Petak, 17 Aprila, 2026
Naslovnica Blog Stranica 73

Od gradske dunje do urbane kozmetike

„Naša priča počinje, sasvim spontano, prije nekih sedam godina. Oduvijek nam je bio san to da možemo koristiti biljke s naših prostora, od kojih bismo napravili kvalitetan proizvod. Tako je i dedina dunja, iz naše avlije, stara više od 50 godina, prva našla svoje mjesto u našoj liniji proizvoda. I ne mora dunja mirisati samo na ormaru, već može i u našem losionu“, šaleći se, počinje priču o svojoj kozmetici iz urbane agrikulture Branka Blagojević Ćorović.

„Dunja je toliko ljekovita voćka i od nje se sve može iskoristiti – od košpice, lista, kore… Dakle, od cijelog ploda, a nama je posebno interesantna, zbog pektina, kojega ima u izobilju“, dodaje Blagojević Ćorović.

Dunja (lat. Cydonia oblonga) je jedina vrsta roda dunja (Cydonia), iz porodice Rosaceae. Njeno botaničko ime potječe od grčkog grada Kydonia, na sjeverozapadu otoka Krete.

Dunja predstavlja simbol ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote, postojanosti i neprolaznosti. U antičkim legendama, „dunjom su bogovi određivali sudbine“, ma šta to danas značilo. Plod dunje sadrži vrlo mnogo vitamina C, zatim kalij, natrij, cink, željezo, bakar, mangan, te druge organske i anorganske kiseline.

Dunja ima čak oko 20% pektina, oko 8% različitih šećera, oko 1% jabučne kiseline, oko 15% masnog ulja, oko 0,5% amigdalina, zatim sadrži i emulzine, protide, te tanine. Danas se dunja, potpuno bez razloga, koristi znatno manje, već ranije.

„Tonik od dunje, prvenstveno namijenjen za podmlađivanje kože, vrlo pomaže i kod upalnih procesa. I dan danas, radimo ga, prema tradicionalnoj recepturi. Bitno je samo dočekati oktobar i novembar, te ubrati krasne zlatno-žute plodove, odnosno ispoštovati vrijeme fermentacije“, objašnjava Branka Blagojević Ćorović.

„Želim izdvojiti i naše antiage-kreme – od bamije i smilja, te potpuno prirodnu masku od žalfije, tzv. tinejdžersku masku, za koju su nas prvenstveno inspirisala naša djeca“, pojašnjava Blagojević Ćorović.

Prirodna kozmetika Branke Blagojević Ćorović ne stvara ovisnost kože, već je upravo njen glavni zadatak uspostavljanje prirodne funkcije kože. Proizvodi su potpuno prirodni i rok trajanja im je od tri do šest mjeseci.

„Sve naše, prve proizvode, isprobali smo, na sebi, svojoj porodici, rodbini, prijateljima i ponosni smo na to što smo se zajednički uvjerili u to da proizvodi ispunjavaju očekivanja i drugih ljudi“, uvjerljiva je Branka Blagojević Ćorović.

Sve zahtjevnije tržište hrane zahtijeva i adekvatnu kontrolu

Značaj sigurnosti hrane je prepoznala i Generalna skupština Ujedinjenih naroda, koja je, krajem 2018. godine, usvojila rezoluciju, a njome se 7. juni proglašava Svjetskim danom sigurnosti hrane, upravo radi promoviranja sigurnosti hrane.

Činjenice govore to da se više od 200 različitih bolesti prenosi upravo putem hrane, te da, svake godine, jedan od 10 ljudi obolijeva od nesigurne hrane, a oko 420.000 ljudi umire, od čega je oko 125.000 djece, mlađe od pet godina. Od bolesti koje se prenose putem hrane, na godišnjoj razini, obolijeva čak oko 600 miliona ljudi, diljem svijeta.

Zbog povezanosti zdravlja ljudi s hranom, usvojitelji politika javnog zdravstva trebaju osnažiti sanitarno-inspekcijski nadzor nad sigurnošću hrane.

„Sanitarna inspekcija, uz široko polje djelatnosti, pokriva i područje sigurnosti hrane. Ova inspekcija, kao nadzorni mehanizam, u praćenju provedbe zakonske legislative, predstavlja primjenu multidisciplinarne naučne discipline – sanitarnog inženjerstva, u cilju osiguranja zdravstveno-ispravne hrane, koja je proizvedena, izložena i prodata, u čistom okruženju i od strane zdravih radnika“, objašnjava prof. dr. sc. Benjamin Muhamedbegović s Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

A prof. dr. sc. Muhamedbegović je i jedan od autora univerzitetskog udžbenika Sanitarna inspekcija i sigurnost hrane, u izdanju Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Bihaću.

Udžbenik se temelji od sljedećih poglavlja: Inspekcije i inspekcijski nadzor, Higijena u proizvodnji hrane, HACCP-sistem sigurnosti hrane, Laboratorije za ispitivanje hrane i Informiranje potrošača o hrani.

Autori udžbenika su objedinili višegodišnja iskustva, kao i profesionalnu, te akademsku saradnju, u području higijene i sanitacije hrane, sigurnosti hrane, te rada sanitarne i veterinarske inspekcije.

