upotpunjava vodopad Provalije, najveći vodopad u Stocu, “Stolačka Nijagara” koja tokom ljeta zbog niskog vodostaja rijeke Bregave presuši pa je posjeta vodopadu najbolja u jesen, tokom proljeća ili ranog ljeta kada je u svom potpunom izdanju. Vodopad krase različiti rukavci koji u podnožju skrivaju prave male pećine. Uz vodopad se nalazi i restoran Old Mill, stara mlinica čiji prostor je proširen i iskorišten za restoran u kojem se može pojesti i kupiti svježa pastrmka. Iz restorana se pruža nevjerovatan pogled na vodopad te je zbog toga i posjeta restoranu jedinstven doživljaj.
Idući dalje uzvodno uz Bregavu, pa spuštajući se pored stuparske radnje i provlačeći se pored opranih deka u stupama, prirodnoj „mašini“, dolazimo do najljepšeg vodopada koji se naziva Pjene i prava je mala skrivena oaza. Vodopad skriva pećinu ispod svojih slapova, pa je omiljeno mjesto za dječju igru ganji ili poznate kao “puša”. Uz vodopad je smještena i mala kamenita plažica, idealna za odmor u ovim dugim ljetnim danima.
Vodopad Pjene
4. Čarobna ljetna kupališta
Sama rijeka Bregava je i dalje mjesto oko kojeg Stočani žive svoju svakodnevnicu; u šetnjama, ljetnim kupanjima, okupljanjima na brojnim mostovima, plažama. Posebno mjesto zauzima tokom ljetnih mjeseci kada su plaže pored Bregave pune dječje graje, roštilja, igre, sunčanja i gitara. Prolazeći pored guštera koji se sunčaju na kamenju hercegovačkog krša, ptica koje traže hlad u krošnjama borova, čempresa i šikara, otkrijte izobilje plaža koje rijeka Bregava nudi. Nakon Ćuprijske džamije i Inat ćuprije, prolazeći pored Sarinog mosta, spuštamo se do prve plaže Kreševac. Vrijedne ruke Stočana su izgradile potporni zid na desnoj obali rijeke, a s lijeve su uređene plaže. Idući dalje dolazimo do plaže Kukavac, koja pored mjesta za kupanje nudi i teren za mali fudbal, košarkaški teren i teren za odbojku na pijesku. Kajaci koji se mogu iznajmiti na ovom mjestu sijeku vodu Bregave, te dalje dolazimo do vodopada Pjene i kamenite plaže pored njega. Samo nekoliko metara uzvodno se nalazi kupalište Plaža.
Trenutno je kupalište uređeno i prošireno sa kafićem, pa u hladovini drveća uz obalu možete popiti i piće. Iznad plaže, na mjestu nekadašnje pijace, nalazi se autokamp “Heaven in Nature” koji, osim prostora za kamp kuće, nudi i kuhinju, toalet, WiFI, i mjesto je na kojem možete predahnuti uz domaću bosansku kafu, osvježiti se u rijeci ili uživati na plaži. Uz kanjon rijeke Bregave dalje vas čekaju plaže iznad Centrale, Brane, koje u hladu vrba na pitoresknim livadama pružaju savršeno mjesto za kupanje i skrivenu oazu zelenomodre boje, pune rakova, žaba i riba, i hladne vode koja u ljetnim mjesecima pruža pravo osvježenje.
Plaža na Bregavi
5. Razvijena poljoprivreda, gastronomija i eko proizvodi
Hercegovačka kuhinja jedan je od glavnih aduta ovog kraja, a obilje okusa i domaći kvalitetni proizvodi sigurno će zadovoljiti svačije nepce. Šetajući ovim područjem naići ćete na bogatu riznicu proizvoda koju je stvorila sama priroda. Očarat će vas miris smilja, kadulje, mente, lavande, dok je stolački med nadaleko poznat. Stanovništvo ovog kraja oduvijek se bavilo poljoprivredom, a mediteranska klima, plodno tlo, kao i obilje sunca, pogoduje uzgoju smokve, šipka, grožđa, maslina, agruma pa i japanske jabuke – kaki.
Lokalna pijaca (tepa) oduvijek je bila mjesto gdje se mogu kupiti najkvalitetniji domaći proizvodi. Stariji stanovnici Stoca pamte da su proizvođači maslina iz okoline Dubrovnika na stolačkoj tepi prodavali maslinovo ulje ili vršili zamjenu za specifične stolačke proizvode. Dan za prodaju na tepi je subota, ali i većinu ovih proizvoda možete kupiti i u malim prodavnicama koje se nalaze na svakom ćošku u gradu. Zbog izuzetno bogatog okruženja tepa je snadbjevena mnoštvom prehrambenih proizvoda, od voća i povrća do mesnih i mliječnih prerađevina, kao što su suho bravlje i kozje meso, domaći maslac i kajmak, kozji sir, te autentični hercegovački proizvod – sir iz mijeha.
