Razmišljate o odmoru na kojem ćete moći musti krave, slagati klasje, cijepati drva, paliti vatru na otvorenom, praviti i sladiti se autohtonim jelimaa, voziti se volovskim kolima, pecati, uživajti u sezonskom voću i povrću i lokalnim opojim pićima? Zvuči uzbudljivo, zar ne? E, to vam je odmor kakav vam danas jedino može ponuditi selo, bilo ono koje vidite s prozora svog doma, ili ono preko njive, planinskog vrha ili rijeke koje sigurno imate u svom komšiluku.
No, selo nije samo mjesto za meditativni tip odmora ili bijeg od rutine u kojem se smiraj traži u kombinaciji gurmanluka, sjedinjavanja s prirodom i obilaskom uspavanih spomenika. Mjesto je to i adrenalinskog, aktivnog tipa odmora, gdje psihofizičku snagu obnavljate na valovima adrenalina, znoja i vratolomija koji emuliraju one sa filmskog platna.
Tražite li npr. skijanje, ali kao nešto intimnije iskustvo u ambijentu izvan popularnih skijališta? Seosko domaćinstvo Šadrvan u selu Ravne u okolini Vareša okruženo je planinama na kojim tokom zime možete rekreirati doživljaje vaših djedova i baka uz jedinstveno iskustvo sankanja i skijanja po srebrnoj mjesečini i zraku koji krijepi i reže.
Ako dragocjene mililitre adrenalina radije tražite ljeti, onda sigurno znate da je BiH danas prava meka raftinga u Evropi. On se odvija na tekućim bisernim ogrlicama koje grle mapu ove zemlje – našim rijekama, od kojih svaka prolazi kroz više sela. Uzmite za primjer Villu Neretvu kraj koje protiče ledena Neretva, simbol Heregovine, koji ovdje nije tek imenska reklama za vilu, nego i sama jezgra turističke ponude oko koje je objekat izgrađen. Da, ova vila će efikasno poslužiti kao baza za uzbudljive odlaske u rafting i paralelno uživanje u vrhunskoj lokalnoj gastronomiji po povratku sa brzaca.
Isto tako, na drugom kraju zemlje, odmaralište Ostrovica Una jeste mjesto koje u nazivu ima „odmor“, no to nipošto ne mora zazivati asocijacije na uspavanu atmosferu pansiona u kojim je događaj dana serviranje ručka – naprotiv, ovo odredište je posvećeno iskorištavanju svake sekunde boravka u Nacionalnom parku Una. Domaćini će vam rado iznajmiti bicikle za kruzing po obližnjim proplancima, dok će Unu najintimnije upoznati oni koji od njih zatraže opremu za rafting ili spuštanje kajakom, što je ovdje poseban doživljaj koji ćete u svom atlasu uspomena bilježiti smaragdnim bojama same rijeke.
Malo dalje, u Centru za posjetioce Pecka pronaći ćete „bazu“ za brze odlaske u uzbudljiva sportska penjanja po lokalnim obroncima i stijenama, dok će vam Eco selo Grabovica kod Tomislavgrada ponudit doživljaj jahanja konja u divljini, čija će uspješnost i pamtljivost biti omeđena tek vašim vještinama.
Znajte da je ovo tek kraći i nepotpun pregled adrenalinskih sadržaja kraj kojih ste nebrojeno puta zanoćili, a da i ne znate da vam spavaju doslovce „pod nosom“. Neka vam pogled na našu mapu s aktivnim sadržajima ispravi dosadašnju grešku, a mi se sigurno vidimo na jednoj od destinacija koje vam predstavljamo.
„Danial S“ je registrirana firma za promet naoružanja i vojne opreme, kao i proizvodnju balističkih proizvoda.
Imaju partnerske sporazume sa nekoliko streljačkih klubova i lovačkih društava. U okviru projekta streljane bit će osigurna i edukacija za poznavanje i rukovanje vatrenim oružjem.
Jedan od uspješnih projekta tešanjske firme „DanialS“ čiji se maloprodajni objekat nalazi u Jelahu, je streljana za kratko oružje, pištolje i revolvere.
Otvorena je u ponedjeljak i svakodnevno će biti na usluzi zainteresiranim.
Prema riječima Miralema Bahtića, izvršnog direktora firme, bilo je planirano da streljana bude poluotvorenog tipa, odnosno, da je koriste samo članovi “lojaliti kluba DANIALS” te Streljačkog kluba „Zigana“ Tešanj.
-Međutim, zbog velikog interesa građana, izvršili smo određene izmjene, dopune i dorade u skladu sa zakonom, tako da je sada streljana dostupna za sve ljubitelje vatrenog oružja. Korisnici će imati priliku naučiti rukovati i gađati iz najnovijih modela svjetskih proizvođača pištolja i revolvera, kao što su ZIGANA, SAR, C. ZASTAVA, HS, SIG SAUER, BERETTA, a kao eksluziva će biti domaći pištolj VAMPIR RS 9”-kaže Bahtić.