„Ovaj udžbenik je popunio prazninu, stručne literature, o ovoj temi, koja je slabo zastupljena na ovim prostorima, u formi udžbeničke literature, gdje je plastično prikazana poveznica sanitarne inspekcije i sigurnosti hrane. Udžbenik je namijenjen prvenstveno studentima visokoobrazovnih ustanova, koji u okviru kolegija izučavaju teme iz oblasti higijene hrane, sigurnosti hrane i inspekcijskog nadzora, ali i sanitarnim inspektorima, sanitarnim tehničarima, proizvođačima hrane, te drugim čitaocima, koje ova materija interesira“, pojašnjava prof. dr. sc. Benjamin Muhamedbegović.

Ekološka hrana, mnogima još preskupa?

Ekološki proizvedena hrana u Njemačkoj je sve popularnija. Nijemci godišnje na nju potroše čak oko osam milijardi eura. Ipak, mnogima je ekološki ili organski uzgojena hrana još preskupa, piše Deutsche Welle.

Umjesto narodnog pojma „zdrava hrana“, nauka često koristi termine „funkcionalna“ ili „pametna“ hrana. Odnose se na nekontaminiranu, mikrobiološki testiranu i ispravnu hranu, koja nema loše posljedice na zdravlje konzumenta. Naprotiv, takva hrana, može biti blagodat ljudskom i životinjskom organizmu, a tu svakako spada ekološka hrana, s pripadajućim ekološkim certifikatom, koja nije hemijski tretirana.

Njemačka je, odmah nakon Sjedinjenih američkih država, na drugom mjestu, u svijetu, prema veličini tržišta za ekološki proizvedenu hranu. To zna i porodica Ivanov Below, koja ima malo imanje, 25 km istočno od Kölna, okruženo livadama i šumama. Na njihovom imanju okolo trče patke, kokoške i psi, dok koze pasu.

Katrin Ivanov Below i njen suprug Evgeny Ivanov Below, već više godina, vode malu farmu. Oboje su studirali agrikulturu i utemeljenjem ekološke farme si ispunili životni san. Ipak, uprkos uvriježenom mišljenju, ekološki farmeri ne zarađuju puno. Naime, mnogim potrošačima, ekološka hrana je još preskupa.

Iako je potrošnja uvišestručena, prema jednoj novoj studiji, udio ekološke – u ukupnom tržištu – hrane, s tek nešto više od 5%, još je vrlo mali. A mnogi ekološki agrikulturisti zapravo i ne žele povećati svoju proizvodnju. To vrijedi i za porodicu Ivanov Below.

„Imamo izravan kontakt s našim kupcima. To znači da ljudi dolaze nama, gledaju kako radimo, postavljaju pitanja i kupuju od nas“, pričaju.

Trend zdrave hrane, uvijek i iznova, dobiva različite poticaje. Posebno, mladi roditelji cijene ekološku hranu. Naime, hrana za bebe i djecu je daleko najpopularnija ekološka hrana u Njemačkoj.

Nihad Penava / Članak realizira Frutta da Penava, uz podršku Heinrich-Böll-Stiftunga, neovisne političke fondacije, pod okriljem Njemačke stranke zelenih (Bündnis 90/Die Grünen) iz Berlina.

Savršeni proljetni bijeg: RUJIŠTE SAFARI

Čist planinski vazduh i zemljište na našoj maloj planini pružaju idealne uslove za kvalitetnu berbu gljiva i bilja. Rujište obiluje vrsnim primjercima proljetnih gljiva, a to su svakako smrčak, puhare i rudnjače, koje važe za najukusnije i najsigurnije za branje.
Sa iskusnim planinarskim vodičem, stanovnikom Rujišta i iskusnim beračem gljiva, vodimo vas u pustolovinu branja prvih proljetnih gljiva i jestivog samoniklog bilja. U lovu na gljive, naučiti ćete kako razlikovati jestive od nejestivih, kako ispravno brati gljive i po neki recept kako pripremati određene gljive. Usput ćemo tražiti i proljetno samoniklo jestivo bilje, kao što su mlada žara, srijemoš, crvena djetelina, bokvica, jagorčevina, maslačak, zapravo sve ono što nađemo u putu. Naučiti ćete identificirati jestivo samoniklo bilje i dobiti informacije kako ga konzumirati i kako ga najbolje pripremiti, da bude što ukusnije.
Fokusiranje na pronalaženje gljiva i biljaka, tišina prirode, pomoći će da se relaksiramo, da bolje razumijemo Zemlju i život u prirodi.
Hrane u prirodi ima u izobilju i vrijeme je da to počnemo cijeniti i iskoristimo najbolje što je moguće.
Sve što vam je potrebno za ovu pustolovinu jesu: odjeća i obuća za boravak u planinkom mjestu, džepni nožić, platneni ceker ili pletena košara.
Šetnja će trajati otprilike 3 sata, no vrlo je nezahvalno prognozirati, obzirom da smo u potrazi za gljivama i biljem.
Paket uključuje:
1. Noćenje u planinskoj kući Rujište Lodge za 2 osobe
2. Rujište safari- izlet branja gljiva i jestivog samoniklog bilja
3. Doručak/ Ručak/ Večera
Upiti, rezervacije i dodatne informacije zatražite na mail: [email protected] ili porukom na Rujište lodge
BROJ MJESTA JE OGRANIČEN zbog sigurnosti svih učesnika. Naše osoblje posjeduje certifikate za smjernice i protokole za zaštitu od COVID-19 u turizmu.
#safetravels
Dobrodošli! 

MAJ U NARODNOM POZORIŠTU SARAJEVO

Predstavu „Leptir“ u režiji Emira. Z. Kapetanovića, a prema tekstu Aleksandra Radunovića, možete pogledati u subotu, 8. maja 2021. godine u 18:00 sati. Predstava će biti izvedena na Velikoj sceni NPS.