Sir dozrio u ovčjoj mješini iz koje se istiskuje sav zrak, te nakon dva mjeseca dozrijevanja nastane gotov proizvod, ponos je svake domaće trpeze. U narodu se kaže: „Što smrdljiviji to bolji“, a sudeći prema njegovom karakterističkom okusu i mirisu ovo je kralj među sirevima. Uz pršut čini neizostavni dio hercegovačke meze, obično se služi uz komad hljeba ili pogače, a gastro ugođaj upotpunjuje čaša žilavke ili blatine iz stolačkih vinarija. Veliki broj sunčanih dana i mediteranska klima daju ukusno grožđe od kojeg nastaju vrhunska i kvalitetna vina.
Da bi sačuvali višak svojih proizvoda od propasti, stanovništvo Stoca već godinama vrši njihovu preradu te proizvodi domaće džemove, sokove, sosove i slatka. Iako postoji opasnost da ćete prilikom boravka u Stocu „nabaciti“ koji kilogram viška, teško je odoljeti tradicionalnim hercegovačkim specijalitetima kao što su pura, japrak i dolma, raštika, janjetina ispod sača ili lešo, biber meso, sataraš te razne vrste pita, a možete uživati i u bogatom izboru mesa s grilla ili svježoj pastrmci. U slastičarnama možete degustirati domaće slastice poput kadaifa, baklave, ružice ili smokvare. Stolac je dio male zemlje velike raznolikosti s bogatom gastronomskom ponudom, a hercegovačka jela na kojima su odrasli naši stariji i danas su prava delicija. Hrana se ovdje priprema lagano, a u njoj se isto tako lagano i “ćeifi“, obavezno uz dobro društvo i zabavu.
Obrađena polja na području Stoca
6. Ispreplitanje tragova civilizacija tokom historije i vjerski objekti
Različite religije i kulture ostavile su traga u stolačkom kraju, a tokom obilaska grada možete osjetiti duhovnu snagu u arhitektonskoj ljepoti. Prije samog ulaza u Stolac nalazi se grob Rav Moshe Danona, koji je 1815. godine postao vrhovni rabin Bosne i Hercegovine. Deset godina nakon smrti Moshe Danona ovo mjesto je postalo mjestom hodočašća Jevreja Sefarda.
Najstarija crkva na ovom prostoru udaljena je 3km od Stoca na putu prema Daorsonu. Pravoslavna Crkva sv. Petra i Pavla s grobljem i sudačkim stolicama izgrađena je 1505. godine na brdu Ošanići gdje i danas odolijeva vremenu.
Islamska kultura i civilizacija na ovom prostoru, svojom arhitekturom i skladnim uklapanjem s prirodom, ostavili su tragove kroz džamije, stare kuće, čaršije, mlinice, kule i druge objekte. Stolac je, kao i mnogi drugi gradovi u BiH za vrijeme osmanske uprave imao jezgru – čaršiju grupisanu oko Čaršijske džamije s dućanima i magazama, i stambene zone – mahale, koje su predstavljale stambene prostore koncentrirane oko svetog mjesta – džamije, a koje su u pravilu još sadržavale i ulicu, pekaru, dućan i brijačnicu. Dolaskom Osmanlija na ove prostore i širenjem islama, u centru grada 1519. godine sagrađena je Čaršijska ili Sultan Selimova džamija, poznata u narodu i kao Stari mesdžid, Carska džamija, Džamija jedanaest direka (11 duhovnih nasljednika poslanika Muhameda i 12. skriven, koji se čeka) i Džamija na Tepi. Na čaršiji se nalazila i Sahat kula, vjerovatno sagrađena krajem XVII vijeka. Za vrijeme austrougarske vlasti zvono je skinuto i upotrijebljeno u ratne svrhe, a toranj je srušen između dva svjetska rata. Ponovo je sagrađena 2013. godine, pa sada u punom sjaju gleda na čaršiju.