„DanialS“ posjeduje vlastite i jednu partnersku maloprodaju, u Tešnju, Jelahu, Sarajevu i Banjaluci, a zastupnici su poznatih svjetskih brendova oružja ATA ARMS, TISAŠ, SARSILMAZ, HUGLU, ZVS-PERUN, KONUS, WALTHER. Redovno organiziraju edukacije i prezentacije nove opreme, modela oružja, odjeće, obuće i raznih dodataka.
Farma magaraca „Mali farmer“ u mjestu Paravci, samo tri kilometra od Zavidovića, nakon prvobitne atrakcije koju je predstavljala zbog magaraca i konja, polako prerasta u novi oblik biznisa.
Proizvodnja, prodaja magarećeg mlijeka i izrada proizvoda od njega u vidu melema, krema i kozmetičkih preparata uz proizvodnju đubriva i dalje su prioritet, kažu članovi porodičnog biznisa, na čelu sa vlasnikom farme Alenom Jusupovićem.
Međutim, smatraju da je došlo vrijeme da se njihov biznis unaprijedi, te ponuda znatno proširi. Trenutno na farmi imaju 109 magaraca, a već neko vrijeme traje izgradnja većeg objekta stambeno-poslovnog objekta koji će u konačnici posjedovati mini labaratorij, apartmane i restoranski dio.
-Kao porodica volimo izazove. I sam projekt farme je u početku bio veliki izazov koji se zahvaljujući mukotrpnom rad i trudu isplatio. Vrijeme pandemije je također donijelo nove izazove, s kojima se svi nose kako najbolje znaju i umiju, pa tako i mi-kaže Alen Jusupović.
Ističe, kako je ruralni turizam na njihovoj farmi oduvijek prisutan, iako prvobitno nije bio planiran, ali pravi zamah tek slijedi.
Alen Jusupović
-Od početka pandemije vrata farme su nažalost bila zatvorena za posjetioce. Za mjesec dana ponovo ih otvaramo kada ćemo imati novu, bogatiju ponudu, jer se potražnja nametnula od strane posjetilaca. Trenutno čekamo potrebna odobrenja i dozvole od strane Općine za koje se nadamo da će stići prije nego što sezona posjeta zvanično krene-kaže Alen Jusupović.
Kada je u pitanju prodaja magarećeg mlijeka, što farmi trenutno donosi najveću zaradu, Jusupovići kažu kako je ona značajno porasla u vrijeme pandemije.
-Potražnja mlijeka je doživjela vrhunac, s obzirom da je poznata ljekovitost mlijeka naročito za respiratorne organe. Kupci su čekali i po mjesec dana na narudžbu jer jednostavno nismo mogli odgovoriti svim zahtjevima-ističu Jusupovići.
Projekt proizvodnje peletiranog đubriva
Tokom proteklih desetak godina bavljanja uzgojem magaraca, Alen Jusupović i njegova porodica, koja je kompletna uključena u ovaj porodični biznis, našli su se u nezavidnoj situaciji što se tiče skladištenja i zbrinjavanja magarećeg stajnjaka, s obzirom na broj grla.
-Istražujući tržište uvidjeli smo da u ponudi postoji peletirano đubrivo od raznih vrsta stajnjaka, ali da je iz uvoza. Tu smo vidjeli šansu da riješimo ovaj problem. Aplicirali smo sa projektom na Challenge fond koji finansiraju Švedska vlada, SIDA i Sarajevska razvojna agencija SERDA, i tako kreće kompletna priča prvog peleta od magarećeg stajnjaka-priča Alen Jusupović.
Jusupović ističe da je čitav proces zasnovan na principima organske i ekološke proizvodnje, tako da se sa farme plasira visoko kvalitetan proizvod. Trenutno, kaže, imaju poteškoća sa napajanjem strujom, jer je za rad mašine potreban veći napon, ali se nadaju skorom rješenju problema.
Najčešće organizirane i pojedinačne posjete na farmi dovode najviše djece
U partnerstvu sa Udruženjem građana „Sigurno mjesto“ nastavlja se sa edukacijskim programom „Porodične bašte“. Inače ovaj program za osnaživanje žena, namijenjen je ženama koje se koje se bave poljoprivredom u manjem obimu.
Projekt se sastoji od niza edukativnih predavanja na temu poljoprivredne proizvodnje na otvorenom i u plastenicima, te terenskih posjeta agronoma uz davanje stručnih savjeta i mišljenja. Uz to korisnice ostvaruju pravo na novčane bonove koje mogu iskoristiti za kupovinu sjemena i drugih materijala za proljetnu sjetvu.
-Program se do sada realizirao na području više mjesnih zajednica. Ove godine je to tridesetak članica udruženja „Sigurno mjesto“ i žene sa područja naselja Poljice. Podršku je dala bratska italijanska općina Roncadelle, a u narednom periodu planiramo uključiti još stotinjak korisnica uz podršku fondacije Intesa Sanpaolo-kaže Slađan Ilić iz ALD Zavidovići.
Korisnice programa su nezaposlene žene koje na ovaj način doprinose kućnom budžetu, educiraju se za potencijalno veća ulaganja i na ovaj način ostvaruju zaradu.