U subotu, 15. 5. 2021. godine sa početkom u 18:00 sati, uživajte u komediji Branislava Nušića “Ožalošćena porodica” u režiji Ahmeda Imamovića.

U utorak, 18. i petak, 21. maja 2021. godine, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „O medvjedima i ljudima“ autora i režisera Saše Anočića. Predstave počinju u 18:00 sati.

U četvrtak, 20. maja sa početkom u 18:00 sati, očekuje vas koncert Opere i Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo „ U ime ruže“.

U ponedjeljak, 24. maja sa početkom u 18:00 sati, bit će izvedena komedija „Buba u uhu“ u režiji Admira Glamočaka.

U petak, 28. maja sa početkom u 18:00 sati, u okviru koncerta „Viva la musica“, publika će imati priliku uživati u sadržajnom muzičko – scenskom programu u izvedbi, solista i hora Opere, solista i ansambla Baleta NPS.

U subotu, 29. 5. 2021. godine u 18:00 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena komedija Dušana Kovačevića “Balkanskih špijun u Sarajevu” u adaptaciji i režiji Sulejmana Kupusovića.

Rezervaciju ulaznica možete izvršiti, online: www.nps.ba

putem e-maila: [email protected]

Blagajna Narodnog pozorišta Sarajevo počinje sa radom u utorak, 4. 5. 2021. godine.

Radno vrijeme blagajne svakim radnim danom od 9:00 do 15:00 sati.

Na dan izvođenja predstave u dva termina od 9:00-11:30 i 15:30-19:30 sati.

Narodno pozorište Sarajevo zadržava pravo izmjene repertoara.

Intesa Sanpaolo Banka BiH nastavlja podržavati školovanje djece i mladih iz SOS Dječijih sela BiH

Intesa Sanpaolo Banka BiH svoje strateško opredjeljenje ka društveno odgovornom poslovanju integrira u svakodnevne aktivnosti usmjerene, između ostalog, i na zajednicu, a među ključnim korporativnim vrijednostima znanje je visoko na listi prioriteta. Utoliko je odluka o pružanju podrške u sufinansiranju života studenata iz brige SOS Dječijih sela BiH, samo jedna od zajedničkih aktivnosti koje imaju za cilj omogućiti što kvalitetnije obrazovanje djece i mladih.

Uručenjem donacije u iznosu od 6.000 KM nastavljeno je trogodišnje prijateljstvo sa SOS Dječijim selima BiH. Sredstva su namijenjena za sufinansiranje troškova života 4 studenta završnih godina dodiplomskog i postdiplomskog studija. Organizacija SOS Dječija sela BiH snažno se zalaže za kvalitetno obrazovanje, te jednake prilike za svu djecu i mlade, pa je donacija prijatelja iz Intesa Sanpaolo Banke itekako značajna podrška za omogućavanje kvalitetnih uslova za završetak studija.

“SOS Dječije selo BiH je jedna od organizacija sa izuzetnim renomeom u našem društvu, čija je misija i vizija dugi niz godina posvećena zaštiti i obrazovanju djece bez roditeljskog staranja. To je i razlog da ovoj  organizaciji i djeci u brizi kad god smo u prilici pomognemo da se poboljšaju uslovi za njihov uspješan rast i razvoj. Ovog puta smo odlučili da to budu studenti, koji su već pokazali dobre rezultate i izuzetno nam je drago da će njihovo školovanje uz stipendije Intesa Sanpaolo Banke BiH biti lakše i kvalitetenije”, kazala  je Lejla Dizdarević, direktorica Direkcije za PR i marketing komunikacije Intesa Sanpaolo Banke BiH.

 “Naši prijatelji iz Intesa Sanpaolo Banka BiH već treću godinu podržavaju djecu i mlade na njihovom putu ka osnaživanju, a prvi korak ka tome je upravo kvalitetno obrazovanje.  Utoliko je ova donacija od velikog značaja jer znamo da imamo prijatelje koji kontinuirano podržavaju naš rad i brigu o djeci i mladima u segmentu koji nam je iznimno važan. Samo zajedno možemo graditi jače društvo, a to upravo činimo kroz obrazovanje djece i mladih, od osnovnog do visokog obrazovanja, te dodatnih edukacija. Hvala od srca našim prijateljima iz Intesa Sanpaolo Banke, koji cijene i njeguju prave vrijednosti i znaju da su mladi snaga i budućnost našeg društva”, izjavila je nacionalna direktorica SOS Dječijih sela BiH Mirela Gruenther-Đečević.

Intesa Sanpaolo Banka BiH je u protekle dvije godine donirala laptope, ruksake, pernice, sveske i osnovni školski pribor za ukupno 130 prvačića iz SOS porodica i Programa jačanja porodica, na taj način obezbijedivši sve što je školarcima bilo potrebno za lijepi početak nastave.

Ukoliko želite podržati rad SOS Dječijih sela BiH i pomoći djeci i mladima da imaju jednaka prava na kvalitetno obrazovanje, više informacija možete naći na web stranici www.sos-ds.ba.