U naselju Podgrad je smještena Podgradska džamija, izgrađena 1732-1733. godine, koja se tokom godina gradila ili renovirala, pa nosi više naziva te je poznata i kao džamija na Mejdanu, džamija Hadži Saliha Bure, Zulfikar-kapetanova džamija i džamija Ali-paše Rizvanbegovića. Mala uličica prekoputa Podgradske džamije vodi ka Neumu i katoličkoj crkvi Sv. Ilije proroka izgrađenoj 1902. godine. Prije izgradnje crkve kućna kapelica sv. Ilije služila je gotovo 40 godina, od 1865. U crkvi su se nalazile orgulje od 1965. godine, što je bila rijetkost u Hercegovini. U ratu je crkva pretrpjela oštećenja, a popravak je dovršen 2010. godine. Nove orgulje su stavljene u funkciju 2012. godine. Na stranama Komanjeg brda, iznad rijeke Bregave 1870. godine je sagrađena pravoslavna crkva Svetog vaznesenja Hristova. Tokom rata crkva je pretrpjela ogromnu štetu, posebno ikone na ikonostasu koje su bile starije od hrama i poticale su iz 18. vijeka. Od priloga mještana i ljudi iz okolnih općina, crkva je obnovljena 2003. godine.
Stolačka Čaršija
7. Čak 30 stolačkih spomenika kulture uvršteno je na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Malo je gradova s toliko kulturnih spomenika: paleolitski crtež u pećini Badanj, neolitsko naselje Čairi, ilirski grad Daorson, rimski grad Diluntum, slavenska naselja, nekropole sa stećcima, čovjekov trag od davnina na ovim prostorima… Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na području općine Stolac broji čak 30 spomenika, a lokalitet Radimlje sa stećcima te nekropola stećaka Boljuni su uvršteni i na UNESCO listu svjetske baštine. Navedenim spomenicima koji predstavljaju arhitektonsku melodiju grada, treba dodati i druge interesantne lokalitete kao što su: Mala čaršija ili Mejdan; Turkovića kula; Stambena graditeljska cjelina porodice Čokljat s dućanom u mahali Zagrad; Stambena graditeljska cjelina – Vakuf Zejne Elezović ili Vakufski dvor; Kompleks Ada; Šarića kuće (Galerija Branka Šotre); stambeni kompleks porodice Behmen; hamam na Ćupriji; stambeni kompleks Begovina; Đulhanumina kuća; austrougarski bazen, prvi otvoreni bazen u Hercegovini ili ljetno kupalište Kupaje, sagrađen 1906 godine…
Mada su tokom posljednjeg rata ostaci materijalne kulture i spomenika u velikoj mjeri devastirani, a neki potpuno i uništeni, Stolac sa svojom okolinom je i dalje izuzetno primamljiv sa svojim prirodnim i historijskim naslijeđem.
Nekropola stećaka Radimlja
8. Impozantni bedemi i kule staroga grada Vidoškog
Postoji više legendi kako je srednjovjekovni grad Vidoški dobio ime, a najpoznatija je ona po rijeci Bregavi, koja se nekad zvala Vidoštica ili Vidova rijeka koja protiče kroz Vidovo polje. Drugi izvor, prema Marku Vegi, je da su narodi, Slaveni, na ovom prostoru poslije pokrštavanja umjesto Svetovida slavili sv. Vida, pa je otuda naziv Vidovski (Vidoški) kod Stoca dobio ime, kao i Vidovo polje i rijeka Vidoštica. Vidoški se prvi put spominje u dokumentima herceg Stjepana Kosače 1444. godine i 1454. godine, a ime Stolac datira iz XV vijeka, odnosno 1420. godine, kada se prvi put spominje u dokumentu “Loco dicto Stolac”. Stari grad Vidoški predstavlja obrambeni objekt koji po svojoj veličini spada u red najvećih bosanskohercegovačkih gradova. U XVII vijeku grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Zaštićen je lancem kamenih kula i bedema koji su debeli oko 2 m. Pored kula, grad je imao i 10 cisterni (čatrnje) za vodu, magacin za brašno, objekte za stanovanje i džamiju. S kula se pruža jedinstven pogled na grad Stolac i rijeku Bregavu koja siječe dva brda – Hrgud i Komanje.
Stari grad Vidoški
9. Hercegovačka Mikena – ilirski grad Daorson
Nekada glavni grad heleniziranog plemena Daorsa, koji su naseljavali područje donjeg toka rijeke Neretve, smješten je na krškoj uzvisini kod sela Ošanjići, 4 km sjeverozapadno od Stoca. Prve pouzdane informacije o Daorsima donose nam grčki autori oko 500 godina pr.n.e. Grad Daorsa, njihov plemenski centar, bio je helenistički grad. Kako akropola nije bila prirodno osigurana, oko nje je izgrađena tvrđava s kiklopskim zidinama. Ukupna dužina zida bila je 63 metra, a debljina se kreće između 170 i 180 cm. Zid je prvobitno bio visok oko 5 metara. Poput starogrčkog grada Mikena, za izgradnju Daorsona korišteno je megalitsko kamenje za čije povezivanje nije korišten nikakav vezivni materijal. Raščišćavanjem jugozapadne kule utvrđenja otkrivena su glavna vrata kiklopskog zida, odnosno ulaz u akropolu. U donjim dijelovima ruševine pronađeni su dijelovi vrata oštećenih vatrom i zdrobljena brončana kaciga, koja se danas nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Na najvećem uzvišenju ostataka ovog ilirskog grada nalazi se drvena klupica s koje pogled „puca“ na okolna kršna brda i nekropolu stećaka Radimlja, pa je idealno mjesto za romantično posmatranje zalaska sunca.
