Povodom Svjetskog dana usvajanja djece (koji je obilježava 09. novembra) se organizuje promocija slikovnice o hraniteljstvu i usvajanju „Naša priča“. Promocija će se održati u srijedu, 08. novembra sa početkom u 18h u Dječijoj kući (Grbavička bb) u Sarajevu.
Slikovnica „NAŠA PRIČA“ je posebna slikovnica koja nježno, ali jasno, govori o jednoj od najljepših i najvažnijih tema u životu – stvaranju porodice putem usvajanja.
“NAŠA PRIČA” je izuzetno važno djelo koje osvjetljava proces hraniteljstva i usvajanja na način koji do sada nije bio zastupljen na našim prostorima. Ova slikovnica postavlja temu usvajanja na pravi način, pružajući podršku i razumijevanje svim uključenim stranama.
Ova slikovnica, prva takvog tipa u Bosni i Hercegovini i širem regionu, donosi priču o stvaranju porodice na suptilan i prijateljski način, koji omogućava djeci da razumiju složenost i raznolikost porodica. Autorica se oslanja na svoje lično iskustvo kao majke usvojenog sina, što dodatno obogaćuje priču i čini je autentičnom i iskrenom.
Ova slikovnica nije samo priča, već i alat za obrazovanje i podršku, pružajući djeci i roditeljima resurse za razumijevanje i prihvatanje raznolikosti porodica. “NAŠA PRIČA” je svakako vrijedna i potrebna dopuna našoj literaturi i kulturi, čineći nas bogatijima za još jednu divnu priču o porodici i ljubavi.
Više informacija o slikovnici možete naći na Facebook stranici “NAŠA PRIČA“. Vidimo se 08.novembra!
Savjetnici:Renata, u našoj potrazi za stručnjacima iz različitih oblasti naišli smo na Vas i oduševili se ovim što radite. Vi ste jedan od budućih saradnika portala Savjetnici, možete li se predstaviti našim čitateljima?
Kao prvo, želim da se zahvalim vrijednoj ekipi koja stoji iza ovog portala, koja je prepoznala moj poslovni profil i rad kao važan i koristan, te mi omogućili da se predstavim čitateljima i široj zajednici. Ukratko, ja sam diplomirani fizioterapeut, te certificirani limfo i Schroth terapeut. Trenutno je moj rad primarno i usko baziran na Schroth terapiju kao jedinu dokazanu neoperativnu metodu u tretmanu skolioza i ostalih posturalnih deformiteta djece i odraslih, u koju sam se naprosto zaljubila tokom i nakon edukacije, te odlučila joj se posvetiti svim svojim kapacitetima.
Privatno sam veliki zaljubljenik u životinje, prirodu, ekološku održivost, planinarenje, jogu, horsku muziku i teatar.
Život modernog čovjeka je sve više vezan za sjedenje, i to nepravilno sjedenje – krivih leđa, povijenih ramena, a mnogim ljudima se javlja “grba“ između vrata i leđa. Vjerujemo da ćete i o tome pisati za naš portal, no da li postoji nešto što možemo uraditi svaki dan da barem malo korigujemo svoj položaj?
Tačno tako. Smatram da mi fizioterapeuti nikada nismo imali više posla nego sada, u vrijeme moderne digitalne tehnologije. Ono što mene zapanjuje jeste da se sve više mladih ljudi javljaju sa potrebom za terapijom, sa nizom problema koštano-zglobnog sistema, čak i degenerativne prirode koji se očekuju tek u kasnijoj, srednjoj životnoj dobi, kao što su diskus hernije, spondiloza, artritisi, sindrom karpalnog tunela i slično. To je posljedica sjedalačkog načina života, nedostatka fizičke aktivnosti, nekorištenja zaštitnih položaja pri svakodnevnim aktivnostima, neprilagođenih ergonomskih uslova radnog mjesta.
Postoji niz trikova koje možemo uraditi svakodnevno da bi si olakšali ove tegobe ili radili na njihovoj prevenciji. S obzirom na to da su nam u fokusu osobe koje u opisu radnog mjesta provode osam ili više sati uz kompjuter, prvo na što treba obratiti pažnju je da monitor treba da bude postavljen u visini očiju. Ukoliko nije, uz male trikove, poput postavljanja knjiga ispod monitora, postići ćete njegovu optimalnu razinu, te na taj način ispraviti položaj glave i vratne kičme.
Vrlo je važno da stolica u kojoj sjedimo bude udobna, te da prati normalne, fiziološke zakrivljenosti naše kičme. Ukoliko stolica nije dizajnirana da ergonomski zadovolji sve uslove, možemo se uvijek poslužiti jastučićima koje postavljamo u području lumbalne (slabinske) kičme, kako bismo je rasteretili.
Povremeno, otprilike svaki sat, potrebno je praviti kratke pauze koje ćemo iskoristiti za kratku šetnju po uredu, popiti čašu vode, produbiti svoje disanje, te na taj način razgibati tijelo koje je već “ukočeno” od dugotrajnog sjedenja, te umiriti um i vratiti mu fokus i potrebnu svježinu.
Sigurna sam da svako u svom uredu može odvojiti par minuta za lagane vježbe kojima će razgibati vratnu kičmu, leđa i šake. Napravite nekoliko polukružnih pokreta glave od jednog ramena ka drugom, okrenite svoju glavu u desno i lijevo nekoliko puta, razgibajte svoje šake laganim kružnim pokretima, istegnite svoja leđa laganim dizanjem ruku iznad glave, osjetite da rastežete svaki pršljen i pružite svom tijelu trenutak ugode. Produktivnost neće izostati. Tim više, bit ćete odmorniji za ostatak radnog dana, boljeg fokusa i smirenijeg uma.
