SIRUTKA je nusproizvod koji nastaje pri proizvodnji sira i jogurta. U njoj ostaju najbolji i najvrjedniji sastojci mlijeka: vitamini B i E, minerali i mliječni šećeri koji su važni za izgradnju najfinijih veza u mozgu. Sirutka je, međutim, posljednjih godina postala zaboravljeno blago, a evo zašto bi dnevno trebali popiti i po litru ovog napitka.
Napitak od samo 26 kalorija koji pomaže kod mršanja, smanjuje stres, snižava krvi pritisak…
Naime, kako biste osjetili maksimalan učinak ove dragocjene tekućine koju su naše pranane koristile kao lijek, konzumirajte pola do jedne litre sirutke dnevno. Najbolje je piti ujutro na tašte te uz doručak. No,učinak ćete osjetiti i pijući je tokom dana kako biste se osvježili i vratili energiju.
Tokom pandemije COVID-19 posebno je tražena kozija sirutka, do koje je u poslijednje vrijeme jako teško doći. Raspitali smo se postoje farme za proizvodnju, ali i domaćinstva koja se bave proizvodnjom i prodajom kozije sirutke koja je najbolji lijek u borbi protiv korone, kao i mliječne industrije koje su počele proizvoditi flaširanu sirutku po cijeni od 1/1,5KM. Osim kod liječenja korone pročitajte za šta je sve još dobar ovaj napitak.
Sirutku je dobro piti svaki dan jer:
1. Najbolji je prirodni lijek za jetru Masna jetra, hepatitis, žutica, jetra oštećena alkoholom i nezdravom hranom, ciroza – nema te bolesti jetre kod koje sirutka ne pomaže. Ovaj skromni napitak sadrži beta-laktoglobulin koji opskrbljuje organizam aminokiselinama zvanima BCAA koje pomažu kod uznapredovalih bolesti jetre te oboljelima od ciroze pomaže da žive duže i kvalitetnije. Želite li pročistiti jetru, najbolje što možete napraviti jest da posegnete za čašom sirutke.
2. Pomaže kod mršanja Sirutka sadrži puno bjelančevina koje povećavaju mišićnu masu i daju osjećaj sitosti uz malu količinu kalorija. U 100 grama sirutke nalazi se samo 26 kalorija. Budući da je siromašna mastima i kalorijama, a bogata važnim hranjivim tvarima, sirutka je važan dio redukcijske dijete i korisna svakome ko želi održavati vitku liniju. Bjelančevine u sirutki također povećavaju razinu hormona koji umanjuju apetit i tako ublažuju osjećaj gladi.
3. Rješava problem zatvora stolice Sirutka će brzinski potaknuti probavu te riješiti neugodan osjećaj nadutosti i zatvora. S obzirom na to da ima ima diuretska svojstva, pazite da ne pretjerate s konzumacijom (maksimalno litra sirutke dnevno) jer može izazvati proljev. Sirutka posjeduje mliječnu kiselinu koja smanjuje prekomjeran broj gljivica i bakterija u crijevima, a njezin niski pH potiče rad crijeva.
4. Smanjuje stres i osjećaj umora Sirutka potiče lučenje serotonina, hormona sreće, te tako smanjuje osjećaj stresa i kroničnog umora. Sadrži i alfa-lactalbumin koji obiluje esencijalnom aminokiselinom triptofanom, poznatoj po reguliranju sna i poboljšavanju raspoloženja.
5. Regulira povišene masnoće u krvi Sirutka se preporučuje ljudima koji imaju problema s povišenim masnoćama u krvi koje ne uspijevaju kontrolirati lijekovima i prehranom. Naime, sirutka kod gotovo svih ljudi regulira povišeni kolesterol i trigliceride nakon nekoliko sedmicaa redovitog konzumiranja.
6. Pomaže u izgradnji mišićne mase Sirutka, i to ona u prahu, danas je možda najpopularnija među sportašima koji dragocjena svojstva ovog zaboravljenog blaga obilno koriste za izgradnju mišićne mase, ali i za oporavljanje mišića nakon fizičkih napora, odnosno tjelovježbe.
7. Snižava krvni pritisak Redovito konzumiranje sirutke doprinosi i zdravlju krvnog sistema jer smanjuje razinu glukozu u krvi i krvni pritisak te tako smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Bosna Bank International d.d. Sarajevo podsjeća privrednike iz Kantona Sarajevo da do 30. juna ove godine mogu aplicirati za finansiranja po stopi od nula posto. Privrednici sa područjaKantona Sarajevo, Općine Centar i Općine Vogošća mogu iskoristiti i povoljne rokove otplate, uz subvencionirane profitne stope već od 0%, uz različite uslove prijave po pojedinačnim linijama finansiranja.
Subvencionirana finansijska linija BBI banke i Općine Centar namijenjena je subjektima male privrede, fizičkim i pravnim licima koja trajno obavljaju djelatnosti u skladu sa Zakonom o poticaju razvoja male privrede, koji uredno izmiruju zakonom predviđene obaveze i uslove Javnog poziva, imaju sjedište na području Općine Centar Sarajevo ili su njihovi jedini vlasnici stanovnici Općine Centar, koji posluju likvidno, zadovoljavajućeg su boniteta i uredne kreditne historije. Javni poziv za podnošenje zahtjeva subjekata sa područja Općine Centar za odobrenje finansiranja i uslove možete preuzeti ovdje.
Subvencionirana linija finansiranja BBI banke i Općine Vogošća dostupna je privrednim društvima i samostalnim preduzetnicima čije se sjedište ili poslovna jedinica nalazi na području Općine Vogošća. Ova linija omogućava privrednicima da u BBI banci dobiju finansiranja po povoljnim uslovima i subvencioniranoj stopi od nula posto. Uslovi i javni poziv dostupni su ovdje.