Anela Zorlak pokrenula prvo genetičko savjetovalište u Bosni i Hercegovini

Kada sam prije nekoliko godina sa njom radio intervju sa lokalnu novinu „Glas Goražda“ preko puta mene je sjedila skromna djevojka, pomalo samozatajna. Ali i djevojka u čijim sam očima vidio silnu energiju, želju, vjeru da je ono što želi ispravno. I moguće. U njenim odgovorima bila je svo bogatstvo ideja i njenih snova. O koračanju u zahtijevni i izazovni svijet nauke. A imala je tada tek dvadeset godina…

A sve je počelo u Goraždu, gdje je rođena prije 26 godina. U gradu na Drini je završila osnovnu školu i Gimnaziju, a potom Prirodno – matematički fakultet u Sarajevu, odsjek biologija.

Anela Zorlak mi je na kraju tog intervjua samouvjereno i sa osmjehom kazala – „Ja vjerujem u moje snove“!!! I otišla u svijet nauke, krupnim koracima.

Jedan veliki san je ostvarila! U Sarajevu je otvorila prvo genetičko savjetovalište u Bosni i Hercegovini, na čijem se čelu nalazi.

Na zvaničnoj stranici Savjetovališta www.genetika.ba, između ostalog, piše: „GENETIKA, prvo genetičko savjetovalište u BiH nastalo je kao ideja mlade genetičarke Anele Zorlak M.Sc, da svoja znanja udruži sa eminentnim stručnjacima iz polja medicine i omogući svakom pojedincu da što bolje upozna sebe te preventivno djeluje. Tim velikih stručnjaka okupljenih oko zajedničke ideje – personaliziranog pristupa pri dijagnostici, dat će svoja znanja i iskustva u svrhu vašeg dobra…“

Stručni tim Genetičkog savjetovališta GENETIKA, čine doktori, stručnjaci različitih usmjerenja, Stručnim tim je sačinjen od eminentnih doktora, saradnika koji pokrivaju sve interesne oblasti našeg djelovanja: prenatalna dijagnostika, onkogenetika, farmakogenetika, nutrigenetika i druge srodne oblasti.

Bio sam počastvovan da učestvujem u virtulenoj svečanosti otvaranja Genetičkog savjetovališta. I da ponosno treperim i zasuzim dok sam slušao riječi koje su o Aneli i njenom regionalnom poduhvatu izgovarali svjetski stručnjaci, članovi njenog tima, ambasaador Velike Britanije u BiH, prijatelji…

Djevojčica iz Goražda, zanesena izazovima koje znanje donosi sa sobom, izrasla je u naučnicu o kojoj se govori u svijetu. Mladu naučnicu koja je mogla naći sigurno zaposlenje u nekoliko svjetskih instituta ili univerziteta. A ipak se odlučila da u Bosni i Herecegovini učini nešto što prije nje nije uradio niko. I nakon gotovo dvije godine napornog rada, učinila ogroman korak.

Sada je na čelu prvog Genetičkog savjetovališta u Bosni i Hercegovini!

Sretan sam!

DracoMom – prilagodljive nosiljke koje prate rast vaše bebe

Nosiljke povjerenja, osjećaja topline, sreće protkane ljubavlju!

Nosiljke povjerenja, osjećaja topline, sreće protkane ljubavlju!

Svoju neiscrpnu ljubav prema nošenju svoje troje mališana Mirna Perendija-Kučević, savjetnica za nošenje, pretočila je u kreiranje, modificiranje, prilagođavanje i usavršavanje dizajna svojih nosiljki. U augustu 2020. godine Mirni se pridružuje Rusmila, majka dvoje djece, te zajedno osnivaju firmu DracoMom Carriers d.o.o. koja se bavi proizvodnjom i prodajom ergonomskih nosiljki za bebe, dodataka za nosiljke kao i druge opreme za nošenje.

Zašto baš nosiljka?

Sigurnost djece je svima oduvijek bila veoma važna. I najviše se pažnje posvećuje bebama do tri mjeseca jer maksimalno se želi posvetiti pažnja njihovoj sigurnosti. Svakodnevnica je misli dodatno zaokupila očuvanjem zdravlja voljenih nastupanjem COVID epidemije, stoga mališanima pokušavamo obezbijediti samo najbolje. Instinktivno želimo svoja nevina bića držati što bliže sebi kako bi ih zaštitili vlastitim tijelom i rukama. Kontinuiran kontakt s tijelom i nježno kretanje čine da se bebe osjećaju sigurno i smiruje ih kada su uzbuđene ili pak nervozne.

Tehnike su različite – dok neki koriste ruke, drugi koriste nosiljke, marame ili slingove, ali suština je ista – želimo uspostaviti blizak kontakt i osjećaj sigurnosti u zagrljaju. Nosiljka je kao dodatni par ruku koje ono Vama u životu najvažnije drže srcu blizu.

Biznis, ljubav ili oboje?!

U današnje vrijeme vrlo rijetko čujemo da se mladi i poduzetni ljudi odlučuju na samostalni biznis, jer vrlo je teško spojiti biznis i ljubav prema istom. Međutim, ženski dvojac Mirna i Rusmila su dokaz da je moguće oboje. Zahvaljujući CEFE BiH (Centar za izvrsnost u poduzetništvu) stekli su osnovno znanje o poduzetništvu te se odlučule da naprave iskorak u proizvodnji nosiljki za bh. i inostrano tržište.

DracoMom nosiljke su, zahvaljujući svojoj udobnosti i kvalitetnoj izradi, tokom godina postale prepoznatljiv brend, vrijedan pažnje te zastupljen u regionu. Bh. brend s evropskim standardima, u proizvodnji koriste atestirane kopče i tkanine za što veću sigurnost. Njihove nosiljke podržavaju optimalan položaj za razvoj dječijih kukova što potvrđuje i certifikat International Hip Displasia Instituta (Internacionalnog instituta za displaziju kuka).

