Termin “kancer” ili „rak“ opisuje bolest koja nastaje kada stanične promjene uzrokuju nekontrolirani rast i diobu stanica. Za razliku od drugih, neke vrste kancera uzrokuju brzi rast stanica. Određeni oblici raka rezultiraju vidljivim izraslinama (tumori), što nije pravilo (primjer je leukemija).

Većina tjelesnih stanica ima specifične funkcije i fiksni životni vijek. Smrt stanica je dio prirodnog i korisnog fenomena koji se zove apoptoza. Stanica dobiva upute da umre kako bi je tijelo moglo zamijeniti novijom stanicom koja bolje funkcionira. Kancerogenim stanicama nedostaju komponente koje im daju upute da se prestanu dijeliti i umru. Kao rezultat toga njihov broj raste, koristeći kisik i hranjive tvari koje bi obično hranile druge stanice. Stanice kancera mogu formirati tumore, oslabiti imunološki sustav i uzrokovati druge promjene koje sprječavaju normalno funkcioniranje tijela.

Ako se ne liječe, tumori mogu rasti i širiti se u okolno normalno tkivo ili u druge dijelove tijela putem krvotoka i limfnog sistema ili otpuštati hormone koji mogu utjecati na funkcioniranje tijela.

Učestalost raka

Rak je drugi vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. U 2020. godini, u svijetu je od raka oboljelo više od 19 milijuna ljudi, dok je skoro 10 milijuna ljudi umrlo od raka. 70% smrtnih ishoda desilo se u zemljama sa niskim do srednjim dohotkom. Po učestalosti pojave po pojedinim vrstama (ukupno za oba spola) prednjači rak dojke, zatim pluća, kolorektuma, prostate, želuca, jetre, te grlića maternice. Najveću smrtnost pokazuje rak pluća, zatim kolorektuma, jetre, želuca, dojke, jednjaka, te pankreasa.

Učestalost u Federaciji BiH

Stopa smrtnosti od malignih neoplazmi (C00-C97) u Federaciji BiH pokazuje trend značajnijeg rasta, sa vrijednostima 130/100 000 u 2000. godini, do 212/100 000 stanovnika u 2021. godini. Najveća stopa smrtnosti od malignih neoplazmi u 2021. godini registrirana je na području Kantona Sarajevo – 281/100 000 stanovnika, dok je na području Zapadnohercegovačkog kantona 135/100 000 stanovnika.

Po podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH je u 2021. godini od malignih neoplazmi umrlo 4 577 osoba, a oboljelo je 18 195 (porast broja oboljelih od malignih neoplazmi u odnosu na prethodne dvije godine). Stopa obolijevanja od malignih neoplazmi u 2021. godini, na 100 000 stanovnika je 839. Po starosnim skupinama, najveći broj umrlih pripada skupini od 70 i više godina (2 289), sa većim udjelom muškaraca (56,5%) u odnosu na žene.

Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrtnosti u 2021. godini su: maligne neoplazme bronha i pluća, zatim kolorektalne maligne neoplazme, maligne neoplazme dojke (stopa obolijevanja kod žena je značajno veća), želuca te pankreasa.

Kod muškaraca, najveću stopu smrtnosti pokazuju maligne neoplazme bronha i pluća (71/100 000 muškaraca) koja ujedno pokazuje trend stalnog rasta, dok najveću stopu smrtnosti kod žena pokazuju maligne neoplazme dojke (31,5/100 000 žena). Smrtnost od malignih neoplazmi u Federaciji BiH (212/100 000) niža je u odnosu na Srbiju (301), Sloveniju (303,70) i Hrvatsku (331,10).

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH od 2004. godine postoji Registar za rak, koji ima za cilj analizu obolijevanja i umiranja uzrokovanih malignim neoplazmama u Federaciji BiH, njihove geografske distribucije, spolne i dobne strukture oboljelih.