Finansijska linija BBI Banke i Kantona Sarajevo privrednicima omogućava da, uz subvenciju Kantona Sarajevo, dobiju finansiranja po stopi od nula posto. Sredstava iz ove Linije finansiranja trebaju omogućiti pokretanje nove i održavanje postojeće proizvodnje, pružanje usluga, veće iskorištenje kapaciteta, održavanje postojećih radnih mjesta, očuvanje postojećeg broja subjekata male privrede, prevazilaženje negativnih učinaka ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19, novo upošljavanje i povećanje izvoza. Javni poziv i uslovi za podnošenje zahtjeva za odobrenje finansiranja dostupni su ovdje.
Više informacija o ovoj prilici BBI banke potražite ovdje.
Na početku poslovanja, proizvodnja je bila usmjerena na primarnu preradu drveta za potrebe građevinske industrije. Vremenom, stečeni su uslovi za proširenje djelatnosti, tako da proizvodni asortiman preduzeća danas prioritetno čine namještaj i lijepljene ploče od bukve i hrasta.
Preduzeće zapošljava oko 300 radnika, koji se u proizvodnom procesu koriste modernom tehničko-tehnološkom podrškom. Godišnja proizvodnja iznosi oko 6.000 metarakubnih drvenih lijepljenih ploča, koje se u najvećoj mjeri koriste u sopstvenoj proizvodnji namještaja, vlastitog dizajna i po ideji naručioca.
-Preduzeće je dominantno izvozno orijentisano, sa izuzetno razvijenim spoljnotrgovinskim odnosima. Glavna tržišta su Njemačka, Francuska, Austrija, Švicarska i Luksemburg. Svakodnevno u Zapadnu Evropu odlaze stolovi, kreveti, komode, ormari i klupe proizvedeni u Bijeljini, kao i masivne lijepljene ploče izrađene u bukvi i hrastu i briketi.
-„Mega drvo“ je usvojilo moderne principe poslovanja i primjenjuje ekološki prihvatljive tehnologije prerade drveta, uz sveprisutnu brigu za očuvanje drvnih resursa i prirode u cjelini. U skladu s tim, preduzeće je certifikovano prema standardima ISO 9001:2015, a nosilac je i certifikata za uspješnu odbranu i zadovoljenje FSC CoC standarda za kontrolisano upravljanje preradom drveta, što čini najznačajniju međunarodnu certifikaciju u drvnoj industriji-kaže Sonja Ostojić, komercijalna direktorica firme.
Sonja Ostojić, komercijalna direktorica firme
Stalna su nastojanja preduzeća za daljim rastom i razvojem novih proizvoda, u skladu sa savremenim tržišnim trendovima, što pokazuje savremeni dizajn proizvoda. Jedan od savremenih aktuelnih trendova je spajanja kontrastnih vrsta materijala u jednom proizvodu, poput drveta, kao prirodnog i toplog materijala, s hladnim čelikom.
Promet preduzeća u 2020. godini bio je za oko 25 posto veći u odnosu na 2019. godinu, a broj zaposlenih povećan je za oko 15 posto u odnosu na broj zaposlenih na početku pandemije.
S obzirom na okolnosti u kojima se globalno tržište našlo usljed pandemijskog širenja Corona virusa, te činjenicu da je slobodan protok roba i usluga u jednom periodu bio u potpunosti obustavljen, bio je pravi izazov sačuvati svoju tržišnu poziciju, uz prioritetnu brigu o zdravlju i sigurnosti zaposlenih i organizaciji radnih aktivnosti u skladu sa epidemiološkim mjerama.
-Uz pravovremene i efikasne reakcije od strane Vlade Republike Srpske i relevantnih institucija, te uz intenzivnu komunikaciju sa Privrednom komorom i Unijom udruženja poslodavaca, omogućeno je očuvanje poslovnih aktivnosti na održivom nivou, neprekidan rad na prevazilaženju nastale krize na tržištu i, na kraju, uspješan završetak poslovne godine-dodaje Ostojić.
„Mega drvo“ je dobitnik brojnih priznanja, između ostalih, osvojena 2. nagrada Privredne komore Republike Srpske za najuspješnije preduzeće u kategoriji srednjih preduzeća, zatim nagrada za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćeg proizvoda u okviru manifestacije „Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske godinu“, zajedno sa počasnim priznanjem Grada Bijeljina u 2017. godini, Zlatnom medaljom „Knez Ivo od Semberije“ za dugogodišnji uspješan rad u oblasti drvne proizvodnje i zapošljavanje velikog broja radnika.
„Uopšteno je i tačno stanovište da se praktično sve može brendirati. Međutim, opravdano je postaviti pitanje – da li baš sve i treba brendirati ili, u najmanju ruku, kako to učiniti, na optimalan način? Proizvodi urbane agrikulture se moraju posmatrati kao vrlo specifičan koncept savremene ponude, prvenstveno u smislu ključne vrijednosti, koje isporučuju potrošačima, ali i karakteristika njihove proizvodnje. Naime, radi se o vrlo ograničenim količinama, namijenjenim primarno za vlastitu upotrebu i eventualnu podjelu ili prodaju, viškova proizvoda, najčešće prijateljima ili poznanicima. To podrazumijeva da su, ovi proizvodi, rijetko namijenjeni komercijalizaciji, a pored toga, urbani farmeri uglavnom raspolažu sa ograničenim finansijskim resursima i marketinškim kompetencijama“, počinje prof. dr. sc. Adi Alić s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta (EFSA) Univerziteta u Sarajevu.
Robna marka ili anglizam brend (eng. brand, od starofrizijskog „označiti vrućim željezom“ ili žigosanje životinja) je prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, koje često podrazumijeva i kvalitetu.
Brend treba stvarati snažni i trajni identitet proizvoda, odnosno usluge, sažimati osobnost kompanije, te poticati osjećaje povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti.
