Prehrana djeteta počinje od same pripreme za trudnoću i trudnoće.

Po rođenju dolazi dojenački period, kada je preporučno isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci života. Taj period je ispočetka izazovan, dok se ne uspostavi dojenje. Nakon toga uglavnom dolazi lagan period i za majku i za dijete.

Zatim dolazi period postepenog uvođenja namirnica, kada se svaki roditelj može naći u mnogim dilemama. Od toga koji redoslijed uvođenja namirnica je pravi, koje su namirnice koje ne bi trebalo da uzima dijete do godinu dana, kako uklopiti nove namirnice s dojenjem (ili formulom), šta ako je dijete alergično itd.

Od napunjenih godinu do dvije godine života, dijete bi trebalo da je probalo i da ste uveli sve namirnice i da period nakon 2 pune godine bude bez velikih turbulencija.

Ovaj period do 2 godine života je vrlo bitan, jer roditelji uspostavljaju navike svojoj djeci. Imaju veliki utjecaj i kontrolu nad onim šta dijete unosi. Zato ovaj period može biti vrijeme kada ste uveli dobre ili loše navike svome djetetu, a to uglavnom ovisi od toga kakve su vaše navike. Od djeteta nemojte očekivati da jede i voli namirnice koje vi prezirete, ne konzumirate ili ih jedete nazor. Isto tako nemojte očekivati da dijete neće htjeti slatkiše, gazirana pića i grickalice ako vidi da ih vi redovno konzumirate. Također, može se desiti ka je vaše dijete picky eater, očemu ćemo više pisati narednih dana.

Zatim dolazi predškolski period , koji je ujedno period kada dijete dolazi u kontakt sa drugom djecom, sa reklamama na televiziji i društvenim medijima, boravi u vrtiću ili kod nane i djeda itd. To je period kada su prisutni mnogi mogući negativni faktori na koje roditelj ne može da utječe, a koji formiraju način na koji će se dijete hraniti. Ovaj period može biti pun izazova za cijelu porodicu. Uz to, djeca predškolskog uzrasta trebaju veći broj obroka od odraslih jer su fizički uglavnom vrlo aktivna, a zbog fizionomije nisu u mogućnosti da odjednom pojedu dovoljno hrane, pa dijele obroke u nekoliko njih. Zato su skloni da često pojedu čokoladu, bonbone, kekse, sokove i sl. brzinske obroke koji im daju kratkotrajnu brzu energiju za dalju igru.

Sljedeći period je školski uzrast do puberteta.

U ovom periodu djeca već imaju poprilično formiran apetit i ustaljene obroke. Uglavnom jedu sa odraslima, eventualno imaju 1 obrok više nego ostali ukućani zbog veće fizičke aktivnosti, rasta i razvoja. Ovaj uzrast uglavnom ima dostupne slatkiše, užine u školi uglavnom su neprilagođene njihovom uzrastu i potrebama, više su prilagođene njigovim željama i prohtjevima. 

I zadnji period je pubertetski period. Od 12 godina do kraja srednje škole može biti lagan. Djeca su u tom periodu razumnija, može im se objasniti važnost prehrane. Ipak, za mnoge je ovaj period najizazovniji od svih prethodnih. U ovom periodu veliku ulogu igra društvo i iskrivljena slika o tome kako trebaju izgledati i šta trebaju konzumirati. U ovom periodu u igru ulaze poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, gojaznost, ortoreksija), zbog podložnosti mladih ljudi na vanjske utjecaje i buntovništva koje ispoljavaju. Ako dođe do takvih problema, dijete treba da ima pomoć i potporu svojih roditelja, te da se problemu pristupi s više aspekata i uz pomoć stručnjaka. 

U ovom članku smo podijelili periode u promjenama koje se dešavaju u prehrani po uzrastima i detektovali probleme pojedinih perioda. U sljedećem članku ćemo vidjeti kako se ti problemi mogu izbjeći i kako uspostaviti zdravu prehranu u svim uzrastima.