Daorson
10. Stolac kao nepresušni izvor inspiracije bosanskohercegovačkih velikana
Stolac je kolijevka mnogih intelektualaca, doktora i istraživača, a pjesnicima i umjetnicima sa svojom rijekom Bregavom i prirodnim ambijentom oduvijek je bio nepresušni izvor inspiracije. Za sve ljubitelje poezije, umjetnosti te lika i djela Mehmedalije Maka Dizdara, Makova Hiža je nezaobilazno mjesto u Stocu. Hiža predstavlja muzejsko-galerijski centar posvećen životu i djelu velikog bosanskohercegovačkog pjesnika, kao i umjetnosti stećaka koji su imali veliki utjecaj na njegovo pisanje. Rođen je u Stocu 1917. godine, ali je najveći dio života proveo u Sarajevu gdje je umro 1971. godine. Autor je djela „Kameni spavač“ i „Modra rijeka“ koja predstavljaju vrhunac njegovog stvaralaštva, kao i najznačajnija bosanskohercegovačka ostvarenja 20. stoljeća. Kroz svoje stihove Dizdar je objedinio dijelove kršćanske kulture, islamske mistike te značaj misterioznih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne Bosne, Stećaka.
Makova Hiža nije rodna kuća, kao ni grob Maka Dizdara, već je zamišljena kao nešto mnogo suptilnije; mjesto gdje živi njegov duh u knjigama, rukopisima, bilješkama, ali i u svakoj pjesmi i riječi koju je napisao. U Makovoj hiži pored rukopisa, dokumenata, privatne biblioteke, izložena je i značajna kolekcija djela inspirirana Dizdarovim pjesništvom i umjetnošću stećaka kao što su: skupina fotografija hrvatskog fotografa Toše Dabca, crteži i tumačenja motiva sa stećaka pod nazivom „Bogumilska umjetnost“ švicarskog povjesničara umjetnosti Rudolfa Kutzlija, reljef „Kolo“ skulptora Adisa Fejzića, skulpture „Bosančica“ Amre Zulfikarpašić, te djela Maria Mikulića, Enisa Čišića, Dževada Hoze i dr.
Bosna Bank International (BBI) raspisala je konkurs za dodjelu 500 stipendija iz Fonda „Sheikh Saleh Kamel“ učenicima i studentima bez jednog ili oba roditelja. Odabir kandidata izvršiće Komisija BBI banke za izbor i dodjelu stipendija u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke Federacije Bosne i Hercegovine, Rektoratom Univerziteta u Sarajevu, Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini, te Asocijacijom „Fatma“.
Iz Fonda, koji je osnovan na inicijativu g. Amera Bukvića, Predsjednika Uprave BBI banke i velikog prijatelja naše zemlje, filantropa g. Sheikh Saleh Abdullah Kamela (1941-2020), osnivača „AlBaraka“ finansijske i poslovne grupacije, odabranim stipendistima se mjesečno isplaćuju sredstva u iznosu 100 američkih dolara tokom 12 mjeseci.
„Pravo na prijavu imaju djeca bez jednog ili oba roditelja, učenici osnovnih i srednjih škola i redovni studenti fakulteta, državljani BiH. Ovim projektom Sheikh Saleh Abdullah Kamel ugradio se u trajno dobro za Bosnu i Hercegovinu, omogućivši mnogim mladim ljudima da se obrazuju i u budućnosti budu od koristi svome društvu i državi.“ – kazao je Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International d.d. Sarajevo, istakavši kako je proteklih godina BBI banka u stipendiranje učenika i studenata uložila više od 5 miliona KM.
Konkurs za prijavu otvoren je do 30.6.2021. godine, a svi detalji dostupni su u konkursu kojeg zainteresovani kandidati mogu preuzeti na web stranici https://bbi.ba na linku ovdje.