„Suština brendiranja jeste da se određeni predmet učini prepoznatljivim, olakša njegova identifikacija, od strane potrošača i omogući diferencijacija, u odnosu na proizvode konkurenata. Brend stoji iza proizvoda i pruža garanciju potrošačima, da će proizvod ispuniti obećanja, koja im je proizvođač dao. Međutim, razvoj i proces upravljanja brendom zahtijeva ulaganja, i odgovarajuća znanja i kompetencije. Ukoliko i zanemarimo ove zahtjeve, važno je naglasiti da brend, sa sobom, neminovno povlači svojevrsnu komercijalizaciju proizvoda i posljedično moguću izmjenu potrošačke percepcije o proizvodu“, objašnjava prof. dr. sc. Alić.
„Drugim riječima, postoji opasnost da se brendom izmijeni suštinska vrijednost proizvoda urbane agrikulture, kao primarno domaćinskih, zdravih, organskih proizvoda. To svakako zavisi i od karaktera samog proizvoda. Primjera radi, prirodna kozmetika može ostvariti značajne prednosti od brendiranja, jer je to način da se naglase specifične pozitivne dodatne vrijednosti proizvoda i izdvoje u mnoštvu konkurentskih proizvoda. S druge strane, voće ili povrće, iz urbanih farmi, svoju vrijednost ostvaruje upravo kroz svoj generički, izvorni, netaknuti oblik, koji bi brendiranjem mogao biti ugrožen. Dakle, brendiranje može omogućiti da se istaknu jedinstvena obilježja proizvoda, sa urbanih farmi, kao i zaračunavanje premijskih cijena za takve proizvode, ali to najčešće podrazumijeva i potpunu izmjenu filozofije, na kojoj se temelji ova grana, odnosno ulazak u domen biznisa proizvoda urbane agrikulture“, dodaje profesor Alić.
Osnovna prednost brenda proizlazi upravo iz njegovog prisustva u podsvijesti potrošača ili korisnika, odnosno mogućnosti za njegovo prisjećanje i prepoznavanje, a to je tzv. svjesnost o marki (eng. brand awareness).
„U tom smislu, treba biti oprezan prilikom brendiranja proizvoda urbanih farmi. Možda bi ispravnije bilo koristiti mogućnosti umrežavanja, manjih urbanih preduzetnika, i kreiranje krovnog brenda, na nivou klastera, a što dalje stvara mogućnost za promociju, pa i brendiranja gradova, regiona ili cijele države, kao područja, na kojima se realizira ovaj koncept savremene ponude. Na taj način je moguće ostvariti potrebni kritični obim proizvodnje, ovih proizvoda, i u tom smislu osigurati potrebna finansijska sredstva za proces brendiranja. S druge strane, znatno je manja mogućnost za ugrožavanje ključne vrijednosti, koje ti proizvodi pružaju. Svakako da to može biti puno bolji izvor prednosti, u smislu turističke atraktivnosti ovakvih područja, u poređenju sa većim brojem nepovezanih individualnih proizvođača“, pojašnjava prof. dr. sc. Adi Alić.
Je li organsko samo po sebi brend?
„Organska kontrola je akreditirano tijelo, za organsku proizvodnju, koje je priznato od strane EU-a, za certificiranje, u trećim zemljama i čiji su standardi usaglašeni sa EU-regulativom 834/2007, što omogućava direktan pristup zahtjevnim tržištima EU-a, SAD-a i Švicarske“, priča Mersida Musabegović, direktorica Organske kontrole (OK).
„U svom sistemu za certifikaciju, ima oko 300 individualnih poljoprivrednih proizvođača i uglavnom su svi u ruralnim ili prigradskim sredinama. Ukupna površina, koja je organski certificirana, je cirka 2.000 hektara, od čega je manje od 1% u prigradskoj sredini, a proizvodi koji se uzgajaju su uglavnom ljekovito i začinsko bilje, i jagodasto voće, kao i sezonsko povrće. Velika većina proizvođača je izvozno orijentirana, tako da organski proizvodi, kao što je jagodasto voće, nalazi svoje mjesto na inozemnom tržištu i to uglavnom kao sirovina ili proizvodi sa niskim stupnjem obrade“, dodaje Musabegović.
Mali broj organskih proizvođača se bavi proizvodnjom za lokalno tržište, a farme su locirane na području grada Sarajeva i Bihaća, te u blizini Olova, Bratunca i Viteza.
„Bez obzira što su farme u prigradskim sredinama, proizvođači imaju organsku proizvodnju, koja je, u potpunosti, usaglašena sa OK-standardima i zahtjevima za lokalno tržište, što podrazumijeva više od nekorištenja hemijskih sredstava, niti bilo koji input koji je dozvoljen za upotrebu u konvencionalnoj proizvodnji“, objašnjava direktorica Musabegović.
Organska kontrola se rukovodi onim što je definirano u njenoj razvojnoj strategiji, a to su ciljevi, koji se odnose na primarnu agrikulturnu proizvodnju i prehrambenu industriju, s fokusom na implementaciju i certifikaciju standarda i sistema, u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje, prema EU-regulativama.
„Zadaće ovog tijela i njegovih partnera, pored certifikacije i implementacije, su i informiranje i edukacija zainteresiranih strana, kroz seminare, tiskane materijale, organiziranje radionica i suradnja s relevantnim institucijama u BiH, na području primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije, organske poljoprivrede, zaštite okoliša, zdravlja ljudi i životinja, a u svrhu da bosanskohercegovačka poljoprivreda bude razvijena, na način da je u stanju odgovoriti zahtjevnim inozemnim tržištima i zakonskoj legislativi“, pojašnjava Mersida Musabegović.