Vrste raka (kancera)

Kancer se može klasificirati prema vrsti stanica iz kojih nastaje. Postoji pet glavnih tipova:

-Karcinom ili rak koji nastaje iz epitelnih stanica i može zahvatiti okolna tkiva i organe i metastazirati u limfne čvorove i druga područja tijela. Najčešći oblici raka u ovoj skupini su rak dojke, prostate, pluća i debelog crijeva;

-Sarkom je vrsta zloćudnog tumora kosti ili mekog tkiva (masnog tkiva, mišića, krvnih žila, živaca i drugih vezivnih tkiva koja podupiru i okružuju organe);

– Limfom i mijelom. Limfom je kancer limfnog sistema, dok mijelom ili multipli mijelom počinje u plazma stanicama, vrsti bijelih krvnih stanica koje proizvode antitijela koja pomažu u borbi protiv infekcije, te zbog toga može utjecati na sposobnost stanice da učinkovito proizvodi antitijela;

-Leukemija je kancer bijelih krvnih stanica i koštane srži, tkiva koje tvori krvne stanice;

-Kancer mozga i kičmene moždine (centralnog nervnog sustava).

Uzroci raka

Promjenjivi rizikofaktori uključuju:

• Alkohol- može povećati rizik od raka crijeva (kolorektalnog), dojke, usta, ždrijela, grkljana, jednjaka, jetre i želuca. Dokazi sugeriraju da čak i umjereni unos alkohola povećava rizik od raka.
• Način ishrane- stručnjaci sugeriraju da prekomjerna tjelesna težina ili pretilost, loša prehrana, naročito s visokim udjelom crvenog mesa, mesnim prerađevinama, slanom hranom i niskim udjelom voća i povrća, utječu na povećanje rizika od raka, osobito debelog crijeva i želuca.
• Fizička aktivnost- redovita tjelesna aktivnost ne samo da pomaže u smanjenju viška tjelesne masnoće i rizika od raka povezanih s tim, već može pomoći u smanjenju rizika od razvoja raka debelog crijeva, dojke i endometrija.
• Duhan- duhanski dim sadrži najmanje 80 različitih tvari koje uzrokuju rak (karcinogeni agensi), ne samo pluća i usne duplje, već su također povezane s mnogim drugim vrstama raka. Što osoba više puši, što mlađa počinje pušiti i što dulje nastavlja pušiti, dodatno se povećava rizik od raka. Trenutno je uporaba duhana odgovorna za oko 22% smrti od raka.
• Izloženost radon, X, gama-zrakama itd. mogu uzrokovati rak kod izloženih osoba. Dugotrajno i nezaštićeno izlaganje ultraljubičastom zračenju sunca, UV lampama i solariju može dovesti do melanoma i malignih tumora kože. Osobe svijetle puti, osobe s puno mladeža ili one koje u obitelji imaju melanom ili nemelanomski rak kože, izložene su najvećem riziku. Međutim, ljudi svih boja kože mogu razviti rak kože, uključujući i osobe tamnije puti.
• Izloženost opasnim materijama na radnom mjestu- otkriveno je, na primjer, da radnici u industriji kemijskih boja imaju veću učestalost raka mokraćnog mjehura od normalne. Azbest je, na primjer, dobro poznati uzročnik raka na radnom mjestu, osobito raka koji se zove mezoteliom, a koji najčešće zahvata plućnu maramicu.
• Infekcija- infektivni agensi odgovorni su za oko 2,2 miliona smrti od raka godišnje jer neki mikroorganizmi mogu uzrokovati promjene u stanicama zbog kojih postoji veća vjerojatnost da će postati kancerogene. Oko 70% karcinoma grlića maternice uzrokovano je infekcijama humanim papiloma virusom (HPV), rak jetre i ne-Hodgkinov limfom mogu biti uzrokovani virusom hepatitisa B i C, a limfomi su povezani s Epstein-Barr virusom. U prošlosti se o bakterijskim infekcijama nije razmišljalo kao o uzročnicima raka, ali studije su pokazale da ljudi koji imaju infekciju želuca bakterijom Helicobacter pylori imaju povećan rizik od raka želuca.

Nepromjenljivi rizikofaktori uključuju:

• Tvari koje uzrokuju rak (karcinogeni) su materije koje mijenjaju način na koji se stanica ponaša, povečavajući šanse za razvoj raka.
• Starost- mnoge vrste raka postaju sve prisutnije s godinama. Što ljudi dulje žive, to je veća izloženost karcinogenima i više vremena ima da se u njihovim stanicama dogode genetske promjene ili mutacije.
• Genetika- neki ljudi su, nažalost, rođeni s genetski uslovljenim visokim rizikom za određenu vrstu raka (genetska predispozicija). To ne znači da je razvoj raka siguran ali genetska predispozicija čini bolest vjerojatnijom.
• Imunološki sustav- ljudi koji imaju oslabljeni imunološki sustav izloženiji su većem riziku od razvoja nekih vrsta raka. To uključuje ljude koji su imali transplantaciju organa i uzimaju lijekove za suzbijanje svog imunološkog sustava kako bi zaustavili odbacivanje organa, kao i ljude koji imaju HIV ili AIDS ili druga medicinska stanja koja slabe njihov imunitet.