DracoMom nosiljke su prilagodljive i rastu zajedno s bebom. Posebno kreirane u četiri veličine, da zadovolje što veći raspon i potrebe, ovisno o tome kada krećete s nošenjem te kojim tempom vaša beba raste:

  • Baby size
  • Midi size
  • Toddler size
  • Preschool

Pored odmah dostupnih nosiljki, proizvode i nosiljke koje kreirati mogu i sami kupci, u potpunosti prilagođene vlastitim potrebama (od izbora dizajna, dužine naramenica i/ili pojasa, izbora oblika kapuljače i slično).

Zašto odabrati DracoMom Carriers?

Bebe želite nositi! Želite ih držati! Bebe su smirene i zadovoljne kada su uz vas – Vi ih činite smirenim. Vi ste sav njihov svijet.

Upravo zbog toga svojim kvalitetom, cijenom i individualnim pristupom se želimo istaći jer u svaku našu nosiljku je utkan dio njihove duše.

DracoMom Carriers želi postati prepoznatljiv evropski brend nosiljki. DracoMom Carriers želi biti dio sretne porodice s kojom će nastajati prve uspomene u svim avanturama. Za sve dodatne informacije potražite nas na društvenim mrežama Facebook, Instagram ili nas pozovite na kontakt telefon: 062-703-214

Odmori u BiH: 10 najljepših jezera u BiH na kojima možete uživati u odmoru

BiH  je prepuna prirodnih ljepota i destinacija za osvježenje i sunčanje u ovim sparnim danima, a mi vam dajemo prijedlog najljepših jezera na kojima možete iskoristiti svoje slobodno vrijeme na najbolji mogući način.

1. Prokoško jezero

Na vrhu poznate bosanskohercegovačke rudne planine Vranice, udaljene 22 kilometra od Fojnice , nalazi se Prokoško jezero. Ovo jezero je već dugi niz godina jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u BiH. Poznato i kao Gorsko oko, proglašeno je regionalnim parkom te spomenikom prirode. Idealno za planinare a i porodice, okruženo je drvenim pastirskim kolibama, tzv. katunima dok se iznad pruža najviši vrh planine koji doseže do 2112 metra nadmorske visine. Ukoliko ste u mogućnosti i želite voziti do jezera, od Fojnice se kreće uzvodno asfaltnim putem do Tocila, potom slijedi makadamski put uz rječicu Jezernicu, Vlaške ravni i Hrid. Ukoliko želite pak prenoćiti ili ostati koji dan, ponuđeni su katuni od kojih su neki pretvoreni u prodavnice kao i restorane sa ponudom ukusne domaće planinske hrane.

2. Blidinje jezero

Blidinje jezero, poznato kao najveće planinsko i prirodno jezero u BiH, smješteno je na dnu Dugog polja kao plavo oko u glavi planina Čvrsnice i Vrana. Površina jezera je i do 6 kilometara  uz relativno malu dubinu do 4 metra. Ovo plavo oko svojom ljepotom se savršeno uklapa u pejzaž Parka prirode Blidinje. Jezero Blidinje kao spas od nesnosnih ljetnih vrućina u donjoj Hercegovini je također poznato po svojoj skrivenoj legendi o ‘dva brata’ koju vam zasigurno mogu ispričati njeni lokalci. U okolici jezera nalaze se brojne planinske kućice koje nude smještaj, restorani sa lokalnim specijalitetima kao i besplatna parking mjesta.

3. Ramsko jezero

Ako ste ikada prolazili kroz Prozor-Ramu, sigurno niste mogli a da ne primjetite ovu nestvarnu oazu. Poznato kao turistički i hercegovački biser, Ramsko jezero je sa svojom čistoćom i ljepotom idealno za izletnike. Smješteno je u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine i okruženo vijencem prekrasnih bosanskohercegovačkih planina. Njegova dužina je 12 kilometara a najveća dubina do 95 metara. Ono što ovo jezero čini posebnim su mala ostrva, uvale i poluostrva među kojima je najpoznatije Šćit  gdje se nalazi Franjevački samostan Rama-Šćit sa svojom interesantnom historijom. Do jezera Rama je vrlo lahko doći asfaltnom cestom iz Prozora. Godišnje privlači mnoge turiste kako domaće tako i strane koji imaju priliku uživati u kupanju, šetnji, plovidbi a također je pogodno i za sportsko/rekreativne, ribolovne i lovne aktivnosti.

4. Jablaničko jezero

Jablaničko jezero koje se prostire od Konjica do Jablanice je nastalo izgradnjom lučne brane na Neretvi, 5 kilometara od Jablanice. Već dugo vremena Jablaničko jezero je poznato kao vikend-odmaralište, a ribari uživaju pecati na ovom jezeru jer je bogato ribom. Jezero je pogodno za kupače i ljubitelje sportova na vodi. Preporučujemo i obavezan ručak u restoranima na glavnoj magistrali u kojima možete uživati u prekrasnom pogledu na Neretvu 

5. Šatorsko jezero

Šatorsko jezero dobilo je ime po njenoj neobičnoj planini, piramidalnog oblika zbog kojeg se vjerovatno i zove Šator. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara i predstavlja ogromno ogledalo neba u kojem se mnogi posjetioci kupaju tokom ljeta. Ako se odlučite ipak na planinarenje, postoji dobro ugažena planinarska staza koja vodi ka prijevoju koji je glavno pejzažno obilježje gdje se lijepo vidi jezero i divlja strana Šatora što ostavlja poseban dojam. Do jezera je najbolje ići iz pravca Bosanskog Grahova preko Tičeva, a većina puta do Tičeva je asfaltirana. Nakon dolaska u Tičevo i prestanka asfaltiranog puta, dolazi se do obilježene table na kojoj stoji da do Šatorskog jezera ima jos 17 kilometara. S obzirom na to da je makadamski put dobro očuvan, moguće ga je bez problema preći za 15 do 20 minuta.