Za sve dodatne informacije zainteresovani se mogu javiti na besplatni BBI info telefon: 080 020 020 ili na e-mail: [email protected]. Prednost pod istim uvjetima sa ostalim kandidatima imaju studenti iz porodica šehida i poginulih boraca, odnosno studenti u čijim porodicama postoje pripadnici RVI preko 50%, civilnih žrtava rata stepena invaliditeta iznad 70%, logoraša i demobilisanih boraca.
U kontekstu vakcina protiv COVID-19 spominju se obično blage nuspojave i niti jedna kompanija nije u istraživanjima imala neku po život opasnu nuspojavu povezanu s vakcinom, zbog koje bi došlo do hospitalizacije, one koje FDA klasificira kao nuspojave 4. stepena. Kada je počela imunizacija prvo s Pfizer/BioNTech vakcinom, dogodilo se nekoliko teških alergijskih reakcija – anafilaktičkih reakcija, vrlo moguće na polietilen glikol (PEG, čini “mjehurić” koji štiti RNK u vakcini) . O takvim reakcijama pročitajte više ovdje.
Nuspojave vakcina protiv COVID-19: učestalost
Prema saopštenju za javnost o vakcini Pfizer-BioNTech , kod ove vakcine su stope težih nuspojava niže od 2%, a samo su se umor i glavobolja pojavljivali nešto češće i to umor kod 3.8%, a glavobolja kod 2% sudionika.
Saopštenje kompanije Modernagovori o stopama nešto višim od 2% za niz ozbiljnijih simptoma. Umor i mijalgija (bolovi i slabost mišića) su se dogodili kod 9-10% onih koji su dobili Moderninu vakcinu.
Ovo znači da je učestalost nuspojava nešto veća kod Modernine vakcine u odnosu na Pfizer-BioNTech. Ono što se ovdje opisuje kao ozbiljna nuspojava, pripada 3. stepenu klasifikacija neželjenih reakcija prema FDA. Dakle, ovo nisu neželjene reakcije koje ugrožavaju život, ali mogu biti neugodne.
U izvještaju za vakcinu AstraZenecanavodi se da je stopa pojavnosti ovakvih ozbiljnih (ali ne po život opasnih) neželjenih reakcija 0.7%.
Dugotrajni neželjeni efekti
Što se tiče potencijalnih dugotrajnih neželjenih efekata, oni se ispoljavaju u prosjeku maksimalno nakon dva mjeseca od davanja vakcina. Ljudi koji su bili sudionici ispitivanja ovih vakcina praćeni su znatno duže od dva mjeseca. Praćeni su preko pola godine i nisu uočene takve neželjene reakcije. Prema FDA, kod Pfizer-BioNTech vakcine ima manje nuspojava nakon davanja druge doze.
Dobrovoljci u ispitivanjima ovih vakcina su kao nuspojave navodili i iscrpljenost u trajanju od par dana i glavobolje, što može umanjiti i radnu sposobnost osoba koje se vakcinišu. Većina dobrovoljaca je rekla da sve to nije toliko strašno, da bi nekima ove pojave prolazile za dan i da je sve to opet bolje nego dobiti COVID-19. Ne zaboravimo da se dosta osoba koje su preboljele COVID-19 žali na fenomen „prolongiranog COVID-19“, koji otežava život i traži ljekarske intervencije.
Vakcine protiv COVID-19 daju se iz dva puta (u dvije doze). Takve su Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca-Oxford, ruska Sputnjik V te kineske vakcine poput Sinopharm.
Osobe koje prime jednu dozu vakcine, trebaju nastojati primiti i drugu, osim ako nije došlo do teške alergijske reakcije. Jedna doza ne pruža optimalnu zaštitu.
Smrtni slučajevi nakon vakcinacije: neželjeni događaji koji nisu povezani s vakcinacijom
Mediji su izvještavali i o smrtnim slučajevima nakon vakcinacije Radi se o neželjenim događajima – događajima koji nisu uzročnoposljedično povezani s vakcinacijom.
Za rusku i kineske vakcine još nisu izašla saopštenja sa statistikom nuspojava. Nuspojave i kontraindikacije za rusku vakcinu Sputnjik V možete pročitati ovdje.
Dodatak: Evropska agencija za lijekove (EMA) je potvrdila na press-konferenciji da odnos “ukupne koristi i rizika ostaje pozitivan” za Oxford/AstraZeneca COVID-19 vakcinu Vaxzevria uprkos rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka. Smjernice EMA-e navode da pacijenti moraju biti upoznati s mogućim nuspojavama. Kažu da bi “neobični krvni ugrušci trebali biti navedeni kao vrlo rijetke moguće nuspojave”.