„Nema efektivnije i jeftinije promocije od usmene preporuke zadovoljnih kupaca“
„Ukoliko se želi podići svijest o urbanoj agrikulturi, npr. u Sarajevu, te na taj način istu brendirati, bilo od strane individualnih proizvođača ili nadležne institucije, predlažem korištenje tzv. AIDA-modela (eng. Attention – Interest – Desire – Action). Taj model predstavlja proces od četiri jednostavna koraka, kako ući u proces brendiranja, bilo čega, što podrazumijeva i brendiranje urbane agrikulture u Sarajevu“, priča doc. dr. sc. Denis Berberović, tajnik Katedre za marketing EFSA-e, čije se mišljenje, ipak nešto, razlikuje od njegovog kolege, s početka priče.
„Prvi korak – privlačenje pažnje – predstavlja informisanje građana, potencijalnih kupaca, uopšte o postojanju ponude urbane agrikulture u Sarajevu. Komunikaciju je danas najbolje vršiti putem društvenih mreža, kako sa aspekta efektivnosti, tako i sa aspekta troškovne efikasnosti. Tu preporučujem korištenje jednostavnog kriterija za pristup ciljnoj publici, tzv. geotargetiranje. Drugi korak – izazivanje interesa – podrazumijeva isticanje ključnih prednosti urbane agrikulture, za potencijalne kupce, građane Sarajeva. Treba postaviti jednostavno pitanje – koje su to vrijednosti i koristi za kupce? To ne bi trebalo biti teško za komunicirati, putem nekoliko, pažljivo odabranih, ključnih riječi i simbola. Treći korak – izazivanje želje – predstavlja, prije svega, izazivanje želje, za dodatnim informacijama, a potom i za probanjem proizvoda urbane agrikulture. Uz privlačne ponude, koje sadrže popuste, akcije i akcijske cijene, te slične metode unapređenja prodaje, ne bi trebalo biti previše izazovno doći do četvrtog koraka – akcije, a to znači privlačenje kupaca, da naprave tu značajnu prvu i probnu kupovinu, te da se, kroz vlastito potrošačko iskustvo, uvjere u kvalitet navedenih proizvoda“, dodaje doc. dr. sc. Berberović.
Docent Berberović, pri tome, naglašava to da kvalitetu treba posmatrati i komunicirati iz perspektive kupca – prijatan okus voća i povrća, izgled, lijepo pakiranje, ljubazan i znalački pristup prodavca, a ne iz perspektive proizvođača – biohemijski sastav proizvoda, vrijeme sadnje, sazrijevanja, potrebna vrsta tla itd.
„Ukoliko kupac bude zadovoljan, ne samo da će doći do ponovljenih kupovina, već će, usmenim preporukama, drugima pomoći, da proširimo bazu kupaca i, na taj način, izgradimo brend. Nema efektivnije i jeftinije promocije od usmene preporuke zadovoljnih kupaca“, zaključuje doc. dr. sc. Denis Berberović.
Nihad Penava / Članak realizira Frutta da Penava, uz podršku Heinrich-Böll-Stiftunga, neovisne političke fondacije, pod okriljem Njemačke stranke zelenih (Bündnis 90/Die Grünen) iz Berlina.
Pridružite nam se na konferenciji koja ima za cilj da propituje navedenu problematiku i koja će okupiti veliki broj predstavnika javnog, poslovnog i civilnog sektora, kao i akademske zajednice i medija. Također, konferencija treba poslužiti kao mehanizam razmjene informacija o tekućim programima, inicijativama, planovima i idejama i ostvarite korisne kontakte i partnerstva.
Prof.dr. Anto Domazet, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti, će predstaviti trenutno stanje, dok će dr. Ermin Cero predstaviti prilike koje postoje za finansiranje lokalnih razvojnih projekata u BiH.
Drugi dio konferencije rezerviran je za predstavnike gradova i opština/općina u BiH i predstavljanje njihovih aktivnosti, planova, problematike i inicijativa. Na konferenciju su pozvani predstavnici svih gradova i opština/općina u BiH, domaćih i stranih privrednih komora, međunarodnih organizacija kao i relevantnih javnih institucija, uključujući nadležna ministarstva i javne ustanove i preduzeća, da se pridruže ovom multisektoralnom dijalogu.
Pored razmjene ideja i mišljenja, cilj nam je da razvijemo i prijedloge za buduće aktivnosti Mreže mira koja nastoji povezati i ujediniti aktere koji rade na izgradnji dugoročnog pozitivnog mira i održivog razvoja u BiH i regionu kroz podršku društvenom dijalogu, solidarnosti i zajedničkoj akciji.
Vašu prijavu za učešće na konferenciji pošaljite putem web obrasca: Prijava
Nakon konferencije učesnici će dobiti detaljan izvještaj konferencije, prezentacije i kontakte.
Program konferencije
11:00 – 11:15 Dobrodošlica i ciljevi
Predstavnik/ca USAID BiH (TBC)
Nataša Maksimović, predsjednica Mreže za izgradnju mira
Snježana Ninković Ivandić, voditeljica projekta Snaga lokalnog
11:15 – 11:45 Prezentacija „Lokalni ekonomski razvoj u BiH – ključne reforme, prvi koraci i nove realnosti u post-kriznom COVID-19 periodu“
Prof.dr. Anto Domazet, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu
11:45 – 12:15 Prezentacija „Investicije i prilike za lokalni razvoj u BiH“
Dr. Ermin Cero, Internacionalni Burch Univerzitet
12:15– 13:00 Planovi i inicijative: obraćanja gradova i opština/općina
Ciljevi konferencije su: Doprinijeti da se dijaspora/iseljeništvo prepozna kao jedna od ključnih ciljnih grupa za razvoj turizma u BiH: kao turisti, posrednici u promociji bh turizma u inostranstvu i kao investitori u sektor turizma. Prenijeti znanja i iskustva iz dijaspore/iseljeništva u BiH u oblasti turizma. Promovisati uspješne priče o doprinosu dijaspore/iseljeništva razvoju turizma. Doprinijeti umrežavanju između različitih turističkih aktera u dijaspori/iseljeništvu i BiH i dr.