Sjajilo za usne govori više od riječi! Bez obzira je li prozirno, u nježno ružičastoj ili intenzivnoj fuksiji – sjaj za usne daje make-up svjež izgled, usne izgledaju punije i mogu istodobno naglasiti našu prirodnost. Novo extreme shine volume sjajilo za usne usavršava igru sjaja za usne ovog proljeća i podiže ga na novu razinu. Iako njegov prethodnik shine shine sjajilo za usne, već stvorio ekstremni sjaj na usnama svojom ugodnom teksturom, njegov nasljednik cilja na još više: vegansko extreme shine volume sjajilo za usne ne samo da postiže bodove s vrijednim i popularnim prednostima svog prethodnika, nego također ima revidiranu formulu, dvije verzije dodatnog efekta i sjaji u potpuno novom pakiranju i izgledu.
extreme shine volume sjajilo za usne Must-have za prekrasne usne mokrog izgleda, ovo sjajilo za usne stvara voluminozne usne – bez dodavanja silikona, mikroplastičnih čestica, alkohola i ulja. Uz svoj popularni volumizirajući učinak, asortiman pruža još tri prednosti: nijanse 01 do 09 pružaju maksimalan volumen, nijanse 101 do 105 imaju ekstremni efekt plumpinga, a nijansa 201 reagira na individualnu ph-vrijednost usana kako bi usne poprimile prirodni sjaj. Novo pakiranje čepa sjajila izrađeno od 94% reciklirane plastike također štedi približno 31 tonu nove plastike godišnje. extreme shine volume sjajilo za usne dostupno je u ukupno 15 prekrasnih boja – tako da će zasigurno savršeno odgovarati svakom stilu!
Predstavite nam ukratko školu fudbala „Respekt“ – kad je osnovana, kako i s kojim ciljem, koliko polaznika imate?
“RESPEKT”, kao škola fudbala je osnovana 2014. godine. Osnovni cilj je pružiti mogućnost svakom djetetu da se bavi sportom. Svako dijete, bez obzira na sposobnosti, treba da ima pravo učešća u sportskim aktivnostima. Trenutno “RESPEKT” kao jedinstvena organizacija u svijetu broji 164 člana.
Šta je glavni fokus djelovanja i postojanja ovakve škole fudbala? Po čemu se razlikujete od drugih, šta je ono što je vaša glavna misija?
Trudimo se svakom djetetu obezbijediti prihvaćenost. Pomoći im da kroz upoznavanje različitosti postanu bolji ljudi, korisni i pozitivni članovi zajednice. Također, bitno je da djetetu trebamo dopustiti da bude dijete, sa svim manama i vrlinama. Ne razmišljamo koliko smo drugačiji od ostalih ili kako rade drugi. Mi imamo svoj put a to je da su u RESPEKT dobrodošli svi, bez ijednog vida diskriminacije i bez ikakvog vida finansijskog opterećenja za roditelje ili staratelje. U RESPEKTU nema članarina i oprema se ne plaća. Želimo da omogućimo svima da iskažu svoj potencijal kao i da obezbijedimo prihvaćenost. Fudbal koristimo kao alat a naša misija je “Fudbal za sve”.
Koji su to ključni problemi s kojim se suočavaju djeca polaznici vaše škole inače, a pretpostavljam i znam da je tako i u cijeloj BiH?
Svako dijete u društvu ima problema prije svega zbog predrasuda odraslih. Nepoznavanje drugačijeg je izvor svih problema.
Ono što smo mi dokazali je da svi mogu zajedno. Djeca s poteškoćama u razvoju, Romi, djeca bez roditeljskog staranja, tipična djeca kao i djeca različitih marginaliziranih grupa u jednom timu, u istom dresu… neprocijenjivo. Ponos, sreća, radost. To je RESPEKT.
Šta je ono zbog čega ste posebno ponosni kad je u pitanju vaš rad?
Finansijski najsiromašniji, ali različitostima koje nas čine najbogatijom organizacijom u svijetu, od škole fudbala nastali su ženski i muški seniorski tim. ŽFK RESPEKT već drugu godinu takmiči se u Prvoj ženskoj nogometnoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine, a FK RESPEKT, naš muški seniorski tim, takmiči se u Kantonalnoj ligi koju organizuje Fudbalski savez kantona Sarajevo.
Kao što različitosti čine našu školu fudbala, tako se to nastavlja i u našim seniorskim ekipama. U RESPEKTU za svakoga ima mjesta.
Kako su pandemija i ova kriza uticale na vaš rad uopšte? Jeste li zaustavili aktivnosti ili ste se nekako prilagođavali dešavanjima?
Tokom pandemije naše aktivnosti su usklađene sa važećim propisima i mjerama.
Trenutno je u RESPEKTU angažovano 14 volontera koji svoje vrijeme, dobrotu i znanje nesebično daju za stvaranje boljih članova zajednice. Ponosan sam jer smo dokazali da grupa ljudi koji slično razmišljaju mogu napraviti čuda. Mi jesmo čudo, ali isto tako smo ” Promjena koju želimo vidjeti”.
Bez čije podrške ne biste opstali – ko su ljudi na koje se oslanjate i koji su uz vas stalno? I kakva je situacija s institucionalnom podrškom – da li je imate i da li su strukture vlasti od pomoći?