6. Jezero Vidara

Jezero Vidara je prelijepo odmaralište za sve ljubitelje mirisa borovog drveća i cvrkuta ptica koji bježe od gradske buke i svoj mir pronalaze baš tu. Idealno je mjesto za piknik i šetnju, a oko jezera postoje dobro utabane (negdje čak i asfaltirane) pješačke staze. Ovo jezero nije mnogo izvikano i poznato ali ribolovci za njega itekako znaju, što će reći da u njemu ima i ribe J

7. Jezero Hrast

Najveće jezero u Glamoču je jezero Hrast, udaljeno 3 kilometra od centra grada. Na njemu se nalaze prenoćišta u obliku bungalova za one koji žele da uživaju u prirodi. Pogodno je za rekreaciju, izlete, kupanje i sportski ribolov. Za sve ljubitelje atraktivne vožnje biciklima, ovo mjesto je idealno zbog toga što je okruženo raznim planinskim stazama. Lovci također mogu uživati obzirom na to da se tereni u Glamoču prostiru i do 2006 metara nadmorske visine što ih samim tim čini bogatim i raznovrsnim lovnim fondom krupne i sitne divljači. Ono što će zasigurno zanimati strane a i domaće turiste jesu i historijske kamene skulpture koje se nalaze svega 2 kilometra od jezera, zbog čega čine ovaj grad posebnim.

8. Jezero Mašica

U blizini Zavidovića nalazi se prekrasno jezero Mašica, uokvireno gustom  šumom na 700 metara nadmorske visine. Oko jezera su urađene staze za šetnju i vožnju bicikla, a postoji i  roštilj sa nadstrešnicama i klupama. Na 12 kilometara od jezera nalazi se Spomenik prirode Tajan, najmlađe zaštićeno područje u BiH. Dugački podzemni tokovi, kanjoni i vodopadi, pećine i jame, veliko kraško vrelo i arheološka nalazišta čine Spomenik prirode Tajan pravim mjestom za uživanje. Lukina pećina je zanimljiva, jer su u njoj pronađeni ostaci izumrlog pećinskog medvjeda (slično kao i u pećini Orlovača nadomak Sarajeva) koji su stari preko 15.000 godina. Ako želite možete da iznajmite i opremu za obilazak pećina uz pratnju iskusnih speleologa.

9. Boračko jezero

Boračko jezero se slobodno može nazvati smaragdnim rajem za oči i dušu koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Put od 20-ak kilometara iz Konjica vodi krivudavom cestom, a prije nego se spustite do jezera, preporuka je da zastanete na vidikovcu i uživate u prekrasnom pogledu na jezero i okolna brda. Prava avantura je dolazak do jezera automobilom iz pravca Sarajeva preko Bjelašnice i Visočice jer ćete imati priliku uživati u prelijepim planinskim predjelima i autentičnim selima, a proći ćete i pored nekropole stećaka Police na Visočici.

Ovo jezero je idealno mjesto za porodicu i odmor u prirodnom okruženju bilo da se odlučite na boravak u kampu, iznajmite drveni bungalov ili apartman.

Odmor na ovom jezeru možete upotpuniti i drugim aktivnostima, poput raftinga ili planinarenja, obzirom da jezero leži u blizini kanjona rijeke Neretve i podno planine Prenj, koja je poznata po vrhovima višim od 2000 mnv.

10. Buško Blato

Ako volite ribolov, ovo je mjesto za vas! Buško Blato ili Buško jezero je prirodni nastavak Livanjskog polja i nalazi se na 716 metara nadmorske visine i zbog svoje površine je poznato kao najveće umjetno jezero odnosno najveća vještačka akumulacija u Evropi. Pored riba, ovo mjesto je veoma naseljeno pticama pa ukoliko volite fotografiju, mogli biste napraviti pravi shooting. Tokom ljetnih dana možete se osvježiti i na pješčanim plažama što ovo jezero čini dobrim izborom za odmor za cijelu porodicu.  

MARIJA FEKETE-SULLIVAN: Bajke nude formulu za ispunjen život

Marija, Vi ste novinarka, književnica i prevoditeljica. Koji od ovih poslova Vas najviše ispunjava i čini sretnom?

Vidite, često sam do danas bježala od novinarstva, a ono me uvijek sustizalo, i na kraju se pretvorilo u veliku ljubav. Još u osnovnoj školi nastavnica našeg jezika Dostinja Starović prognozirala je da ću se baviti novinarstvom: „Dijete zna da piše i uvijek se bori za nekakvu pravdu“, tako je ona to predočila mojim roditeljima. I kad su me u kući počeli iz zafrkancije zvati ‘naša novinarka’, ja sam se durila govoreći da tako nešto ne dolazi u obzir, jer novinari kratko žive. Zapravo, još onda, u djetinjstvu priželjkivala sam da postanem spisateljica. Ali književnost mi se činila nedostižnom, nešto kao putovanje na Mjesec. O čemu bih ja pisala i zašto bi to ljudi čitali? I tako sam ipak upisala žurnalistiku.