Konferencija je namijenjena pripadnicima dijaspore/iseljeništva zainteresovanim za razvoj turističkog sektora u BiH, nadležnim institucijama u BiH, turističkim zajednicama, kao i pružaocima turističkih usluga u BiH. Panelisti na konferenciji će biti pripadnci dijaspore/iseljeništva angažovani na razvoju turizma u BiH, investitori i turistički posrednici, eksperti u oblasti turizma i predstavnici javnog, privatnog i akademskog sektora u BiH, eksperti Svjetske turističke organizacije UN-a i predstavnici turističkih projekata koji se realizuju u BiH.
Pozivamo vas da rezervišete 22.06.2021. godine za prisustvo ovoj interesantnoj konferenciji.
Detaljne informacije o konferenciji i načinu učešća biće uskoro dostupne na portalu www.dijaspora.mhrr.gov.ba.
Rođeni ste u Čapljini, a srednju školu i fakultet završili u Sarajevu. Koja su najljepša sjećanja koja vas vežu za Sarajevo?
U Sarajevu sam provela i djetinjstvo, samim tim je tu jedna zbirka sjećanja koja će mi kako vrijeme bude odmicalo potiskivati sva ružna, kako to i biva. Jedno od najljepših je bila uloga golmana na improvizovanom golu, od dvije cigle, na ulici u jednom skrivenom naselju ovog grada. Ja, u svojoj šuškavoj jaknici sa dvije različite kikice sam bila loša u toj ulozi, ali sam i dalje svakog dana stajala na go i pokušavala da branim. Vjerovatno mi je ta uspomena draga jer sam tek kasnije shvatila da nije poenta biti najbolji na nekoj poziciji, već ustrajat u tome, i biti sretan dok si tu, dok igra traje. Igra tek ima nekog smisla kad imate dobru ekipu, a ako nemate onda vam je i ta pobjeda gorkog ukusa. Naravno, kasnije sam postala mnogo hrabrija, a Sarajevo je postalo grad čije boje trotoara sam nosila svakodnevno na svojim koljenima i laktovima. Ja nisam samo nosioc uspomena, može se reći i da sam zatrovala krv Sarajevom na najljepši način. I mada nisam iz Sarajeva, ono posjeduje neke najljepše dijelove mene, a pogotovo one kad smo i ja i grad nosili srednji rod.
Esma Sarić kao djevojčica
Esma, trenutno živite i radite u Crnoj Gori – možete li nam ispričati svoj dosadašnji profesionalni put?
U Crnoj Gori sam trenutno prva generacija Master studija Filmske i TV režije, a prije toga sam na istom fakultetu dramskih umjetnosti završila svoj specijalistički studij prošle godine. Trogodišnje osnovne studije sam završila u Sarajevu. Imala sam sreću da između master i osnovnih studija putujem i radim na projektima u Beču, Dohi, Italiji itd. Paraleno sam na master studijama žurnalistike na FPN u Sarajevu zbog radoznalosti i želje da saznam više o novinarstvu. Moj profesionalni put je bio dug, a jedan dio njega jeste podrazumjevao da izađem iz jedne ljušture introvertnog umjetnika u reditelja, to podrazumijeva jedno odrastanje vašeg karaktera i upoznavanje samog sebe kroz rad, prijatelje, tim ljudi i mentore. Vjerovatno sam trenutno na prvoj trećini hodoćašća, koja će trajati do kraja mog života, a počelo je sa mojom željom da pišem. To je bio način da introvertna ja ispoljim emocije, a film je postao tek alat za to. Autor sam četiri kratka filma koja su nagrađena i na međunarodnim festivalima, trenutno imam dva kratka filma u postprodukciji i radim na svom prvom dugometražnom projektu, koji je i moj master rad sa svojom mentoricom prof. Marijom Perović.
Za sebe ne volite reći da ste stručnjakinja, nego se radije opisujete riječima vagabund, entuzijast, radoznala rediteljka. Mi bismo tome dodali i istraživačica i odlična spisateljica.
Hvala. Stručnjak je riječ koja u mom vokabularu posjeduje težinu, mada se ovih dana upotrebljava često i neprimjereno, dok dođe to doba kada mogu da kažem da sam stručnjak u nekom polju imat ćemo ih i previše, ali nisu svi vokabulari isti, s tim se moramo da pomirimo, neki su teži od drugih, a neki tek džepni. Za sebe smatram da posjedujem iste osobine koje nosim od ranih dana, moja radoznalost i entuzijazam za umjetnošću je neka od tih osnovnih crta mog karaktera. U duši sam pisac, meni su riječi najdraže oruđe, a sa njima sam još od školskih dana vjeran drug. Moja učiteljica u gimnaziji, Amina Hasibović, je to prepoznala u meni, zatim su i drugi. Tako da sam dosta rano došla do spoznaje da je vaša vrijednost, samim tim i vrijednost vaše umjetnosti, u emocijama koje probudite u drugima, a ne u sebi. Ljudi koji vas guraju, dajući vašem daru težinu epiteta vam možda i nesvjesno daju goriva za vaš dalji razvoj i put, oni su važni i zbog takvih ljudi sam danas to što jesam. Uprkos svim nagradama moje najdraže ordenje će uvijek ostati težina vokabulara kojima me ljudi predstavljaju, jer ako ste dobar umjetnik, to nikada nećete reći.
Esma Sarić, radoznala rediteljka
Vaša ljubav prema sedmoj umjetnosti je tolika da ste nedavno pokrenuli portal sedmaumjetnost.com – šta vam je bila ideja vodilja, i kako vidite dalji razvoj portala?