Besplatni smo za sve, ali naši troškovi su komercijalni. Do sada nismo imali institucionalnu finansijsku pomoć, niti smo bili korisnici budžetskih sredstava. Vrijednost naših aktivnosti bolje su prepoznate van granica naše zemlje. Vjerujemo da će se u bliskoj budućnosti to promijeniti.
Uz priznanja Sportskog saveza Bosne i Hercegovine, kao i Općine Novi Grad, ponosni smo nosioci međunarodnih priznanja.
Prvi smo u BiH dobitnici nagrade UEFA fondacije za djecu.
Također, UNICEF nas je proglasio Šampionima inkluzije.
Dobili smo i Certifikat za izvrsnost od Ambasade SAD.
Šta je ono što biste voljeli uraditi u budućnosti, odnosno imate li već neke planove za naredni period i o čemu se radi?
RESPEKT, u skladu sa strategijom razvoja “4T”, planira pokretanje akademije kao i izgradnju sportskog centra.
Kad su u pitanju djeca, polaznici vaše škole – šta svako od nas može učiniti, kako im pomoći, i ne samo njima nego i njihovim porodicama?
U skladu sa imenom našeg, sad već kluba, moramo biti spremni na poštovanje i prihvaćenost drugog i drugačijeg. Moramo pružiti mogućnost i šansu svakom djetetu jer svako dijete ima neki potencijal. Veoma je važno shvatiti da život ne prolazi u prvom licu jednine.
Dokumentarni film o ovoj školi preporučujem da pogledate na linku: RESPEKT
Ako ste mladi, inovativni, volite timski rad i takmičarskog ste duha, ovog puta kompanija Vispak dd Visoko za vas ima novi izazov.
Cilj takmičenja je razviti poslovne vještine studenata na konkretnim izazovima jedne od vodeće domaćih kompanija kroz sjajnu priliku timskog rada, kreiranja i prezentiranja vlastitih inovacija i uspostave poslovnih kontakata sa menadžerima, tehnolozima i poslovnim ljudima iz drugih branši. Snimite kratki kreativni video u trajanju od 1 minute o vašoj inovaciji! Postavite video na YouTube kanal (public) te link pošaljite u prijavi na web stranici.
Ukoliko imate od 18 do 25 godina, te želite praktično iskustvo koje će biti značajna referenca u vašim karijerama, volite izazove i proaktivni ste onda je ovo takmičenje pravi izbor za vas. Sve što treba da okupite tim od 3 osobe, odaberete slučaj i ponudite koncept na izazove u smjeru inovativnog djelovanja. Naš tim stoji na usluzi za bilo koje upite.
NAPOMENA: U vašem timu može biti maksimalno jedan student/ica koji je već sudjelovao u finalima Innovation Challenge-a.
Novčane nagrade
1. mjesto: 1.500,00 KM 2. mjesto: 1.000,00 KM 3. mjesto: 500,00 KM
Rok za prijavu: 07.06.2021. godine (00:00h) FINALE: 18.06.2021. godine.
Više informacija o samom izazovu, uputama za učešće te prijavnom obrascu potražite na linku: Vispak Innovation Challenge
Sanja, možete li nam jedostavnim riječima objasniti šta je permakultura i šta znači zvanje permakulturnog dizajnera?
Permakultura je odabir održivog načina življenja i djelovanja u skladu sa prirodom, bez obzira gdje živimo, kakav posao radimo i u kojem smo stadiju života. Sama riječ jasno nagovještava da se radi o permanentnoj kulturi, a koju povremeno primjenjuju i oni koji nikada nisu čuli za nju, jer se radi o zdravorazumskom pristupu prirodi, hrani, stanovanju, energiji, resursima, zajednici i samima sebi. Kao vrsta učenja i pokreta nudi pregršt praktičnih alata za dizajniranje našeg životnog i radnog prostora upravo po uzoru na prirodu: od vrta u kojem regeneriramo tlo i istovremeno uvećavamo berbu, “pametnog“ dizajna naših stanova, kuća i objekata u kojima svakodnevno provodimo vrijeme – živimo, radimo i igramo se koristeći zdrave i prirodne materijale, odabira vrste i načina korištenja i čuvanja energije, te lokalno dostupnih resursa, pa sve do kvalitetnih ljudskih zajednica koje svojim djelovanjem ne degradiraju, nego obogaćuju prirodu i sav živi svijet u njoj. Permakultura prepisuje obrasce iz prirode i primjenjuje ih u svakom segmentu našega života promišljanjem i dizajnom. Ono što je dobro je da nas podučava kako da krenemo sa onim šta već imamo i znamo, ne moramo sve ostaviti i krenuti sa nulte pozicije. Gotovo se svako mjesto i djelovanje mogu transformirati, upravo primjenjujući alate koji se kroz permakulturu nude.