Oduševljena sam pozitivnim primjerima domaćih firmi iz IT sektora koje svojim radnicima omogućuju korištenje različitih društvenih igara u toku radnog vremena, uključujući pokret, poput stonog tenisa, pikada, angažuju terapeute koji radnike opuštaju kratkim masažama na stolici, provode različite edukacije na temu promocije fizičkog i mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Nadam se da će se ovim primjerima voditi i firme iz drugih spektara te da će zdrav, motivisan i produktivan radnik biti na prvom mjestu.
Nažalost, od lošeg držanja i položaja nisu lišena ni djeca. Njihovo odrastanje je sve više povezano za elektronske uređaje, školski ruksaci su preteški i neminovno dolazi do problema sa kičmom. Koji sve problemi dovode do iskrivljenja kičme i kako se ona dijagnostikuju?
Ova tema je meni vrlo važna, s obzirom na to da 80% mojih pacijenata čine djeca u rastu i razvoju. Nažalost, u savremeno doba djeca sve više vremena provode za kompjuterom, laptopom, mobitelom, a sve manje se kreću i učestvuju u fizičkim aktivnostima, pa su taj problem prepoznali stručnjaci na način da je čak i uveden novi termin “ekranizacija kod djece”.
Tkz. ekranizacija kod djece u rastu i razvoju može dovesti do deformiteta kičmenog stuba i posturalnih deformiteta, te do promjena u socijalnoj i mentalnoj sferi djeteta (tkz. digitalni autizam).
Djeci je u ranom rastu i razvoju potreban pokret koji oblikuje njihovu grubu, te kasnije finu motoriku. Kretanjem mozak dobiva više kisika i glukoze, koji su prirodna goriva za rad mozga i učenje. Što je dijete duže pred ekranom, smanjuje se pokret, te dijete nažalost može kao posljedicu u budućnosti imati lošiju motoriku i slabije pamćenje, te lošiju socijalnu prilagodbu.
Djeca koja pretjerano koriste mobitel, zbog karakterističnog izvijanja glave prema naprijed, najčešće u smjeru zaslona mobitela, razvijaju devijaciju kičme zvanu “dopisivački vrat “ (eng. text neck). Vremenom se znaju javiti i bolovi u vratu, ramenima i leđima, jako narušeno držanje, te ukoliko je dijete za to predisponirano nažalost i pravi, strukturalni deformitet kičmenog stuba, kao što su skolioze, kifoza i lordoza.
Preteški školski ruksaci, njihovo nepravilno nošenje, naročito asimetrično nošenje ruksaka samo na jednom ramenu, dodatno pogoršavaju stanje.
Većina početnih promjena u smislu jako lošeg držanja ili već postojećeg deformiteta se otkriju u sklopu školskog medicinskog screeninga. Ali, to nije uvijek slučaj. Vrlo često je deformitet u samom začetku, te ne ispoljava neku jasnu kliničku sliku ili se prilikom screeninga ne posveti dovoljno pažnje svakom djetetu. U mojoj praksi su mi poznati slučajevi da su mi se obraćali po prvi put roditelji čija djeca imaju ozbiljne deformitete kičmenog stuba, a koji nisu nažalost otkriveni u ranijoj fazi. Dakle, iz mog iskustva najbolji početni dijagnostičari su roditelji. Obično je roditelj prvi koji je primijetio da dijete ima spušteno jedno rame, povišen jedan kuk, jako povijeno držanje, grbu koja se polako stvara u srednjem dijelu leđa, ravna stopala i probleme u hodu. Roditelj je taj koji je pažljivom observacijom svoga djeteta prvi u lancu otkrivanja deformiteta. Nakon toga, specijalisti fizijatrije i ortopedije potvrđuju dijagnozu, ukoliko je ima, koristeći metode kliničke procjene, raznih testova, te rentgenskim snimkom.
Vrlo je važno napomenuti da svaki deformitet ima bolju prognozu ukoliko se otkrije na vrijeme, te se što ranije započne sa terapijom, vježbama, fizikalnim procedurama, ortopedskim pomagalima, u ovisnosti koji je deformitet u pitanju. Zbog toga je velika odgovonost roditelja da prate položaj i držanje svog djeteta i da na vrijeme reaguju kako bi se deformiteti kičmenog stuba otkrili u ranoj fazi, a time i lakše liječili. Apelovala bih na roditelje da svoju djecu od malih koraka uče da zavole pokret, spontanu igru, uključuju u razne sekcije plesa, baleta, gimnastike, sporta, te da svoju djecu stalno posmatraju i uočavaju i najmanje nepravilnosti, ukoliko ih ima.
Srećom, ako se na vrijeme uoče postoje metode koje mogu pomoći da se iskrivljenja kičme poprave, a među njima je i Schroth metoda, za koju ste jedini certificirani u BiH. Možete li nam više reći o ovoj metodi?
Samo ću se nakratko osvrnuti na to da nisam jedina certificirana Schroth terapeutica u BiH, na sreću djece i roditelja širem naše države. Sve moje kolege po raznim bh. gradovima pored svakodnevnog rada sa djecom i odraslima sa skoliozom koristeći ovu metodu, uspješno rade na podizanju svijesti o samoj skoliozi i važnosti rane detekcije, te što ranijeg uključivanja u tretman.