Danas smo svi postali digitalni novinari, svaka naša objava na digitalnim mrežama ima veze sa davanjem i širenjem informacija, komentarima, osvrtima… Što se tiče prevođenja, pohađala sam jezičko-prevodilački smjer u Petoj gimnaziji i stekla solidnu osnovu za kasnije samostalno usavršavanje. Evo, danas imam više od stotinu naslova prevedenih na engleski u sklopu vlastitog književnog i izdavačkog projekta Style Writes Now.

Ali edukacija u različitim oblastima (između ostalog, fascinira me refleksoterapija) ne upućuje samo na raznolike sfere zanimanja nego ima za cilj produbiti razumijevanje života općenito. A to jeste svakodnevni posao pisaca. Dakle, i moj posao.

Već sam se okušala u raznim žanrovima, ali čini mi se da najbolji dio sebe dajem kada pišem za djecu.

Pišete bajke i priče za djecu, kako izgleda taj kreativni proces? Da li se tokom pisanja i osmišljavanja vraćate u svoje djetinjstvo, u svijet male Marije koja mašta i treba junake o kakvim pišete?

Prvu knjigu ‘Sirenin san’ napisala sam u nadi da će se moje dijete, kao i neka druga djeca, zahvaljujući bajkama sadržanim u knjizi lakše upoznati s neizbježnim životnim radostima i tugama, te da će pronaći vlastitu formulu za ispunjen život. Ako mene pitate, ta formula uvijek se svodi na inovativnost i upornost.

I zaista, u mom djetinjstvu nije bilo previše junaka na koje bih se ugledala. Zato sam kasnije odlučila da ih kreiram u svojim pričama. Jedan od najvećih stvarnih junaka moga djetinjstva bio je djed Daniel, po kome je i moj otac dobio ime. Voljela bih jednu knjigu posvetiti samo njemu. Bio je izuzetno načitan čovjek, zabavan, duhovit…

Mašta je veoma važna za dječiju igru, ona potiče djecu da budu slobodnija i kreativnija. Kako možemo potaći i kanalisati maštanje kod djece, ali i kod odraslih?

Meni se čini da mašta i igra ovise jedno o drugom. Jer, nema mašte bez zaigranosti uma. I obratno. Djeci treba omogućiti prostor za igru, gdje će se neprimjetno, tako reći ‘usput’, obrazovati ali i steći naviku da sami traže put do znanja. Naravno, uz pomoć odgajatelja i nastavnika koji pomno prate kad treba nekome priteći u pomoć,  odgovoriti na dječija pitanja, pa uvesti i onog malog tihog stidljivka u igru gdje dominiraju jači i glasniji.

Danas smo sve više okrenuti novim tehnologijama; virtuelni svijet i društvene mreže sve više ispunjavaju živote kako odraslih, tako i djece. Na koji način možemo pomoći djeci da zavole čitanje?

Jasno je da je digitalni svijet postao neminovnost. I kad je već tako, zašto ne uzeti ono najbolje što nam nudi?! Recimo, u posljednje vrijeme slušala sam audio knjige velikana svjetske književnosti (Thomas Mann, Dostojevski, Haruki Murakami… ) Gledala sam video-čitanje pisaca za djecu na ovdašnjem Festivalu dječije umjetnosti FEDU. Sve to je dostupno, poticajno i sasvim besplatno. I ja sam u posljednje čitala i snimala priče za najmlađe.

Ne treba zaboraviti da zahvaljujući internetskim igricama, djeca danas mogu sasvim brzo savladati slova, sricati riječi. Ali ključ je u razumijevanju pročitanog, a taj ključ ipak leži u rukama nas odraslih – da djeci omogućimo učenje i zabavu izvan digitale i prenesemo djelić naše zaljubljenosti u dobru, staru, ukoričenu knjigu. Ogroman je uspjeh ako nam dijete čita iz zabave. To je znak da će jednog dana lakše prevazilaziti nedaće. Jer znamo da je sve već opisano u knjigama: kako razriješiti pojedine dileme i gdje naći ideju za njihovo rješenje.


Marija Fekete-Sullivan sa nagradom za najbolju bajku ‘Planeta bajki’ na Festivalu dječije umjetnosti FEDU 2017

Vaša životna filozofija je bazirana na stavu da se sve u životu dešava zbog ljubavi, a vaše bajke ohrabruju djecu da vjeruju da bajke postoje i u stvarnom životu.  S obzirom da živimo u svijetu kada su i odrasli zaboravili maštati, vjerovati pa i voljeti, da li ste razmišljali da napišete neku bajku za odrasle?

Nedavno sam, tokom snimanja za FTV, Alemi Kazazić povjerila svoj moto: Sve na svijetu dešava se zbog ljubavi i zbog nedostatka ljubavi. A međuprostor (između ljubavi i njenog nedostatka) jeste – nada. Ta druga rečenica mi je na um pala na licu mjesta, i čini se da je primjenjivom kako u bajkama tako i u stvarnom životu.

Zapravo sve što postoji u bajkama postojalo je nekad i u realnosti, prije no što je pretočeno u fikciju. I obratno. Samo što ljudi žele zaboraviti da se do sretnog završetka dolazi tek nakon što glavni lik savlada aždaju ili neke svoje sumnje, strahove, manjkavosti….