Zvanje permakulturnog dizajnera može se steći pohađanjem 72-satnog tečaja po svjetskim standardima, a putem kojeg ste dovoljno izloženi osnovama permakulture i novog promišljanja o sebi i svijetu oko vas. Dobijete dovoljno vrlo praktičnih “alata u ruke“ da korak po korak mijenjate svoj život nabolje i pravite izbore koji su dobri ne samo za vas, nego i za vašu porodicu, zajednicu i cijelu planetu. Ko želi dalje, uz stalnu primjenu i testiranje već naučenoga, učiti o tome, može za mentora uzeti nekoga od instruktora permakulture sa iskustvom u određenoj oblasti i pripremati se da i sam/a postane instruktor. Također, postoji sjajna literatura kojom se možete koristiti, jer je presudno i učenje koliko i primjena u praksi. Nažalost, na našim je jezicima literatura limitirana, ali postoje organizacije u regiji koje vrijedno rade na tome da se i to promijeni. Bitno je da što više ljudi čuju za i upoznaju koncept permakulture, pa će jednoga dana izdavačkim kućama postati interesantno prevoditi i literaturu iz svijeta.
Udruženje u kojem ste zaposleni “Nešto Više“ ima svoje permakulturno imanje. Možete li nam reći kako ono izgleda?
Udruženje građana “Nešto Više“ razvija svoje permakulturno imanje kod Mostara. Da bi neko mjesto postalo “permakulturno“, potrebno je stalno usvajati nova znanja, testirati ih, istraživati i ekperimentirati sa rješenjima izazova sa kojim se susrećete, ali istovremeno i slijedeći dinamiku, ritam prirode. Nije poenta uložiti veliki novac odjednom i “napraviti“ permakulturno mjesto, to je jedan fini proces stvaranja, promišljanja, otkrivanja i odgovaranja dizajnom rješenja, kako biste sa što manje novaca i koristeći resurse koji su vam dostupni lokalno (često i besplatno) gradili sklad sa prirodom. Strpljenje i promatranje pojava oko nas se višestruko isplati, prije nego se odlučimo za neko rješenje – jer samo tako možemo donositi odluke koje će donijeti dugoročna rješenja, održiva i funkcionalna.
Na našem smo imanju najprije krenuli sa njegovanjem i promatranjem onoga što smo zatekli na komadu zemlje kad smo ga kupili. Kroz godine istražujemo i dodajemo dio po dio cjelokupnom (eko)sistemu koji stremi tome da bude što održiviji, žilaviji, zajedno sa nama. Imamo voćnjake, vrtove i zaštićene prostore za uzgoj hrane u kojima potičemo i slijedimo bioraznolikost, ne obrađujemo zemlju klasičnim metodama i teškim mašinama, nego je ozdravljujemo malčiranjem prirodnim materijalima, mješovitom sadnjom biljaka koje se podržavaju i međusobno pomažu, uvodimo sve više trajnica i koristimo zelene alate da zemljište regeneriramo. U naše vrtove, sva su živa bića dobrodošla: trudimo se uključivati što manje intervencija, kako bismo dopustili prirodi da vrati balans u kojem predatorski lanac obavlja posao zaštite biljaka za nas. Samonikle biljke ne doživljavamo kao korove, nego kao učitelje, pomagače i vrlo često i hranu, a insektima, žabama, kornjačama, ježevima, gmizavcima, pticama i drugim manjim i većim stvorenjima smo zahvalni jer obavljajući svoj dio posla u našim vrtovima, umanjuju naše investicije i u novcu i u uloženoj energiji i resursima. Na imanju imamo i jedan “divlji“ dio kojeg čuvamo kao sigurnu zonu za bića iz prirode, kako ne bi morali prilaziti kućama da traže hranu, vodu ili sklonište, jer ne treba zaboraviti da smo mi njima “uzurpirali“ teritorij, a ne oni nama.
Za navodnjavanje koristimo kišnicu te vodu iz bunara, koja nije za piće. Kišnicu skupljamo sa zelenog krova naše kuće, deponiramo gravitacijom u spremnike i koristimo je kao najveće blago za naše biljke. Vodu iz bunara još koristimo i u kući, za kuhinju i kupatilo, čišćenje, jer nema potrebe za to koristiti pitku vodu. U kući, gdje su nam i uredi, koristimo isključivo biorazgradive deterdžente i kozmetiku, jer svu sivu vodu iz nje pročišćavamo u jednom živućem sistemu koji se zove močvarna gredica. Siva voda se cijevima ulijeva u močvarnu gredicu gravitacijom, a u njoj je rogozi koje smo prenijeli iz prirode svojim korijenjem prečišćavaju i dovode u stanje da se njome može zalijevati voćnjak. Imamo samo jednu malu česmu na kojoj se koristi voda iz gradskog sistema, i ona služi isključivo za potrebe kuhanja ili pića.
Zeleni krov na kući je još jedno stanište posebnim, jako izdržljivim biljkama, koje imaju funkciju i termo i hidroizolacije. Kod nas je veći problem vrućina, i izazov kako dovoljno rashladiti i kuću i samo imanje, nego što je samo grijanje tokom zime. Osim zelenog krova, bitna je izolacija kuće, biranje materijala komponenata objekta, i tu još imamo jako puno posla. Također, na izazovu sa visokim temperaturama radi se i stalnom sadnjom trajnica i stabala. Zelenilo odrađuje svoj posao svojim višestrukim funkcijama, a sjena ljeti na našem imanju znači više života. Na tome neprestano radimo, i uživamo u promjenama koje iz sezone u sezonu primjećujemo.