Schroth metoda je internacionalna, neoperativna metoda za tretiranje skolioze i kifoze koja daje provjerene rezultate kod djece i odraslih. Gledajući bočno, prirodan izgled kičme je izgled blago zakrivljenog slova “s“. Skolioza je deformitet kičmenog stuba koji pojednostavljeno predstavlja slučajeve u kojima je, gledajući frontalno uočljivo krivljenje kičme i rotacija pršljenova u istom smjeru. U većini slučajeva primarno krivljenje prati i sekundarno krivljenje u kontra smjeru. Bočno gledajući, kičmeni stub će u većini slučajeva kod skolioza izgubiti neke od prirodnih zakrivljenosti (tzv. ravna leđa), ili će skoliozu pratiti pretjerano naglašeno izbočenje u srednjem dijelu leđa (tzv. kifoskolioza). Kada na ovaj način posmatramo skoliozu, jasno je da se radi o ozbiljnom deformitetu kičmenog stuba koji se dešava u sve tri tjelesne ravni. Neki od znakova skolioze mogu biti povišeno ili spušteno rame, povišen i izbočen kuk, nejednake linije struke, više izraženi i napetiji mišići na mjestu krivina, izbočenje prednjih rebarnih lukova i slično.
Ukoliko dijete u ranom rastu i razvoju krene na vrijeme sa vježbanjem (pogotovo ukoliko se uključi i potpora 3D miderom), moguće je smanjivanje deformiteta na najmanju moguću razinu.
Schroth metoda se zasniva na strogo individualiziranim vježbama po tipu skolioze, manuelnim tehnikama kojima učimo dijete ili odraslu osobu kako na pravi način uraditi i razumjeti željeni korektivni pravac, te učenju trodimenzionalnog disanja koje pospješuje derotaciju kičmenog stuba.
Usljed strukturalnih skolioza, kičmeni stub se rotira i savija u jednu stranu. Da bi takvu krivinu tretirali, potrebno je da vježbama postignemo elongaciju (maksimalno istezanje kičmenog stuba), derotaciju i kontrafleksiju (savijanje u suprotnu stranu). Ono što doprinosi boljem učinku vježbi je definitivno i 3D (trodimenzionalno) disanje. Ukoliko dijete bude jako disciplinovano sa vježbanjem i nošenjem midera, te smanji stepene krivine na optimalnu razinu, moguće je izbjeći operaciju koja je krajnja opcija.
U odrasloj dobi se već počinju javljati bolovi pa je obezboljavanje primarni cilj. Schroth metoda kod odraslih dovodi do obezboljavanja, popravljanje držanja, jačanja mišića koji drže kičmu, te doprinosi ljepšem estetskom dojmu kompletne figure tijela.
Začetnica same metode je Katharina Schroth, njemica, koja je i sama imala skoliozu, te osmislila bazične principe.
Ja mogu reći da sam jako sretna što se bosanskohercegovački roditelji djece sa skoliozom i kifozom polako počinju interesirati za ovu metodu, upoznavaju se sa njenim principima, te uključuju svoju djecu u program. Također moram istaknuti da u BiH imamo čak i doktoricu, specijalistu fizikalne medicine i rehabilitacije, koja je postala Schroth instruktor za ljekare, što ulijeva veliku nadu da će sve veći broj ljekara fizijatara i ortopeda imati priliku da se upozna sa ovom metodom i rezultatima koje ona nudi, te biti potpuno obučeni za dijagnosticiranje tipa skolioze po Schroth smjernicama.
Ja sam vječiti pozitivac, te se nadam da će u budućnosti svaki roditelj naše BiH imati priliku da njegovo dijete sa skoliozom vodi jedan izvrsni tim kojeg će činiti Schroth ljekar, terapeut i protetičar.
Kao mlada žena sa svojim obrazovanjem, iskustvom i znanjem njemačkog jezika, i više ste nego poželjan radnik u zemljama Evrope, a ipak ste odlučili ostati u BiH. Šta je to što vas zadržava ovdje i šta biste poručili mladim ljudima?
Moja ljubav prema Bosni i Hercegovini, njena multikulturalnost i multinacionalnost, nepresušni izvori prirodnih resursa, zemlja sa najljepšim planinama i rijekama, ponosni i prkosni Bosanci, samo su neki od mnogobrojnih razloga koji me posesivno vežu za moju lijepu Bosnu, te ne daju ni makac od njenog pedlja.
Naravno da sam imala priliku i dobre predispozicije da svoju karijeru gradim u zemljama Evrope, no nikada nisam posumnjala u svoj uspjeh ovdje. Iskustveno znam da se trud i zalaganje uvijek isplati, neovisno u kojoj državi živimo i radimo. Ukoliko smo posvećeni cijelim srcem i umom svom pozivu, nema te prilike koja se neće poklopiti da ostvarimo željeni uspjeh, iako se taj put do uspjeha često čini trnovit i težak.
Mladima bih poručila da biraju pozive koje vole, da se okruže podržavajućim ljudima, da budu korisni članovi zajednice, te da prije odlaska u inostranstvo ipak razmisle šta imaju ponuditi u svojoj zemlji, te da li to vrijedi ostanka.
Problemi s kojima se susrećeš u zajednici te tjeraju da razmišljaš o društveno korisnim promjenama?
Imaš ideju kako na inovativan način riješiti određeni problem?
Prijavi se i pokaži da je baš tvoja ideja vrijedna nagrade za društvenu inovaciju – YOUTH INNOVATION AWARD 2023. #YIA2023 je inicijativa koja promoviše inovativne ideje mladih i njihovu sposobnost da utiču na društvene promjene, te prepoznaje i nagrađuje mlade lidere koji imaju viziju za rješavanje problema u svojim zajednicama.
Društvene promjene i inovacije su ključni elementi za unaprjeđenje kvaliteta života mladih i svih građana u lokalnim zajednicama. Upravo zbog toga Ambasada Kraljevine Nizozemske u Bosni i Hercegovini i Institut za razvoj mladih KULT pozivaju mlade s inovativnim idejama da se prijave.