A.M. Inter-stil“ Donja Golubinja-Rakovica, Žepče, vlasnika Admira Aganovića, jedno je od preduzeća, čija je duga porodična tradicija u poslovima proizvodnje stolarije i namještaja, dosegla visok nivo.
Posao je još 96. godine započeo Fehim Aganović a sin Admir je vremenom preuzeo, i 2008. godine otvorio preduzeće koje je već steklo ime i renome, kada je u pitanju proizvodnja, u prvom redu pločastog i masivnog namještaja. Trenutno zapošljavaju dvadesetak radnika radnika.
Firma „A.M. Inter-stil“ je smještena na oko 1.500 kvadrata proizvodnog prostora, a posebno je specijalizirana za proizvodnju kuhinja. Godišnje imaju oko 2.000 gotovih proizvoda iz ove palete. S ponosom ističu prvu nagradu za kuhinju „Bela“, osvojenu na zeničkom ZEPS-u.
Trednove prate, a proizvodnja se odvija na modernim, certificiranim mašinama uz obučen kadar. Osim na domaćem, prisutni su i na stranom tržištu, gdje od ukupnog asortimana robe oko 40 posto ide za izvoz, uglavnom za italijansko, austrijsko, te njemačko tržište. Namještaj se izrađuje od najkvalitetnijih materijala u paleti od preko 260 boja.
Vlasnik preduzeća Admir Aganović, zajedno sa direktorom Mirzetom Efendićem, potvrđuje kako je proizvodnja namještaja specifična branša, te da su u prednosti oni koji imaju kompletan proces proizvodnje, od trupca do gotovog proizvoda, jer se u tom slučaju ne zavisi od drugih. Inter-stil radi upravo na tom principu. Zato su, ističe Aganović, u mogućnosti ispoštovati rokove i garantirati kvalitet.
U vlasništu firme su dva moderna salona namještaja u Golubinji i Zavidovićima. U ponudi je veliki izbor namještaja a zbog potreba kupaca, odnedavno imaju i bogat izbor bijele tehnike, te unutrašnje stolarije.
Iako ističu da je pandemija utjecala i na njihovo poslovanje, nije došlo do smanjenja broja radnika, a izvoz je tekao nesmetano. Salon u Golubinji u tek kupljenom i moderno opremljenom prostoru, otvoren je upravo u na početku pandemije.
Ljubitelji dobre zabave i vrhunskih filmskih ostvarenja konačno su došli na svoje! Od 12. do 20. juna CineStar Sarajevo pripremio je odličan program i niz pogodnosti kako bi Sarajlije, uz propisane mjere, ponovo mogli uživati u druženju i to uz nikad atraktivnije cijene!
Bingo dani u CineStaru Sarajevo počinju Family vikendom 12. i 13. juna od 11:00 do 17:00 sati. Ulaznice za sve ljubitelje najboljih dječijih filmova možete kupiti po cijeni od samo 5 KM, a mališane će zabavljati maskote te na poklon dobivaju i sladoled.
Nakon dvodnevne vikend zabave za cijelu porodicu, od ponedjeljka 14. do srijede 16. juna slijedi trodnevna 1+1 gratis akcija. Ovo je savršena prilika da nadoknadite propušteno te pogledate sve filmove koje želite jer za cijenu jedne ulaznice dobijete dvije.
I to nije sve, nastavljaju se dobre ponude jer u četvrtak i petak, 17. i 18. juna, ne propustite paklenu 4DX akciju u CineStaru Sarajevo, jer uz svaku kupljenju 4DX ulaznicu na poklon dobijete i kokice.
Kao i do sada, CineStar je pripremio odličan filmski program, kako bi zadovoljili ukuse svih posjetilaca. Ljubitelji akcionih trilera sigurno ne žele propustiti film Boss Level u kojem glavne uloge igraju Naomi Watts i Mel Gibson. Na rasporedu je i poznata horor franšiza Prikazivanja 3: Kriv je sotona, te moderna bajka Cruella.
Od novih filmova tokom Bingo dana u CineStaru možete pogledati napetu morsku avanturu Velika bijela psina, te špijunski triler Sjena špijuna. Najmlađi posjetioci uživaće u filmovima Ainbo: Dobri duh Amazone i Disney animaciji Luka.
Bingo dani u CineStaru završavaju još jednim Family vikendom uz najpovoljniju cijenu od 5 KM za sve posjetioce do 17:00 sati. Mališani će ponovo moći uživati u sjajnim dječijim filmovima uz gratis sladoled, zabavom uz maskote i mnoštvom dječijih sadržaja.