Postavili smo solarni sistem, koji podržava proizvodnju većine električne energije koja nam je potrebna tokom dana. Bateriju ne koristimo, jer osim što nam je bila skupa, znamo i da je ekološki problem za kasnije deponiranje, a u Mostaru većinu vremena ima dovoljno svjetlosti da se proizvodi energija za naše potrebe. Imamo čak i solarnu sušaru, u kojoj u svakoj sezoni imamo šta sušiti, od voća i povrća, preko ljekovitog bilja i samoniklih jestivih biljaka.
U vrtu reproduciramo sjemena izdržljivih biljaka, i sami za svoje potrebe proizvodimo presadnice i većinu sadnica. I to je proces, i učenja i stvaranja, i gotovo svaki dan otkrivamo nešto novo. Na tom tragu imamo želju i radimo na ideji organiziranja male društvene banke sjemena, jer od drugih vrtlara dobijemo toliko darova sjemena biljaka koje oni dugo uzgajaju da je šteta da i drugi ljudi ne dobiju priliku da se posluže njima. Iza ideje, o kojoj učimo od više iskusnih ljudi i organizacija iz zemlje i regiona, krije se jednostavna zamisao da svi koji su zainteresirani mogu dobiti dio sjemena, uzgajati biljke na svom imanju, reproducirati sjemena opet i dio vratiti u “banku“ kako bi se neko drugi opet mogao poslužiti njima. Ljudi rado dijele svoje viškove sjemena, a ovakvim pristupom ideja uzgoja dobre hrane i uspješnog vrtlarenja se širi, a sjemena se čuvaju od propadanja i zaborava. Ove godine ćemo konačno i napraviti prve ozbiljne korake prema tome u saradnji sa našim partnerima “CPCD“ iz Sarajeva, kroz projekat “Misli o prirodi!“. U okviru ovog velikog projekta, kojeg podržava Švedska, UG “Nešto Više“ kao EKO HUB Mostar radi sa vrtlarima i onima koji to žele postati kroz FB grupu “Ja sadim, a ti?“, gdje se rodila jedna nevjerovatna energija među članovima grupe. Šteta je takvu energiju ne pretočiti u održivu podršku i poticanje stvaranja novih jestivih vrtova u Bosni i Hercegovini, ali i širom svijeta, odakle nam se pridružuju članovi.
Na imanju također vodimo računa o materijalima, kompostiramo sav biološki otpad iz kuhinje, ali i svu biomasu koja ostaje nakon uzgoja ili orezivanjem biljaka. Suhe grančice pretvaramo u sječku i vraćamo je zemlji. Što se tiče plastike, trudimo se da je što manje koristimo i donosimo na imanje, ali nažalost ona je još uvijek neminovna pojava. Svu mekanu plastiku pretvaramo u ekocigle od pet boca, koje koristimo za gradnju. Kutijice od ambalaže pokušavamo zaposliti što duže koristeći ih za presadnice, umjesto da kupujemo posude. Recikliramo ili opetovano koristimo i konzerve i limenke, tako da se trudimo da u otpadu i na deponijama završi što manje otpada.
Ima se dosta toga još spomenuti, stalno se nešto novo radi. Najbolje je doći i posjetiti nas, to mjesto i postoji kako bismo mogli ugostiti, pokazati, demonstrirati da se može živjeti ljepše i zdravije, a da novce možemo trošiti bolje i pametnije.
Koja je poveznica između permakulture i urbanih vrtova?
Permakultura također potiče vrtlarenje i ozelenjavanje urbanih zajednica. Hrana se može uzgajati na dosta mjesta i u gradovima, primjera za to ima beskrajno puno. Mi povremeno radimo akcije formiranja jestivih urbanih vrtova u zajednicama koje Eko HUB Mostar pokriva, u Trebinju, Jablanici, Konjicu i Mostaru. Uz osnovna znanja iz permakulture, koje svako može usvojiti i primjenjivati, jestivi vrt možemo imati na prozorskoj dasci, balkonu, terasi, dvorištu ili okućnici. Ljepota i jeste u tome da ukoliko to stvarno želite, imate moć promijeniti svoju svakodnevnicu. Pogledajte u grupi “Ja sadim, a ti?“ kakve čudesne jestive vrtove stvaraju članovi grupe na najneobičnijim mjestima u gradovima. Dio sopstvene hrane možete uzgajati na nevjerovatno malim površinama, a znat ćete šta jedete. Za ono što ipak morate kupiti, gledajte da upoznate svog “farmera“, kupujte lokalno od onih koji čuvaju prirodu i vaše zdravlje, koje možete posjetiti i vidjeti kako uzgajaju hranu: da li je tretiraju ljubavlju ili nečim drugim. Informacija je pri tome najbitnija, saznajte ko su i gdje žive ljudi koji mare i za prirodu i za hranu, i jednom kad se upustite u taj svijet promišljanja šta jedete teško ćete se odlučivati kupovati hranu koja ima samo oblik.
Šta mogu uraditi ljudi koji žive u stanovima? Zagazili smo u maj, u Bosni još uvijek nije toplo i standardno cvijeće još nije zasađeno. Šta možemo zasaditi umjesto cvijeća i kada?