#YIA2023 ima za cilj da podrži 3 inovativne ideje koje donose promjene u jednoj ili više navedenih oblasti u društvu:
ljudska prava,
zaštita okoliša,
vladavina zakona i
mir, sigurnost i stabilnost.
Za učešće u #YIA2023 potrebno je da ispuniš sljedeće kriterije:
Da si osoba iz BiH, starosne dobi od 18 do 30 godina;
Da imaš ideju koju ćeš predstaviti sa 250 riječi i/ili u videu koji ne traje duže od 3 minute;
Da posjeduješ spremnost za rad na razvoju i unaprijeđenju svoje ideje sa timom mentora.
Prijaviti se možeš samostalno ili sa timom od maksimalno 3 osobe starosne dobi od 18 do 30 godina.
Komisija će od svih pristiglih prijava odabrati 5 finalista kojima će se pružiti prilika da svoje ideje predstave stručnom žiriju, osvoje vrijedne novčane nagrade, ali i da inovacije uz mentorstvo realiziraju.
Komisiju i žiri čine stručne osobe iz oblasti navedenih u pozivu. Tri najbolje ideje očekuje novčana podrška za provedbu, i to u sljedećim iznosima:
Rok za prijave je nedjelja, 5. novembar 2023. godine do 23.59 sati.
Ako ti sve ovo zvuči previše dobro da bi bilo istinito i želiš čuti iskustva drugih mladih koji su učestvovali u Youth Innovation Award-u, najbolje bi bilo da pogledaš priče o Damiru i Aldinu kojima je prošlogodišnji #YIA2022 bio sjajna odskočna daska.
Ako ti sve ovo zvuči previše dobro, ali ti nije u potpunosti jasno kako se odvija #YIA2023 i imaš nekih pitanja, slobodno dođi na našu online info sesiju i saznaj sve što te zanima. Online info sesija održat će se u srijedu, 25.10.2023. godine u 17 sati, a registrovati se možeš na OVOM linku.
Dodatne informacije o pozivu za učešće na #YIA2023 možeš dobiti putem emaila [email protected] ili broja telefona 033 778 765.
„Rezultat je ovo dugogodišnjeg rada i zalaganja na održivom razvoju u gradu Bosanska Krupa. Mi smo u saradnji sa partnerima GIZ-om (Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit) i Green Visions, prvo kao Grad odnosno destinacija ispunili sve potrebne kriterijie, a nakon toga smo aplicirali sa pričom o Malim adama odnosno Zelenim otocima na ovogodišnje Green Destinations Top 100 Stories takmičenje, i evo upravo smo dobili informaciju da je naša priča među Top 100 priča o održivosti destinacija u svijetu“ izjavio je ovom prilikom gradonačelnik Armin Halitović.
Grad Bosanska Krupa je jedna od ukupno 5 destinacija iz Bosne i Hercegovine, koja se uspjela kvalificirati kao jedna od Green Destinations Top 100 priča. Na ovo takmičenje, Grad Bosanska Krupa je aplicirao sa pričom “Eight Green Islands / Zeleni otoci: Connecting Our Community“ koja govori o naporima i poduzetim aktivnostima u području održivog razvoja, te o ulozi i doprinosu cjelokupne zajednice na samu održivost razvoja. Sve destinacije su podržane kroz projekt Covid-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery kojeg sufinansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka.
Svake godine takmičenje „Green Destinations Top 100 Stories“ prikuplja podatke o održivom turizmu, priče i dobre prakse s destinacija širom svijeta koje dijele kao inspirativne primjere drugima, od turističkih profesionalaca do putnika. Pričajući svoje priče, destinacije su prepoznate po rješenjima koja su implementirala kao odgovor na izazove i probleme održivog razvoja s kojima su se susrele. S obzirom na vrlo izazovna vremena s kojima se turistički sektor posljednjih godina suočavao, otpornost i naporan rad destinacija da postanu odgovornije je nešto što treba slaviti.
Prijave destinacija su u koordinaciji Green Destinations ocjenjivali tim Green Destinations Top 100, stručnjaci iz više zemalja svijeta, te partneri Green Destination. Povjerenstvo Top 100 naglašava da izbor na popis Top 100 ne znači da je destinacija održiva, već da odredište je unaprijed odabrano na temelju minimalne razine usklađenosti s jezgrom kriterijima standarda Green Destinations i odabrani na popis na temelju procjene njihovu priču o dobroj praksi.
Takmičenje se održava pod pokroviteljstvom Top 100 Partnerstva, s posebnim doprinosima od strane: Green Destinations, QualityCoast, Travelife, ITB Berlin, Asian Ecotourism Network, Ecotourism Australia, Global Ecotourism Network, Sustainable First i GLP Films. Ovo takmičenje je također podržano od strane Kolacije za budućnost turizma (Future of Tourism Coalition).
Priča “Eight Green Islands / Zeleni otoci: Connecting Our Community“ kao i sve druge priče sa Top 100 liste u 2023.godini dostupne su na web stranici Green Destinations
O Green Destinations
Green Destinations je nizozemska organizacija koja radi na procjeni, izgradnji kapaciteta i certificiranju destinacija i preduzeća opredijeljenih za održivi turizam. Green Destinations upravlja nizom globalnih programa kroz glavni tim koordinatora i voditelja programa. Organizacija vodi globalno partnerstvo od preko 50 predstavnika, koji se sastoji od stručnjaka za održivi turizam, konzultanata i neprofitnih organizacija, a koji rade za korist zajednice Green Destinations. Do danas, više od 450 destinacija i 50 preduzeća iz 60 zemalja sudjelovalo je u jednom od naših programa. Zajedno sa Green Destinations zajednicom i saradnicima, organizacija ima za cilj učiniti turizam boljim i održivijim.