Znaci i simptomi

Simptomi su različiti i ovise o lokaciji kancera. Međutim, postoje neki ključni znaci i simptomi na koje treba obratiti pažnju, kao što su:

• Neuobičajene kvržice ili otekline – kancerogene kvržice su često bezbolne i mogu se povećati sa napredovanjem raka;
• Kašalj, nedostatak zraka ili poteškoće s gutanjem;
• Promjene u pražnjenju crijeva – zatvor i proliv i/ili krv u stolici;
• Neočekivano krvarenje – vaginalno, analno ili krv u stolici, u urinu ili prilikom kašljanja;
• Neobjašnjiv gubitak težine u kratkom vremenskom razdoblju (nekoliko mjeseci);
• Ekstremni umor;
• Neobjašnjiva bol;
• Novi mladež ili promjene na postojećem mladežu – potrebno je obratiti pažnju na promjene u veličini, obliku ili boji i u slučaju ako mladež postane skoren, krvari ili curi;
• Komplikacije s mokrenjem – uključuje potrebu za hitnim i češćim mokrenjem, nemogućnošću mokrenja ili osjećaju boli tijekom mokrenja;
• Neuobičajene promjene na dojkama – potrebno je obratiti pažnju na promjene u veličini, obliku ili pri dodiru, promjene na koži i bol;
• Gubitak apetita – Osjećaj gladi manji nego inače tokom dužeg vremenskog razdoblja;
• Ranica ili čir koji ne zacjeljuje;
• Žgaravica ili probavne smetnje – uporna ili bolna žgaravica ili probavne smetnje;
• Izrazito noćno znojenje.

Stadiji raka

Klasifikacija raka prema anatomskoj proširenosti bolesti, odnosno stadiju, ključna je za njegu bolesnika, istraživanje i kontrolu raka. UICC TNM sustav određivanja stadija raka zajednički je jezik koji su prihvatili onkološki zdravstveni stručnjaci. Nakon što je stadij raka poznat i shvaćen, to je često osnova za odlučivanje o odgovarajućem liječenju i individualnoj prognozi. Također se može koristiti za informiranje i procjenu smjernica za liječenje, te predstavlja vitalne informacije za kreatore politike koji razvijaju ili provode kontrolu raka, planove prevencije i istraživanja.

TNM klasifikacija usmjerena je na anatomski opseg malignog tumorskog procesa i određuje se procjenom sljedećih kategorija:

• T opisuje veličinu glavnog (primarnog) tumora;
• N opisuje da li se rak proširio na obližnje limfne čvorove;
• M opisuje da li postoje udaljene metastaze.

Prevencija

Više od trećine svih vrsta raka može se spriječiti smanjenjem izloženosti rizičnim faktorima kao što su duhan, pretilost, tjelesna neaktivnost, infekcije, alkohol, zagađenje okoliša, karcinogeni na radnom mjestu i zračenje.

Prevencija određenih vrsta raka također može biti efikasna cijepljenjem protiv virusa hepatitisa B (HBV) i humanog papiloma virusa (HPV), pomažući u zaštiti od raka jetre odnosno raka vrata maternice

Rano otkrivanje

Postoji niz vrsta raka koji se mogu rano identificirati, što pomaže u poboljšanju izgleda za uspješne ishode liječenja, često sa manje (ili manje značajnih) nuspojava za pacijente. Postoji niz dijagnostičkih metoda i testova koji pomažu u ranom otkrivanju raka debelog crijeva, dojke, vrata maternice, usne šupljine, kože, a razvijaju se i za druge vrste raka.

Liječenje raka

Liječenje ovisi o vrsti raka, lokalizaciji, veličini, stepenu proširenosti i općem zdravstvenom stanju, a obuhvata operativni tretman, kemoterapiju, radioterapiju, hormonsku terapiju, imunoterapiju, gensku terapiju i palijativnu njegu.

Međunarodne intervencije u borbi protiv raka

Borba protiv malignih oboljenja je prioritet u mnogim zemljama, a u Evropi je to iskazano kroz program „Europe against cancer” koji je započeo još 1985. godine.