Za sada je to mali portal koji je posvećen velikanima domaće, ali i svjetske kinematografije. Cilj je da edukujem mlade ljude o kinematografiji na ovim prostorima koja je bogata filmskim stvaraocima koje ne smijemo da zaboravimo, a u isto vrijeme da saznaju i nešto novo o kultnim imenima svjetske scene. Počeo je kao FB stranica, a prerastao u portal, svakodnevno dijelim zanimljivosti o glumcima, rediteljima, filmovima i serijama. Zahvaljujući svojoj edukaciji posjedujem znanje iz te oblasti koje mislim da je velika tragedija da ostane rezervisano samo meni. Za sada na portalu je dvocifren broj članaka koje su većinom biografije naših glumaca, ali i savjeti za studente filma. Ne znam šta nosi budućnost, ali ljubav i moja tvrdoglavost su kombinacija koja će dati sve od sebe da jednog dana to bude portal za filmofile na ovim prostorima.
Kako vidite svoju budućnost, šta Esma radi i sa kojim izazovima se hvata u koštac?
Najviše se hvata u koštac sa Esmom. Ne može čovjeku da bude ništa veća prepreka od njega samog, to je gorka istina koju se svako libi priznati, ali je zaista tako. Pozitivna stvar je što je u pitanju prepreka koju poznajem čitav život, a možete li tek da zamislite broj scenarija koji se meni svaku noć odigrava u glavi prije spavanja.
Ne znam šta donosi budućnost, ali poslije mnogo vremena u životu ne plašim se toga. Ja sam implusivna osoba i teško je da planiram gdje sebe vidim za par godina. Okružena sam ljudima koji me vole takvu kakva jesam, a to znači da sam odnijela već jednu veliku pobjedu u svom životu, te da na svojim putevima imam jasne putokaze. Filmska industrija kao i sve, jeste industrija koja traži borce, a kao i uvijek ovo je podneblje gdje je kultura na posljednjem nivou, osim po nagradama. Moj cilj je jedan ozbiljan naučni rad iz sedme umjetnosti, te da se jednog dana prestanem predstavljati ljudima. Za takve stvari treba naučiti čekati, baš kao što sam na početku intervjua spomenula svoju ulogu golmana, kad su mi lopte prolazile između nogu, ali s vremenom ih naučite odbraniti. Nije sve do lopte, ima nešto i u tajmingu, ali najviše u vašem vlastitom razvoju. Ljudi će uvijek da cijene vas, dok ste god vi iskreni prema samom sebi, te se ne pretvarate da ste nešto što niste da biste se bolje uklopili u kalupe. A ja sam se dugo pokušavala uklopiti, dok jednog dana nisam shvatila da, bez obzira da li ste vi najgori, nema vam zamjene, vi ste samo jedni, te ostanite takvi kakvi jeste. Takva ogoljenost sa sobom nosi prepreke, ali ako uspijete savladati sebe, možete sve ostalo. Tako da, najviše se i dalje hvatam u koštac sa Esmom, onom koja još nije izašla iz ljušture, ali strpljiva sam. Uvjerena sam, baš kao što i drugi vide neke moje kvalitete, takođe vide u meni nešto što ja tek trebam da otkrijem.
Život nam svima servira mnogo toga za šta nismo spremni, što nas zaustavi, uspori… šta je to što vas vuče naprijed i što vam daje snagu za svaki novi dan?
Možda su oni ludi pjesnici bili upravu, možda je odgovor na sve ljubav? Sigurno jeste na ovo pitanje. Ja sam umjetnik čije oči toliko dugo poste neke likove, da će sigurno da odu u raj, ali upravo nedostajanje i saznanje da neko, kad čuje pjesmu, pročita ili vidi detalj, pomisli na mene mi daje snagu. Dani su tek cifre na kalendarima naših zidova, svi mi znamo da živimo tek kad svijetom hoda nekom kome nedostajemo i ko nas voli. I tako i ja, zavisim od ljubavi i dajem je, jer sam kao i svi veliki romantik i zaljubljenik u život, ma koliko on prepreka donosio. Jer probajte samo da zamislite da danas je neko pomislio baš na vas, na jednu jedinu vas, jer je čuo pjesmu. Vaše postojanje nije mjerljivo ciframa, ni tom birokratijom, snaga koja vas gura je snaga ljubavi, ja sam uvjerena u to.
Esma Sarić
Možete li nam reći kako vidite mlade ljude svojih godina, da li vidite da su mladi postali aktivniji i više angažirani da mijenjaju zajednicu u kojoj žive, ili pak još uvijek među većinom vlada apatija.
Za promjenu zajednice je potrebna hrabrost, ali i da vam život dodijeli dobar špil karata. Na mladima možda svijet ostaje, ali kakav svijet moraju da nose? Većina imena sa kojima sam djelila školske klupe sada stoje u vizama drugih zemalja. Ja sam vjerovatno i u jednom trenu nosila školski dnevnik kroz hodnik ispunjen ljudima koji više i ne gaze po istom tlu kao ja. Mladi ne vide nadu, a i razumijem ih. Težak je život na Balkanu, te koliko god bila sanjar, moram priznati da su i moje nade neke sive boje, ali ne umiru, bila sam vani te sam shvatila da jedino ovdje mogu da budem ja. Mladi sve više žele da se izjasne i da se njihov glas čuje, a to mi je drago. Promjene, ma koliko individualne i minorne, su itekako vidljive i nose snagu. Mladi sve više žele da budu angažovani, ma koliko to se činilo minorno s ove perspektive. Ne zaboravite da snaga individue je velika, ako je pravim riječima napojena.
Komunikacija je osnova planiranja, rješavanja problema ali i za nešto još važnije. Komunikacija određuje nivo motivisanosti vaših zaposlenih kako bi bolje razumjeli organizacionu strategiju, promjenili stav individue i na taj način uticali na organizaciono zdravlje.
Menadžeri 50 – 80% svog vremena provedu u nekoj formi komunikacije. Ovo povećava potrebu menadžera da budu bolji komunikatori. Kako raditi sa kolegom, klijentom ili saradnikom koji je drugačiji od nas?
PCM će vam pružiti direktne i vidljive rezultate.