Bosna i Hercegovina se nalazi na početku velike promjene u načinu kako proizvodi i koristi energiju. Ova promjena u vidu energetske tranzicije je važna jer je jedan od ključnih koraka prema članstvu u Evropskoj uniji. Temeljna komponenta ove promjene zove se “dekarbonizacija,” što zapravo znači smanjenje upotrebe fosilnih goriva u proizvodnji energije.
Tehnički najjednostavniji i ekonomski najopravdaniji put dekarbonizacije energetike je smanjenje emisija CO2 u elektroenergetskom sektoru, što se prije svega postiže smanjenjem korištenja uglja i povećanjem učešća obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, odnosno kroz diverzifikaciju izvora energije.
Održiva energetska tranzicija u elektroenergetskom sektoru donosi mnogobrojne koristi, a između ostalog može osigurati veću energetsku sigurnost države i manju zavisnost od uvoza fosilnih goriva, može ublažiti energetsko siromaštvo i doprinijeti ekonomski održivom funkcionisanju energetskog sektora, uz kreiranje održivih lokalnih radnih mjesta.
O diverzifikaciji izvora energije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 je razgovarao sa energetskim stručnjakom, prof. dr. Mirzom Kušljugić koji na samom početku pojašnjava terminologiju energetske diverzifikacije kao strategiju korištenja više izvora energije, eliminirajući ovisnost o bilo kojem izvoru energije, s tim da, u posljednje vrijeme, terminologija sve više naginje ka ulaganju u obnovljive izvore energije u cilju ispunjenja održive energetske tranzicije.
Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija ekonomije i društva, kao put ka energetskoj sigurnosti je neminovan proces koji će predstavljati ključnu komponentu treće industrijske revolucije. Energetska tranzicija se obično karakteriše kao 4D transformacija jer suštinski mijenja elektroenergetski sistem kroz Dekarbinizaciju izvora električne energije kao i kroz proces Digitalizacije prenosnih i distributivnih mreža, a elektroenergetski sektor kroz procese Decentralizacije i Demokratizacije.
“Realizacija energetske tranzicije zahtijeva provođenje kompleksnih procesa transformacije energetskog sektora, koje će pratiti mnogi izazovi i barijere. Međutim, postojanje barijera ne smije odgoditi započinjanje tranzicije jer su dugoročne koristi veće od kratkoročnih izazova. Dakle, barijere ne smiju zaustaviti procese tranzicije i transformacije”, objašnjava prof. Kušljugić.
Trenutno se proizvodnja energije u BiH prvenstveno oslanja na termoelektrane na ugalj (koje čine otprilike 2/3 proizvodnog miksa) i hidroelektrane, uglavnom velike, (koje čine 1/3 proizvodnog miksa). Učešće vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih elektrana, kao modernih obnovljivih izvora energije je ispod 3%, što naglašava potrebu za diverzifikacijom. Ovisnost o termoelektranama povećava zabrinutost za sigurnost opskrbe zbog starosti tehnologija u termoenergetskom sektoru i problema s opskrbom ugljem, dok se hidroelektrane suočavaju s fluktuacijama proizvodnje koje su povezane s hidrologijom.
„Diverzifikacija proizvodnog miksa u BiH se treba bazirati na dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora – smanjenju proizvodnje iz termoelektrane na ugalj i povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. U budućem dekarbonizovanom elektroenergetskom sektoru BiH sigurnost snabdijevanja treba zasnivati na optimalnom proizvodnom miksu obnovljivih izvora energije: hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne fotonaponske elektrane i kogenerativnih termoelektrana na biomasu“, poručuje prof. Kušljugić.
Na pitanje kako država može diverzificirati svoj energetski miks, profesor odgovara:
„Nosioci izgradnje obnovljivih izvora energije će biti: lokalni akteri (lokalne zajednice, lokalna privreda, građani i njihove energetske zajednice), koji će graditi obnovljive izvore energije za vlastite potrebe, i privatni, domaći i strani investitori, koji će realizovati komercijalne projekte obnovljivih izvora energije. Djelimično u izgradnji obnovljivih izvora energije će učestvovati i elektroprivrede. Procesom izgradnje obnovljivih izvora energije država može upravljati dajući podršku lokalnim akterima za razvoj građanske energije i organizacijom aukcija za izgradnju komercijalnih projekata obnovljivih izvora energije, koji će rezultirati optimalnim miksom obnovljivih izvora energije. Pri tome imperativ treba biti dekarbonizacija lokalne potrošnje – smanjenje učešća proizvodnje iz termoelektrane na fosilna goriva u lokalnoj potrošnji u BiH. Izvoz električne energije iz komercijalnih projekata obnovljivih izvora energije ne treba da bude prioritet energetske tranzicije u BiH.“
BiH se suočava sa nizom prepreka i izazova na ovom putu, ali kao ključna prepreka može se navesti nepostojanje vizije, strategije i planova za dekarbonizaciju kod političkih donosioca odluka, dok su ključni izazovi vezani za osiguranje prihvatljivih sredstava za finansiranje tranzicije i realizaciju planova pravične tranzicije – restrukturiranje regija čija ekonomija značajno zavisi od uglja.