Stan može postati vaša zelena oaza. Ako već imate cvijeće, znači da možete uzgajati i hranu. Zavisno od prostora, pozicije, vremenskih utjecaja i vremena kojeg možete odvojiti za svoj maleni vrt, nema razloga da na balkonu, terasi ili prozorskoj dasci ne uzgajate povrće, voće, začinsko i ljekovito bilje. I naravno – cvijeće. Svaki vrt treba mješovite kulture, imat ćete manje posla, biljke i druga bića iz okoline će vam pomagati. Krenite sa jednostavnijim kulturama koje ne zahtijevaju posebno znanje, učite i dalje obogaćujte svoj vrt sa novim kulturama. Gotovo na svim balkonima, a pogotovo onima koji se mogu zaštititi, možete uzgajati hranu preko cijele godine. Većina kultura se uzgaja na proljeće i tokom ljeta, ali postoje i zimske kulture koje će vas radovati. I trajnice, koje jednom posadite, a uvijek su vam na raspolaganju.
Maj je najljepši i najintenzivniji dio godine za pokretanje vrta. Gotovo se sve može posaditi. Krenite sa salatama, blitvom, jagodama, peršinom, mentom, čili papričicama, lukom… Oni koji imaju malo više vremena i volje, neka se upuste i u uzgoj paradajza, paprika, patlidžana, sad je pravo vrijeme. Postoje manje sorte koje možete lako uzgajati i u posudama. I dodajte, uvijek dodajte, neven, kadifice, dragoljub, bosiljak, matičnjak, petunije, gavez, boražinu… Pronađite tabelu dobrih i loših susjeda u vrtu, i sadite ono što volite jesti. Počnite sa biljkama koje dugo rađaju, koje se beru više puta, i koje se branjem dalje razvijaju. Na grupi “Ja sadim, a ti?“ imate besplatan pristup priručnicima koji vam mogu pomoći kako da pripremite vrt, odaberete kulture i njegujete ih uspješno. Također možete pogledati različite edukacije, koje vam mogu pomoći da postanete uspješan (urbani) vrtlar.
Upravo je ovih dana u toku novi poziv za podršku budućim, novim vrtlarima, za 50 novih mini jestivih vrtova. Ako živite u BiH, imate maleni prostor i želju da naučite kako da formirate svoj prvi jestivi vrt površine do 5 m2 i dobijete podršku mentora, članova grupe od preko 5000 članova i paketić sa početnim biljkama, poziv i aplikaciju možete vidjeti na: MISLI O PRIRODI.
A oni koji već imaju iskustva i vrtove, mogu nam se svakako pridružiti na svakodnevno druženje, dijeljenje iskustava, podršku i učenje u grupi “Ja sadim, a ti?”.
Nema ljepšeg vrta od onoga sa puno različitih kultura, takav je prizor neprevaziđen. Uživat ćete više nego što možete i zamisliti. Budite roditelj jednom malom vrtu, dobrobiti od njega su puno veće od onoga što ćete ubrati.
Kompostiranje je u svijetu veliki hit, na koji način možemo kompostirati bez neugodnih mirisa ukoliko živimo u stanu (sa balkonom)?
Kompostiranje je vrlo bitno, jer tako odvajamo bio ostatke od otpada koji je nerazgradiv. Zemljište je sve siromašnije zbog zagađenja, ali i zbog nedostatka organske mase koju ne vraćamo natrag zemlji. Ako kompostiramo, u našim kantama za otpad ćemo smanjiti količinu i manje ćemo rasipati. Zemlja treba organsku materiju natrag, da bi bila zdrava, dobro stanište mikroorganizmima, gljivama i sitnim bićima, da bi bila rahla i sposobna zadržati vlažnost, i naravno potentna da nam još dugo bude na raspolaganju i omogućava hranu koja život znači.
Kompostiranje je proces miješanja vlažnog biološkog otpada i suhih prirodnih materijala. I može se raditi u stanu. Ljudi često kompostiranje povezuju sa neugodnim mirisima i skupljanjem mušica, ali ako se kompostiranje radi ispravno, ništa se od toga neće desiti. Kompost treba mirisati na šumsko tlo, a ako se desi da se pojavi neugodan miris, znači da nešto ne radimo kako treba. I to nije kraj – kompost uvijek možete “popraviti“. Ako je prevlažan, dodajete više suhe mase, a ako stagnira i biootpad se suši, dodaje se više vlažnih ostataka ili se malo zalije odstajalom vodom.
U stanu se kompostiranje može raditi u namjenskim, kupovnim komposterima. Ali možete ga napraviti i sami od neke plastične kante, oblika i veličine koja vam odgovara. Treba stajati na nekom mjestu na balkonu, gdje nije na izravnom suncu, uvijek treba da je poklopljen, da se lagano dopunjava ostacima iz kuhinje, nakon toga uvijek zasipa suhim materijalima (piljevinom, lišćem, slamom, i sl.) i povremeno miješa, da se ne bi sabio i istisnuo zrak, koji je neophodan da se ne stvaraju neugodni mirisi. Istina je, treba naučiti o materijalima i detaljima, ali oni su ti koje gotovo svakodnevno bacate, i to možete saznati iz toliko izvora, da više i nema izgovora zašto da ne kompostiramo. Na kraju krajeva, ako i niste za ideju da to radite u stanu, svako od nas može bioostatke iz kuhinje odvajati i dodati nekom vrtlaru, ili ga odnijeti negdje u prirodu i vratiti ga zemlji. Jer ono što jeste i treba biti bogatstvo, a ne otpad, kad se pomiješa sa nerazgradivim materijalima kao što je plastika, na deponiji u tom obliku proizvodi stakleničke plinove koji razaraju našu planetu. A mi bismo je, ovim jednostavnim djelovanjem, mogli regenerirati.