Svjetska zdravstvena skupština je 2005. godine, na svom 58. zasjedanju u Ženevi usvojila Rezoluciju o prevenciji i kontroli raka. Rezolucija ukazuje na potrebu izrade i osnaživanje sveobuhvatnih državnih programa kontrole raka, a koji uključuju prevenciju, rano otkrivanje, uspješno liječenje i palijativnu njegu.

Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Strategija) predstavlja jednu od Strategija zdravstvenoga sektora koja je usmjerena ka unaprjeđenju zdravlja stanovništva Federacije BiH, prvenstveno ka promociji zdravlja i prevenciji obolijevanja od malignih oboljenja za cjelokupno stanovništvo, a potom za skupine i pojedince sa povećanim rizikom od nastanka malignih oboljenja, kao i na već oboljele od malignih oboljenja kojima su neophodni efikasno liječenje i adekvatna zdravstvena njega. Ovom se Strategijom potvrđuju ključni principi za razvojnu zdravstvenu politiku na svim razinama.

Strategija sveobuhvatne borbe protiv malignih oboljenja obuhvata nekoliko bazičnih oblasti djelovanja:

• Sprječavanje nastanka malignih oboljenja (primarna prevencija): sprječavanje izlaganja faktorima rizika, kao i kancerogenim supstancama na radnom mjestu i životnoj sredini, te promociju zdravih stilova života;
• Prepoznavanje ranih simptoma i znakova maligne bolesti i njeno pravovremeno dijagnosticiranje i otkrivanje bolesti u ranoj predkliničkoj fazi, te preveniranje progresije bolesti u klinički manifestnu bolest;
• Adekvatno i pravovremeno dijagnosticiranje i liječenje (tercijarna prevencija);
• Ublažavanje patnje i poboljšanje kvaliteta života (palijativna njega);
• Vođenje evidencija o malignim neoplazmama: registri malignih oboljenja, mortalitetna statistika, bolnički registri, patohistološki registri;
• Istraživanja koja uključuju epidemiološka, klinička, bazična istraživanja i njihovu primjenu u donošenju odluka u zdravstvu i u kliničkoj praksi.

Ovom Strategijom definiraju se prioritetna područja djelovanja, opći i specifični ciljevi, pojedinačne aktivnosti, nosioci aktivnosti, rokovi i indikatori monitoringa i evaluacije, a sve zasnovano na ekonomičnosti, priuštivosti i održivosti.

Poruke Svjetskog dana borbe protiv raka

Iako živimo u vremenu nevjerovatnog napretka u prevenciji, dijagnostici i liječenju raka, mnogi od oboljelih nailaze na prepreke na svakom koraku. Prihodi, obrazovanje, zemljopisni položaj i diskriminacija na temelju etničke pripadnosti, spola, seksualne orijentacije, dobi, invaliditeta i stila života samo su neki od faktora koji mogu negativno uticati na pružanje zdravstvenih usluga oboljelim od raka.

Zajedno, možemo smanjiti nejednakost:

• Educiranjem javnosti o prevenciji raka;
• Ulaganjem u razvoj znanja i vještina zdravstvenih djelatnika, uključujući edukaciju o načinima kojima nejednakost utječe na zdravstvenu skrb oboljelih od raka;
• Jačanjem primarne zdravstvene zaštite koja se pruža u zajednicama;
• Fokusiranjem kroz politike i programe na neke društvene i ekonomske faktore koji mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi;
• Povećanjem materijalnih i ljudskih resursa posvećenih istraživanju raka i praćenju tereta raka na nacionalnoj razini, kako bi učinkovitije sačinili okvir za ulaganja;
• Provedbom planova prevencije i kontrole raka specifičnih za svaku zemlju, koji se odnose na njene jedinstvene potrebe i resurse.

30-50% SVIH SLUČAJEVA RAKA MOGUĆE JE SPRIJEČITI.

SMANJIMO RIZIKE OBOLIJEVANJA OD RAKA ZDRAVIJIM NAVIKAMA I PONAŠANJEM, REDOVNIM PREGLEDIMA, RANOM DETEKCIJOM I PRAVOVREMENIM TRETMANOM PREKANCERSKIH PROMJENA.

KREIRAJMO BUDUĆNOST BEZ RAKA!

SADA JE VRIJEME ZA AKCIJU!