O ključnim politikama za privlačenje ulaganja i poticanje inovacija u energetski sektor BiH u svrhu jačanja diverzifikacije izvora energije, profesor naglašava:
„Održiva energetska tranzicija treba da bude cilj dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u BiH. Politike koje podržavaju ostvarenje ovog cilja su sadržane u EU paketu „Čista energija za sve Evropljane“, a u fokusu imaju decentralizovanu energetsku tranziciju, zasnovanu na građanskoj energiji (prosumerima, aktivnim potrošačima, energetskim zadrugama i zajednicama). Energetske politike u BiH prije svega treba da budu usmjerene na aktiviranje investicionog potencijala građana, lokalne privrede i bh dijaspore. Jedino decentralizovana energetska tranzicija i masovno uključivanje lokalnih aktera podstiče inovacije u elektroenergetski sektor, koje su neophodne za izgradnju pametnih mreža budućnosti.“
Kao dobar primjer države koja teži diverzificirati svoj elektroenergetski sektor, može se navesti Grčka, koja se nalazi na RECAI-ovoj listi najatraktivnijih svjetskih tržišta za zelenu energiju. Ukoliko se uzme u obzir veličina privrede, Grčka je druga u svijetu po privlačnosti tržišta. Pored toga, Grčka se može pohvaliti i sa velikim brojem energetskih zajednica čiji broj kontinuirano raste u područjima gdje se zatvaraju rudnici lignita kao i termoelektrane. Upravo ovaj veliki broj novoosnovanih energetskih zajednica je omogućio porast projekata obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih fotonaponskih elektrana.
Ne smijemo zaboraviti ni važnost jačanja koncepta quintuple helixa, odnosno saradnje između organizacija civilnog društva, akademske zajednice, industrije, institucija i šire javnosti, u cilju postizanja zajedničkih ciljeva za energetsku sigurnost, čemu se zapravo i teži doprinijeti kroz koncept ovog projekta.
„Upravo ovaj koncept se može uspješno primijeniti u BiH u realizaciji projekata decentralizovane energetske tranzicije, jer je organizaciona osnova ovakvog procesa uspostavljanje koalicija lokalnih aktera. Lokalna energetska tranzicija zahtijeva izgradnju osjećaja zajedništva pri rješavanju izazova postojećeg energetskog sistema, baziranog na fosilnim gorivima (npr. lokalnog zagađenja, energetskog siromaštva i sl.) kao i značajan nivo digitalizacije elektroenergetskog sistema. Samo na sinergiji različitih lokalnih aktera je moguće kreirati ekosistem u kome se pomoću inovativnih i kreativnih rješenja, koja su prilagođena lokalnim potrebama, pronalaze odgovori na lokalne ekološke, ekonomske i socijalne izazove“, poručuje prof. Kušljugić.
O tome kako diverzifikacija izvora energije može doprinijeti energetskoj sigurnosti BiH sa aspekta rješavanja pitanja energetskog siromaštva, profesor odgovara:
„To pitanje je potrebno rješavati na sistemski način, odnosno prvenstveno je potrebna podrška socijalno ugroženim domaćinstvima da povećaju energijsku efikasnost stambenog prostora i uređaja koje koriste kao i podrška domaćinstvima da izgrade solarne fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju. Također, postoji mogućnost da se prilikom osnivanja energetskih zajednica obnovljivih izvora energije osigura jeftina (ponekad i besplatna) električnua energijua za energetski siromašna domaćinstva.“
Za sam kraj, prof. Kušljugić zaključuje kako diverzifikacija izvora energije ima mnogo koristi kako na kratkoročnom planu tako i na dugoročnom planu BiH. Kratkoročno, pravilno usmjeren razvoj obnovljivih izvora energije će rezultirati unaprjeđenjem životne sredine, rješavanjem problema energetskog siromaštva, povećanjem konkurentnosti lokalne privrede, posebno malih i srednjih preduzeća, efikasnijim upravljanjem energijom i manjim troškovima za domaćinstva, i što je najvažnije uključit će lokalne aktere u generacijski projekt 21. vijeka – zelenu energetsku tranziciju. Dugoročno, uspješna realizacija projekata održive energetske tranzicije će omogućiti BiH izgradnju pouzdanog, troškovno prihvatljivog elektroenergetskog sistema koji će biti okosnica održivog ekonomskog razvoja, i u konačnici priključenje trećoj industrijskoj revoluciji.
Sprovođenje intervjua na temu diverzifikacije izvora energije fokusirane na održivu energetsku tranziciju predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti. Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.
Projekat se sprovodi u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Umjesto plastičnih, JYSK kupci će se u BiH prodavnicama odsad moći odlučiti za cekere od recikliranog materijala, koje će moći uvijek iznova koristiti. Ovom velikom promjenom JYSK će iz svojih prodavnica ukloniti čak preko 600 hiljada plastičnih kesa godišnje.
JYSKov krajnji cilj je integrisati ekološku održivost u sva relevantna područja svog poslovanja, zbog čega se obavezao na recikliranje otpada i smanjivanje količine ambalaže, prodaju proizvoda izrađenih od ekološki prihvatljivih sirovina te poduzimanje i više od ravnopravnog udjela odgovornosti po pitanju klimatskih promjena.
Dugogodišnji put prema održivosti
JYSK već dugi niz godina provodi različite prilagodbe i promjene prema održivijem društvu. Gotovo dva desetljeća je član Forest Stewardship Council® u Danskoj (FSC®), a sav njegov baštenski namještaj nosi FSC-certifikat, koji garantuje da svi ovi proizvodi dolaze iz održivih šuma. Do kraja 2023. godine će svi njegovi proizvodi i ambalaža od drveta, kartona i papira također dobiti ovaj vrijedan certifikat.
Od nedavno JYSK je i nositelj međunarodnog Global Recycled Standard certifikata, kojeg je stekao zbog povećane količine recikliranih materijala u svojim proizvodima, a kojim će još snažnije kontrolisati svoj lanac nabavke.