U CineStaru znaju napraviti famoznu zabavu koje smo svi željni! Zato ne propustite Bingo dane u CineStaru i iskoristite sve pogodnosti koje vam najbolje sarajevsko kino donosi naredne sedmice.
Više informacija o svim akcijama i kupovini ulaznica potražite na cinestarcinemas.ba
Kao magistrica saobraćaja i komunikacija, inženjerka, novinarka, inspektorica, licencirani predavač nastave iz poznavanja propisa o bezbjednosti saobraćaja, aktivistica u nevladinom sektoru i u konačnici predsjednica Asocijacije mladih Roma „AKSIOM“, ona odavno stremu ka vrhu na našoj skali uspjeha i ponosa. Njeno ime je Dalila Ahmetović.
O školi i poslu
Dalila nikada nije gubila vrijeme. Svaki momenat je uložila u sebe i svoje obrazovanje, a potom i u stručnost u praksi. Znala je tačno šta želi i kako to da ostvari. Danas je samostalna, zaposlena, obrazovana i vrijedna djevojka koja je sve ovo uspjela i stekla sama.
“Nakon osnovne škole pohađala sam srednju tehničku školu „Kemal Kapetanović“ u Kaknju i stekla zvanje tehničar drumskog saobraćaja. Nakon završene srednje škole, upisala sam prvi ciklus studija na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, te sam 2013. godine stekla zvanje bachelor inženjer saobraćaja i komunikacija, a 2015. godine stekla akademsku titulu magistar saobraćaja i komunikacija, diplomirani inženjer saobraćaja i komunikacija. Stekla sam i licence za predavača i ispitivača teoretske nastave iz poznavanja propisa o bezbjednosti saobraćaja, koje posjedujem i danas. Od 2017. godine radim kao državni službenik u Općini Kakanj, na poziciji Stručnog saradnika za poslove saobraćaja, a od 2020. godine radim i kao Inspektor za ceste po ovlaštenju. Također, pored osnovnog posla, bavim se i novinarstvom, angažovana sam kao novinarka Romskog portala “Udar”. U maju 2020. godine pokrenula sam aktivnosti na osnivanju romskog nevladinog udruženja – Asocijacija mladih Roma „AKSIOM“ i imenovana sam za predsjednicu. Od završetka srednje škole znala sam da je ovo zanimanje kojim se želim baviti u budućnosti. Svakodnevno se neformalno obrazujem i usavršavam te na taj način istražujem određena područja za koja smatram da mogu doprinijeti mom ličnom razvoju. Aktivno govorim engleski jezik.”
Na svoje porijeklo je itekako ponosna. Smatra da nacionalnost ni u kojem smislu ne bi trebala uticati ni na čiju budućnost. Nije doživjela da bude diskriminirana tokom života, ni u školi ni na radnom mjestu.
“Ponosno ističem da sam Romkinja, cijenim i poštujem svoj nacionalni identitet, ali uvijek zagovaram ravnopravnost. Moje školovanje nije se razlikovalo od školovanja mojih vršnjaka. Općenito, period koji sam provela u školskim klupa je vjerovatno najbolji period koji sam doživjela. Cijeli život živim u Kaknju, u naselju u kojem žive ljudi različitih nacionalnosti, naši običaji, kultura življenja ne razlikuje se dosta od drugih ljudi, drugih nacionalnosti ili se to vremenom stopilo sve u jedno, u neki standardni, modernizovani način življenja. Nisam se razlikovala, ni po kojem osnovu od svojih drugova i drugarica i nisam doživjela da budem diskriminirana.”
Motivacija i podrška od malih nogu potiče iz porodičnog okruženja. Porodica joj je oslonac i vjetar u leđa za svaki san koji je imala i ostvarila. Bez nje, kaže, ne bi uspjela.
“Svakodnevno me motivišu ljudi, koji su uz moju pomoć ili pomoć drugih obrazovanih ljudi uspjeli ostvariti neki svoj cilj ili pravo. Jakom me čini moje obrazovanje, znanje, želja i volja za daljim napredovanjem, kao i nesebična podrška moje porodice i prijatelja u svakom segmentu mog života. Okružena sam ljudima koji me čine sretnom.”