Počnite danas. I počnite sami. Naučite kompostirati, lako je i zdravorazumski. Upoznajte druge koji kompostiraju. U svijetu se odavno pojavio trend zajedničkih većih kompostera u dvorištima zgrada, pa zar je nemoguće da to uskoro ne bude istina i u našoj zemlji? Dobre ideje spajaju ljude, možemo motivirati i poticati jedni druge da stvaramo, a ne razaramo.
Proljeće sa sobom donosi divno, zdravo povrće, a špinat je upravo ono što nam je potrebno.
Istraživanja su pokazala da ovo lisnato povrće smanjuje rizik od raka za čak 34 posto. Teško je precijeniti hranjivost i važnost špinata, a ovo povrće ima mnoštvo benefita za zdravlje čovjeka te bi trebao biti dio svakodnevne prehrane. Špinat je dobar je za održavanje linije, pomaže u borbi protiv raka, prirodni je antioksidant, snižava krvni pritisak, čuva vid, održava imunitet jakim te štiti kosti i sprječava nastanak osteporoze.
Često postavimo sebi pitanje “šta danas kuhati?”. Želimo nešto zdravije, jednostavne, novije i bez puno sastojaka u receptu. Ova štrudla od špinata je idealna za ručak ili večeru. Kada je probate svaki put ćete praviti.
SASTOJCI
Tijesto
400g brašna
250ml tople vode
50ml istopljenog maslaca
1 kašičica šećera
1 kašičica soli
7g germe
Fil:
400g špinata ili zelja
300g mladog sira
2 kašike maslinovog ulja
3 kašike jogurta
Postupak pravljenja štrudle (kao i mnoge druge recepte) možete pronaći na linku:
Poseban segment unutar flore svake zemlje definitivno zauzimaju endemične biljne vrste za koje se procjenjuje da u Bosni i Hercegovini ima oko 500 taksona, od kojih je znatan broj, svoj mir i utočište upravo našao na hercegovačkim planinama Prenj, Čvrsnica i Čabulja. Jedna od njih je Munika, prelijepi endemski bor naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor”. Kako je Rujište smješteno u podnožju Prenja, svakako ga krasi velika koncentracija Munike, a upravo ona najveća se nalazi okolo naše planinske kuće. Oprašivanje Munike se dešava jedanput godišnje, najčešće krajem mjeseca maja, početkom ili sredinom juna, u zavisnosti od vremenskih uvjeta i u vremenskom rasponu od 7 do 15 dana. Udisanje polena Munike ima nevjerovatan terapijski učinak, pogotovo za osobe koje imaju problema sa respiratornim sistemom i alergijama. Pored toga ovaj žućkasto-zelenkasti magicni prah u kombinaciji sa medom predstavlja nevjerovatan eliksir zdravlja. Upravo, to nas je potaklo da napravimo prvu radionicu prikupljanja polena Munike i pravljenja meda od istog. Kroz šetnju Rujištem naučićete kako ispravno prikupljati polen iz cvjetova Munike, a potom i cjelokupan proces pravljenja meda od polena Munike, kako biste isti mogli sami napraviti po povratku kući, jer je riječ o procesu koji se odvija unutar 40 dana, do finalog proizvoda spremnog za konzumaciju. Njegova tržišna cijena, obzirom na mnogobrojne zdravstvene blagodati, kao i činjenicu da polen možete “ugrabiti” jednom godišnje u kratkom vremenskom rasponu, je izuzetno velika, a Vi ćete ga imati priliku napraviti sami bez utroška novca, osim onog za kupovinu meda.
Pored radionice pravljenja Eliksira zdravlja – meda od polena Munike, akcenat vikenda je svakako i u uživanju u prelijepim pejzažima Rujišta, druženju i ukusnoj domaćoj hrani.
PAKET UKLJUČUJE: – NOĆENJE U PLANINSKOJ KUĆI RUJIŠTE LODGE – DORUČAK, RUČAK I VEČERA – PRIKUPLJANJE POLENA MUNIKE – RADIONICA PRAVLJENJA MEDA OD POLENA MUNIKECijena: Paket za 2 osobe: 150 KM Paket za 3 osobe: 225 KMDETALJE PROGRAMA MOŽETE DOBITI putem maila: [email protected] ili u inbox.
NAPOMENA: DATUM ODRŽAVANJA DOGAĐAJA JE PODLOŽAN IZMJENAMA, U SKLADU PERIODOM OPRAŠIVANJA MUNIKE, ali svakako je planirano održavanje događaja za vikend.