Do 2030. godine na 50% emisije ugljika
JYSKov najnoviji iskorak je pridruživanje međunarodno priznatoj Inicijativi za naučno utemeljene ciljeve (SBTi), kojoj je cilj ograničavanje globalnog zagrijavanja.Kompanija će se ovim obavezati na smanjenje emisije unutar vlastitih pogona i preuzimanje odgovornosti za emisije od proizvoda prodatih u svojim prodavnicama.
JYSKov dugoročni cilj je postati ugljično neutralan u svom lancu vrijednosti najkasnije do 2050. godinete smanjiti emisije unutar svojih pogona za 50% do 2030. godine. To uključuje napajanje te grijanje i hlađenje prodavnica, distribucijskih centara, kancelarija i vozila u vlasništvu kompanije.
“Želimo biti dio klimatskih rješenja i pobrinuti se da naši napori doprinesu ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen. Već smo na dobrom putu prema stvaranju održivije budućnosti za našu kompaniju i naše kupce, ali znamo da imamo još posla. Zbog toga se veselim odobrenju Inicijative za naučno utemeljene ciljeve, koja će nam omogućiti bolje korištenje podataka i analiza za postizanje naših klimatskih ciljeva”, rekao je Rami Jensen,predsjednik i izvršni direktor JYSKa.
Sve to vodi prema ispunjenju ciljeva JYSKove dugoročne strategije održivosti o kojoj više možete pročitati naJYSK.ba
Usvajanjem dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u i pratećeg Tehničkog uputstva otklonjene su sve prepreke za oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a i otvoren je put za početak implementacije.
Ove izmjene su rezultat velike kampanje koju jeFondacija Mozaik pokrenula u saradnji s partnerskim organizacijama i uz podršku Vlade SAD-a putem USAID-a, s ciljem unapređenja zakonodavstva o filantropiji u Bosni i Hercegovini.
“Početak implementacije nove regulative predstavlja značajan korak, koji pokazuje spremnost političkih predstavnica i predstavnika iz cijele Bosne i Hercegovine da djeluju konstruktivno i u najboljem interesu svih građanki i građana Bi”, izjavili su iz USAID-a.
“Nakon što je USAID inicijativa ‘Niko gladan. Niko sam.’ prevazišla političke prepreke, sljedeći važan korak bio je dopuna Pravilnika i pratećeg Tehničkog uputstva koji će precizirati primjenu zakona. UINO se u cijelom ovom procesu pokazao kao konstruktivan partner, a pomoćnik direktora u Sektoru za poreze Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) Muharem Mašinović i šef Odsjeka za reviziju i kontrolu Sedin Mešinović obavili su važan posao na putu ka usvajanju jednostavnih, a izuzetno praktičnih podzakonskih akata”, poručili su iz Fondacije Mozaik, koja je uz partnerske organizacije i uz podršku Vlade SAD-a inicirala veliku kampanju za unapređenje pravnog filantropskog okvira u BiH.
Ovim su postavljeni temelji da kompanije koje su i do sada pokazivale spremnost da doniraju hranu ljudima u potrebi, sada to rade više i lakše.
U početnoj, testnoj fazi kupatilo će raditi tri dana sedmično, ponedjeljak, srijeda i petak u periodu od 11h do 16h.
Usluga je besplatna, a uključuje pored tuširanja, pranje i sušenje veša, a za sve korisnike na raspolaganju će biti i garderoba koju također mogu preuzeti ukoliko je njihova dotrajala i potrebna im je nova.
Svim korisnicima će biti osigurani šamponi i gelovi za tuširanje te peškiri.
Objekat je uređen po najnovijim standardima i raspolaže sa četiri ženske i tri muške tuš kabine, dva toaleta, četiri mašine za pranje i sušenje veša, ogledalima, fenovima za kosu. Kako ne bi dolazilo do eventualnih gužvi i prevelikog čekanja, potrebno je zakazivanje unaprijed. Korisnici će dobiti termine i u datom vremenskom roku moći će iskoristiti ovu uslugu koja će im nadamo se uveliko olakšati život.
Jer, kako kažu iz Udruženja Pomozi.ba, većina korisnika Restorana dobre volje u Sarajevu živi u izuzetno lošim uslovima te često nemaju za osnovne životne potrepštine. Na ovaj način će moći koristiti mašine za pranje i sušenje veša potpuno besplatno, jer većina njih ne posjeduje te uređaje, a uštedit će i na računima za električnu energiju i vodu.
Pri realizaciji ovog projekta Udruženju Pomozi.ba pomogli su prijatelji iz Općine Stari Grad koja je ustupila prostor, potom kompanije dm drogerie markt BiH, Glovo, Telemach i Planet.
Ovih noći smo u prilici da posmatramo jedan od najpoznatijih meteorskih rojeva nazvanom Perzeidi prema istoimenom sazviježđu. Perzeidi su jedan od najraskošnijih meteorskih rojeva ili kiša, koji se pojavljuje svakog ljeta, a svoj maksimum ili vrhunac dosežu između 11. i 13. augusta svake godine.
Ovog augusta, Perzeidi će svoj maksimum dosegnuti u noći sa 12. na 13 august. Međutim, meteore ovog roja na nebu možemo opažati već sedam dana prije i sedam dana poslije datuma maksimuma. Perzeide je najbolje posmatrati pred zoru na datum njihovog maksimuma, kada je u jednom satu moguće vidjeti i nekoliko desetina meteora. Ove godine Mjesec neće mnogo smetati jer će se nalaziti u fazi tanakog srpa, što znači da će njegova svjetlost biti slabijeg intenziteta. Pri tome on izlazi tek nakon 2 sata ujutro.