PCM (Process Communication Model®) je model koji otkriva dubinsku strukturu ličnosti. Upoznaje nas sa vlastitim komunikacijskim potrebama, kao i potrebama ljudi s kojima smo u svakodnevnom kontaktu. Gdje je korijen tih potreba… Kako ih uspješno razumijeti i zadovoljiti… U kakvom su odnosu sa okolinom u kojoj radimo i živimo… Kako da smanjimo efekte vlastitih negativnih reakcija u situacijama kada te potrebe nisu zadovoljene…
PCM vam omogućuje da suštinski razumijete mehanizam koji stoji iza postupaka različitih ljudi u poslovnom okruženju.
U nastavu pogledajte zanimljiv video o tome šta je PCM i kako funkcioniše:
KOJE SU KORISTI ZA MENE?
Naučićete kako da prepoznate svoje i sagovornikove psihološke potrebe
Bićete u stanju prepoznati tip ličnosti svog sagovornika
Bićete u mogućnosti da prilagodite svoju komunikaciju sagovorniku za bolje razumijevanje i saradnju
Moći ćete prepoznati šta vašeg sagovornika uvodi u stres
Naučićete prepoznati kada sagovornik ulazi u stres
Kroz trening ćete osnažiti svoje tipove ličnosti koje nedovoljno koristite kako bi bili fleksibilniji u komunikaciji sa drugima
Naučićete kako da koristite gore navedene stvari kako bi bolje motivisali svoje kolege na poslu
ŠTA POLAZNICI KAŽU O PCM TRENINGU?
96% polaznika PCM treninga bi preporučilo trening nekom drugom!
63% polaznika PCM treninga je prijavilo poboljšanje radnih odnosa nakon treninga!
Kod 61% polaznika PCM treninga je primjećeno poboljšanje liderskih vještina!
Rezultati tima su se unaprijedili kod 62% polaznika!
KO JE TRENER?
Trener je Borko Kikić sertifikovani PCM trener sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa pojedincima i organizacijama. Na treningu očekujte dosta praktičnih primjera i vježbe.
ŠTA DOBIJAM?
Osim samog treninga, dobijate i pristup platformi za učenje gdje možete pronaći još dodatnog materijala, vježbati naučeno znanje i razmjenjivati isksutva sa polaznicima.
Diplomu o završenom seminaru.
Pristup zatvorenoj Facebook grupi u kojoj možete nastaviti komunikaciju na temu PCM ili razmjenjivati ideje i upoznati nove prijatelje.
Personalizovani test koji će vam dati detaljno objašnjenje vaše strukture ličnosti sa preferencijama za komunikaciju, radno okruženje, slabostima i jakim stranama i preporukama kako da unaprijedite svoju komunikaciju sa drugima, obrasce ulaska u stres.
Više informacija, način prijave i cijenu edukacije potražite na: infinitum.ba
Šesti internacionalni turnir u ritmičkoj gimnastici VICTORIA CUP održan je u subotu, 29. maja, u sportskoj dvorani „Ramiz Salčin‟ na Mojmilu. U cjelodnevnom takmičenju, čiji je domaćin Klub ritmičke gimnastike „Victoria‟, uz strogo poštivanje higijensko-epidemioloških mjera, u najboljem svjetlu predstavile su se članice 15 klubova iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Dalija Ajanović
Posljednju godinu, kao i ostali klubovi, KRG “Victoria” naišao je na niz izazova, od organizacije kontinuiranih treninga, preko iznalaženja načina za egzistenciju kluba, do organizacije takmičenja koja i daju smisao sportu. Ipak, organizatori ističu da su takmičarke, uprkos teškim vremenima, uspjele zadržati dobru formu i pokazati zavidne rezultate u okviru nacionalnog programa, te u A, B i B-light kategoriji.
Jedini smo klub koji je u ovoj godini uspio organizrati takmičenje u ritmičkoj gimnastici u Sarajevu, nadamo se da neće tako i ostati. Zbog sigurnosti naših takmičarki i poštivanja obavezne distance, kao i broja prisutnih u dvorani, izostala su uobičajena druženja na parketu, ali kao što smo mogli vidjeti, djevojčice su uživale u minimumu koji im u ovom trenutku možemo pružiti. Zaista smo svi sretni što smo im priuštili tračak radosti na ovogodišnjem VICTORIA CUP-u – kaže trenerica kluba domaćina Almedina Zajko, te ističe zahvalnost na podršci sponzora i roditelja bez koje turnir ne bi mogao biti realiziran.
Almedina Zajko i Dea Muminović
U ovoj sportskoj manifestaciji, uz takmičarke kluba domaćina, svoje klubove predstavile su članice KRSG „Olimpik‟, KRG „Arabesque‟, KRG „Željezničar‟ i GK „Olimp‟ iz Sarajeva, zatim KRG „Visoko‟, KRG „Pirueta‟ i „Ritam‟ iz Visokog, KRG „Čelik‟ iz Zenice, KRSG „Sloboda‟ i KRG „Tuzla‟ iz Tuzle, potom KRG „Allegro‟ iz Banje Luke, KRG „Bubamara‟ iz Istočnog Sarajeva, GK „Enigma‟ iz Podgorice te GK „Budva‟ iz Budve.
Cilj VICTORIA CUP-a je afirmacija i popularizacije ritmičke gimnastike, za što se KRG „Victoria‟ zauzima od svog osnivanja, 2013. godine, te su ovom prilikom perspektivnim članicama kluba proglašene Dalija Ajanović, Hena Alihodžić, Hena Ahmetspahić, Ajna Maljanović, Hened Borovac Bekaj, Ajša Džakmić, Emina Karović, Arisa Salihagić, Ajra Salihagić, Sajra Mulahmetović i Tajra Ema Mulahmetović.
Neke #doziviBiH priče su počele na neobičan način, neke su se poslije pokazale kao takve a neke, kao ova su završile tako… Neobično!