Šteta je da neki odrasli ljudi ne žele djeci čitati bajke. Upravo je riječ o onima koje pominjete, a koji su zaboravili maštati, vjerovati, voljeti…  Za njih riječ ‘bajka’ postoji samo u negativnom kontekstu, tipa: pusti sad gluposti i bajke! Ili ih to asocira na taštinu iz modnih magazina gdje se bajka isključivo povezuje s izobiljem. A prava bajka za odrasle – onakva kakva se prije stotinjak godina pričala uz vatricu kraj kamina, u većem društvu (uglavnom žena), nije bila puko nabrajanje divota i oznaka blagostanja, nego je pucala po šavovima od uzbudljivih i opasnih scena. Znači, u bajci – iz života, kao i fikcije: nije sve bajno i nije sasvim loše. Ali uvijek ima smisla. A taj smisao najčešće leži u dobroti srca.

Utoliko je zanimljivija ideja koju iznosite: napisati bajku posvećenu odraslima. Kao početna inspiracija može poslužiti roman L. Frank Baum ‘Čarobnjak iz Oza’ gdje glavni junaci putuju svijetom u želji da svaki dobije ono što mu nedostaje: hrabrost, srčanost, razum ili pustolovinu…

Da li ste razmišljali o tome da organizirate tečaj kreativnog pisanja? U susjednim zemljama postoje takvi tečajevi, no u BiH nisu rasprostranjeni, vjerujem da bi bilo interesa?

Razmišljala sam o tome, kako da ne. Čim prođe ovo pandemijsko zatišje, voljela bih se tome više posvetiti.

Nominovani ste za nagradu Astrid Lindgren za 2021. godinu, i sigurna sam da Vam je sama nominacija donijela veliko ushićenje i radost?

Radost do neba! Zahvalna sam Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH na nominaciji za najveću svjetsku nagradu za dječiju književnost, a koja nosi ime neprevaziđene Astrid Lindgren. To je izuzetna čast i odgovornost. Nastojat ću je opravdati u svom budućem književnom djelovanju. A najviše bih voljela da i meni inspiracija podari jednu tako originalnu i nezaboravnu junakinju kakva je Pipi Duga Čarapa.

Forum malih i srednjih preduzeća

U martu 2021. navršava se godinu dana od proglašenja pandemije i uvođenja vanrednog stanja, koje je prošle godine uslovilo pad BDP-a BiH za oko pet posto, ali je pad prihoda u većini MSP bio daleko veći od toga, uprkos mjerama podrške Vlade BiH.

MSP Forum Sarajevo je jedini i najznačajniji biznis događaj godine u BiH namijenjen vlasnicima i menadžmentu malih i srednjih preduzeća (firme sa 10-250 zaposlenih) u realnom sektoru.

Konferencija će, u ONLINE formatu, u organizaciji regionalnog trgovačkog magazina InStore i marketinške agencije Altermedia, biti održana 29. aprila 2021.

Cilj MSP Foruma je da ukaže na značaj malih i srednjih preduzeća kao motora bez kojeg nema ubrzanog oporavka domaće ekonomije, da se razmjenom međusobnih iskustava olakša rješavanje problema u bitno izmjenjenim uslovima poslovanja.

Mala i srednja preduzeća su područje kojem se posvećuje nedovoljno pažnje u Bosni i Hercegovini, iako može biti značajan faktor ekonomskog rasta. Od ukupnog broja zaposlenih, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto poslovnih kompanija u BiH i zapošljavaju oko 64 posto.

​Program Foruma kao i obrasci za registraciju se nalaze na: MSP Forum

Društvena odgovornost na djelu: BH Telecom

Na hitnoj sjednici, Uprava BH Telecoma je donijela odluku i uputila inicijativu prema Nadzornom odboru kompanije da se, zbog trenutne epidemiološke situacije u našoj zemlji, iz ostvarene dobiti BH Telecoma izdvoji iznos od 1. miliona KM i usmjeri za nabavku vakcina protiv korona virusa.

„U trenucima pogoršane epidemiološke situacije kojoj svjedočimo, vakcine su trenutno od iznimne važnosti kako bismo se uspješno izborili sa pandemijom korona virusa. Uprava BH Telecoma je danas jednoglasno donijela odluku da se milion KM donira za nabavku vakcina i ovu inicijativu smo uputili prema Nadzornom odboru. Dalje aktivnosti oko realizacije ove donacije će se koordinirati sa Nadzornim odborom, Skupštinom Društva i predstavnicima Vlade FBiH. Smatramo da je neophodno da se svi maksimalno angažujemo kako bismo pomogli građanima u Bosni i Hercegovini i zajedno lakše prevazišli trenutnu situaciju“, izjavio je Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma.

Ulaskom u drugu godinu borbe protiv korona virusa, Bosna i Hercegovina bilježi povećan broj zaraženih, a kako ističu u stručnim zdravstvenim krugovima, vakcinacija je jedini način na koji se pandemija može zaustaviti.

Podsjećamo da je BH Telecom i prošle godine, u prvim danima pandemije korona virusa, hitno reagovao i donirao milion KM kantonalnim i općim bolnicama za nabavku potrebne medicinske opreme. Također je za skoro 5000 učenika širom BiH omogućio besplatan pristup internetu i obezbjedio računarsku opremu, a sve svoje tehnološke kapacitete stavio na raspolaganje obrazovnim institucijama i poslovnim subjektima.