Kao i prethodnih godina planiramo upriličiti javno posmatranje Perzeida ukoliko nam vremenski uslovi dozvole. Posmatranje, uz prigodno predavanje i eventualno posmatranje nebeskih tijela kroz teleskop, planiramo održati na Trebeviću (Vidikovac) u četvrtak 10. augusta sa početkom u 21 sati (navedeni datum je odabran zbog početka Sarajevo Film Festivala). Lokacija je mali plato iznad gornje stanice žičare. Ovaj događaj je samo jedna od mnogih planiranih aktivnosti koje ćemo realizovati uz podršku Gradske uprave Sarajeva u svrhu popularizacije astronomije i promocije obnove astronomske opservatorije na Trebeviću. Obzirom da je posmatranje uvjetovano vedrim nebom, odnosno meteorološkim uslovima, postoji mogućnost otkazivanja, te vas stoga molimo da pratite našu web stranicu i društvene mreže kako biste dobili najnovije obavijesti.
Perzeidi potiču od materijala koji je na svojoj putanji oko Sunca izbacila periodična kometa Swift–Tuttle. Ovoj kometi je za jedan obilazak oko Sunca potrebno 133 godine. Posljednji put je bila u našem susjedstvu 1992. godine, a naredni put će biti tek 2135. godine. Perzeidi su karakteristični po zelenoj i zeleno-plavoj boji svjetlosnih tragova koji su posljedica sagorijevanja magnezija koga ima u česticama koje tvore ovaj roj.. Svjetlosni tragovi Perzeida koji prodru u niže slojeve atmosfere mogu biti i u žutoj i ljubičastoj boji.
Za posmatranje Perzeida nije potrebna posebna oprema (poput teleskopa ili dvogleda), jer je ova čarobna meteorska kiša vidljiva i golim okom. Potrebno je odabrati sigurnu i ugodnu lokaciju (maksimalno udaljenu od gradske svjetlosti i svjetlosnog zagađenja), adekvatno se odjenuti i opremiti (prikladna odjeća/obuća i dekica/prostirka/ležaljka), pripremiti hranu/piće i uživati u ovom kosmičkom spektaklu.
Meteorske kiše, odnosno meteorski rojevi su nebeska atrakcija za koju su zaslužna mala nebeska tijela poznata kao meteoridi. NE, meteoridi nisu “zvijezde padalice” kako se često u narodu kaže, jer zvijezde su relativno statični nebeski objekti, koji ne izvode “akrobacije” na noćnom nebu. Meteoridi su čestice prašine i krupnijih komada materije i uglavnom su ostaci kometa i raspadnutih asteroida koji kruže oko Sunca. Veličina im varira od dimenzija zrnca prašine do jednog metra. Prilikom ulaska i sagorijevanja u Zemljinoj atmosferi, meteoridi na nebeskom svodu ostavljaju svjetlosne tragove u različitim bojama, koje nazivamo METEORIMA.
Boju meteora određuju dva faktora; hemijski sastav meteorida i interakcija atoma dotičnog meteorida sa molekulama Zemljine atmosfere. Atomi meteorida emituju svjetlost uslijed zagrijavanja prilikom prolaska kroz atmosferu, te tokom izgaranja emituju različite valne dužine svjetlosti. Meteoridi koji “prežive” prolazak kroz Zemljinu atmosferu i stignu do tla nazivamo meteoritima. Većina meteorida sagorijeva na visini od 80 do 120 kilometara, a kroz Zemljinu atmosferu mogu se kretati brzinama od 11 do 72 km/s. Vatrenim kuglama ili bolidima nazivamo meteore koji imaju intenzivniji sjaj i ostaju duže vidljivi, te najčešće stižu do Zemljinog tla.
Ukoliko imamo skupinu meteora onda ih nazivamo meteorskim rojem ili meteorskom kišom. Posebno su zanimljive meteorske kiše koje se mogu posmatrati svake godine u određeno vrijeme. Orbitirajući oko Sunca, Zemlja nailazi na putanju meteorskog roja, a rezultat je meteorska kiša koja u svom maksimumu može sadržavati i do 100 meteora u jednom satu.
Svi se meteoridi u meteoridskom potoku kreću usporedno jedan s drugim, pa se posmatračima/cama sa Zemlje čini da svi meteori dolaze iz jedne tačke na nebu, koju nazivamo radijant. Nazivi meteorskih kiša vezani su za sazviježđa gdje se nalazi radijant. Neke od najatraktivnijih meteorskih kiša, koje na nebu možemo posmatrati svake godine u isto vrijeme su: Perzeidi (august), Orionidi (oktobar), Leonidi (novembar), Geminidi (decembar), Liridi (april) i dr. Meteorske kiše razlikuju se po svojoj gustoći i sastavu.
Kroz informativne razgovore sa stručnjacima i obiteljima žrtava, ovaj napeti dokumentarac istražuje problem smrtonosnih bolesti koje se prenose hranom u SAD-u.
Projekcija filma je 9.8. u 18 sati u Bistro Zdravo ul. Marka Marulića 2 Film je sa hrvatskim titlovima, a ulaz je slobodan.
OCJENA GLEDAOCA 8/10
Ravno u srž. Imenovanje proizvođača koji su odobrili zaraženu “hranu” za prodaju kao sigurnu za kupca i podsjećanje na incidente tvoranja u prošlosti pogađa velike korporacije ravno u srce. Na kraju se iznose sugestije kako krajnji korisnik se može zaštiti, npr. kupovinom povrća rinfuzno umjesto sortiranih i spakovanih u ambalaži.
“Shvatio sam koliko mi je ugodnije kada kupujem sirovine od domaćih i malih proizvođača, i sigurnije jer ne kupujem hranu koja je zaražena salmonelom ili ešerihijom koli. Pomoću informacija koje sam dobio iz dokumentarca mogu doprinijeti promjeni i obezbijediti za sebe sigurniju kupovinu.” – gledatelj.