Prošla godina nas je naučila i pokazala šta sve možemo uraditi bez da napustimo kuću i promolimo njušku van. Ako smo prije Korone živjeli online, to smo tek (p)ojačali njenim dolaskom ALI bez obzira na sve silne platforme za komuniciranje, zivkanje i gledanje ipak to ne može da zamjeni ono pravo ispijanje kafe.
Uživo. Oči u oči.
#doziviBiH je ipak nešto što je zaživjelo popuštanjem mjera pa je svaka priča koju sam uradila i napisala bila sa ljudima, da ih slušam dok pričaju i upijam sve što govore.
#doziviBiH i jeste to što jeste upravo iz tog razloga, zbog ljudi. Ljudi su ti koji su prenosili dodatnu energiju i zato je svaka napisana ovako, iz i od srca.
Kad sam u internetskim bespućima otkrila Bearents znala sam da čim prije moramo da se vidimo a taman se nekako poklopilo i sa mojim planom da napuštam Banjaluku i idem nazad u Sarajevo.
Onda se zakomplikovalo kao da sam trebala na Zelenortska ostrva. Pa dodatno. Uvijek mi se dešavaju slične situacije a to je da češće viđam ljude u drugim gradovima nego one koji su tu, pod nosom a Bearentse nisam htjela da gledam na Zoomu ili čitam odgovore na hladna i sterilna pitanja. Bearentse sam htjela da vidim i #dozivim
Ko su, šta su i za koga Bearentsi?
Šta ste prvo pomislili kad ste vidjeli ove medeke? Jesu li vas vratili u prošlost i naveli na razmišljanje kako želite jednog za sebe a ne za svoje dijete? Da, to i jesu, za nas velike koji ne želimo da odrastemo!
Iza ove priče stoji puno vrijednih ruku, kako velikih tako i onih malih.
Iza ove priče stoji jedna jako dobro organizovana mama, jedan tata i jedan mali, vrijedni pomoćnik.
Bearentsi nisu nastali slučajno i već smo VALJDA svi naučili da mogu da postoje sitne slučajnosti ali da je život jedna velika, dobro uštimana igra za sve nas. Armela nije “slučajno” napravila svoje prve “medeke za velike”
Oni su, zajedno sa Armelom odrastali a sve je počelo prije nekoliko godina kad je trebala poseban poklon za jednu posebnu djevojčicu i nije mogla da ga pronađe pa odlučila kad već nema, može da ga napravi. Bez dana “šivaćeg iskustva” i uz stari dobri Jubitjubi napravila je krpeni čajnik kao poklon a on se pretvorio u još jedan poklon pa još jedan pa još jedan…
Čajnici su se pretvorili u kreativne igračke a kreacije u narudžbe. I onda su igračke za djecu postale Bearentsi.
KO su Bearentsi? Bear parents odnosno Mede roditelji odnosno mede ZA roditelje.
ŠTA su Bearentsi? Podsjetnik na život i živost bez obzira na to koliko godina imate.
Za KOGA su Bearentsi? Za roditelje, one velike, prave, snažne i važne. Za one koji ponekad zaboravljaju koliko je važno biti dijete i kad to nisi.
Nakon nekoliko stotina izrađenih igračaka za djecu došlo je vrijeme da ta “djeca” malo odrastu i cijela ideja iza ovog brenda je u stvari da mi malo veći poklonimo onim još malo većim nešto posebno, vrijedno i unikatno kao znak pažnje i ljubavi. Ovo je poklon za one koji imaju sve da im date još više.
Život čine male stvari
Možda zvuči ljigavo, otrcano i kao izlizana fraza ali zaista je tako; život čine male stvari. Čine ga sitnice i pažnja ljubavi ljudi oko vas a upravo to je bila Armelina ideja kad je krenula u novu životnu Bearents avanturu; pokazati velikim ljudima da imaju pravo, mogu i trebaju biti jednim djelom djeca. Mogu da uživaju u igračkama koje su samo za njih. Smiju da se o(t)puste s vremena na vrijeme i upale životni vremeplov. Treba da vode računa o svježini duha jer godine su, na kraju dana, ipak samo broj.
Upravo njen proces od izrade igračaka za djecu do izrade igračaka za odrasle je to, put i proces odrastanja koji nije izgubio dječiju svježinu, radoznalost, naivnost i iskrenost. Porastao jeste ali duh izgubio nije. A u svemu ovom, Armela nije sama jer cijela porodica učestvuje u procesu. Iako “velika mama” kreira i stvara mede, pomaže i “veliki tata” sa idejama, komentarima, prijedlozima i savjetima a ima i dva mala pomoćnika; jednog vrijednog od osam godina kom je najveća želja da jednog dana “i on radi za mamu” a drugi se čeka da poraste.
Bearentsi nisu nešto što ćete kupiti i pokloniti klincima za rođendan ali jesu nešto što ćete s radošću pokloniti nekom ko već ima SVE i stvoriti novu uspomenu za sljedeću etapu života.
Bearentsi su podsjetnik na životne procese koji ne moraju, ne trebaju i ne smiju biti nešto što nas guši već su simbol procesa kroz koji svi prolazimo. Ovo nije još jedna “kreativna” radionica i proizvodnja već priča koja ima duh i dušu jer tek kad uzmete u ruku jednog od medeka shvatite u stvari koliko je ljubavi, truda i pažnje uloženo u svaki, najmanji mogući detalj. A šta može bolje reći LJUBAV od tog?
I ja sam dobila Bearentsa; pobjegao je sa Exita u poderanim farmerkama i starkama da obuče hlače na peglu i suoči se sa životom za velike a onda, na kraju dana da ih svuče, opere, opegla i okači na ofinger.
MaajaM Bearent je nova etapa života, ona malo ozbiljnija i odgovornija ali koja ne gubi duh djetinjstva i buntovništva već ga samo malo prilagođava.
*Ova priča je dio #doziviBiH projekta a koji se realizuje uz podršku USAIDa u okviru IMEP programa koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH*