Dalilin savjet
„Mišljenja sam da mladim ljudima u BiH nedostaje smjelosti, odvažnosti i upornosti. Moj savjet i poruka mladim ljudima je da prate svoje snove i aktivno učestvuju u svim procesima i na taj način iskoriste sve mogućnosti koje im se nude.“
Ova priča je nastala u sklopu projekta “Druga strana romskih priča” koji provodi Udruženje “Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu”
USAID Diaspora Invest pozvao kompanije na učešće u programu poslovne prakse za mlade iz dijaspore USAID projekat „Diaspora Invest“ i Biznis centar bh.dijaspore (DBC) su raspisali javni poziv za izražavanje interesa kompanija u Bosni i Hercegovini za učešće u programu organizacije poslovne prakse/stažiranja za članove/ice bh. dijaspore – studente/ice završnih godina dodiplomskih i postdiplomskih studija, odnosno mlade ljude (do 30 godina) koji su završili dodiplomske ili postdiplomske studije te žele iskusiti poslovnu praksu/stažiranje u jednoj od kompanija u domovini, a koja odgovara njihovoj struci, usmjerenju, interesovanju i potrebama u trajanju od jednog mjeseca posredstvom Biznis centra.
„Ovim pozivom su obuhvaćena privredna društva (d.d. i d.o.o.) koja su registrovana na području Bosne i Hercegovine. Biznis centar bh. dijaspore će osigurati podršku u pokrivanju troškova praktikanata, te biti posrednik između praktikanta i kompanije u ovom procesu. Također, organizovat ćemo pripremni trening program, te pomoći kompaniji da razradi model realizacije direktne poslovne prakse/stažiranja kroz 40 sati rada u 4 sedmice. Napominjemo da se od kompanija ne očekuje preuzimanje finansijskih obaveza niti bilo kakve aktivnosti koje se tiču rješavanja statusa praktikanta u Bosni i Hercegovini”, poručuju iz USAID projekta “Diaspora Invest”.
Sve prijave, dostavljene u vidu pisma za iskazivanje interesa, neophodno je poslati na e-mail adresu: [email protected]. Prijava se zasniva na Pismu interesa, u kojem bi poželjno bilo da se da kraći opis kompanije – sektori poslovanja, određeni kriteriji koje kompanija želi da praktikant treba ispuniti, te ime i prezime, te kontakt podaci osobe ovlaštene za komunikaciju i realizaciju aktivnosti Programa i saradnje sa DBC-om. Po dostavljanju Pisma interesa, Biznis centar bh. dijaspore će provesti proces selekcije u kojem će 15 kompanija biti preliminarno izabrano za potencijalne domaćine praktikanata/praktikantica, a 5 će biti finalno izabrano – u skladu sa potrebama, kvalifikacijama i interesovanju prijavljenih/zainteresovanih za praksu. Rok za dostavu potrebnih informacija je 30.06.2021. (do 16:00h). Više informacija možete preuzeti ovdje:
06.06.2021. god u 12:00 h u srcu Baščaršije (Sarači 32) svoja vrata otvara FABRIKA COFFEE Sarajevo. Fabrika Coffee je novi premium domaći brend kafe vrhunskog kvaliteta, koji je kreiran s ciljem da svim pravim kafeljupcima pruži istinsko uživanje u najboljoj kafi. S posebnom pažnjom pristupamo svakom procesu proizvodnje, a ono što nas izdvaja je vrhunski kvalitet kojim smo se vodili pri kreiranju naše ponude koju čini pet jedinstvenih espresso blendova, kao i nezamjenjiva domaća kafa, koja je veoma popularna na našim prostorima.
Fabrika Coffee Sarajevo u svakom segmentu procesa proizvodnje pristupa s jednakom pažnjom i posvećenošću. Osoblje je obučeno i u toku je s najnovijim trendovima iz ove oblasti, te u proizvodnji koristi savremenu tehnologiju kojom ispituju kvalitet kafe u svim segmentima proizvodnje, od zelenog zrna, pa sve do pržene kafe u vlastitoj COFFEE laboratoriji. U Fabrika Coffe Shop-u bit će dostupan veliki broj različitih espresso kafa, domaće kafe, kafe TO GO, kao i drugih toplih napitaka poput tople čokolade i čajeva. U ponudi se nalaze i svježe hladno cijeđeni voćni sokovi, kao neophodna doza vitamina tokom cijele godine.
Cijene napitaka su prilagođene našem standardu, pa je tako kafa dostupna svima. Coffee To Go Shop nije jedini zanimljiv sadržaj koji su pripremili za sve vas. Jedan od ciljeva Fabrika Coffee Sarajevo je da bude jedan od najprepoznatljivijih brendova kafe na našim prostorima, te da kao takva bude dostupna u većini ugostiteljskih objekata, ali i da se s ljubavlju konzumira u domaćinstvima.
Stoga vas sve zajedno pozivamo na svečano otvorenje u Subotu, 06.06.2021 godine u ulici Sarači 32 u srcu Baščaršije! Iskoristite posebnu ponudu dana jer svakog 50-og kupca kafe očekuje poklon iznenađenja sa dan otvaranja!
