Naslovnica Zdrav život Svjetski dan borbe protiv raka 04.februar

Svjetski dan borbe protiv raka 04.februar

Rak znači borba. Borba u punom smislu te riječi. Pravu težinu znaju samo oni koji su se našli na tom bojištu. Put koji je nametnut. Bez ikakve prečice. Bez olakšanja. Svaki rak obilježava neka druga boja. Rak i sve njegove vrste i podvrste. I jedna borba. Borba puna uspona i padova. Najveće iskušenje u životu. I najveća bol. I ne trebaju sažaljenje, niti čuđenje. Jer oni su borci. Trebaju potporu. Razgovor. Iskren osmijeh, i koji zagrljaj više…

Molba za vas koji čitate ovaj članak:

Posebnu pažnju obratite na dio teksta koji govori o rizikofaktorima – i neka današnji dan, 04.02.2024., bude dan kada ćete donijeti odluku da mijenjate stil života. Samo razmislite o tome šta će se dogoditi ako ne promijenite svoje životne navike?

A šta ako ih promijenite?

Zašto živite baš tako?

Koliko Vam je život dragocijen?

Nadam se da ćete u ovom trenutku sebi dati odgovore na ova pitanja, da ćete postati sretniji, ispunjeniji, zadovoljniji novim odlukama, i zdraviji. Da ćete iskoristiti najbolje od svog života, održavati svoje zdravlje i uživati u istom, ma u kojim godinama se nalazili. Lijepo je biti zdrav!

Svake godine, 4.februara, obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka/karcinoma. Ovaj dan ima za cilj podizanje svijesti kod ljudi o karcinomu, njegovom ranom otkrivanju i liječenju. Rak ili karcinom je izraz za skupinu bolesti koje mogu zahvatiti svaki dio tijela, nastaje iz jedne stanice i nizom transformacija formiraju se maligni tumori. Sve počinje nakon genskog oštećenja (mutacije) bilo koje stanice u našem organizmu. Zatim slijedi nekontrolirano umnožavanje stanica koje mogu prožimati okolna tkiva ili udaljene organe (što se naziva metastaziranje) i time ometati njihovu normalnu funkciju. Učestalost malignih oboljenja kao i povećanje smrtnosti oboljelih je, nažalost, sve veća. Broj osoba oboljelih od raka se znatno povećava, a obaveza svih učesnika u zdravstvenoj zaštiti je osigurati mogućnost što ranijeg otkrivanja bolesti, ali i ukoliko bolest već postoji, osigurati što kvalitetniji život. Zato su od velike važnosti programi prevencije, te ranog otkrivanja raka.

Obilježavanjem 4. februara kao dana borbe protiv raka, nastoji se poboljšati znanje i svjesnost o raku i tražiti od vlada i pojedinaca u cijelom svijetu da poduzmu što učinkovitije mjere u borbi protiv raka. Ukoliko se dovoljno rano otkrije, veće su šanse za ozdravljenje.

O nastanku raka:

Normalne stanice kod čovjeka imaju sposobnost odumiranja, odnosno imaju fiksni životni vijek. To je dio fenomena koji je prirodan i naziva se apoptoza. Taj proces bi se mogao opisati tako da stanica dobiva upute da “umre”, a tijelo je zatim mijenja novom stanicom koja bolje funkcionira. Kod kancerogenih supstanci nedostaju komponente koje im daju upute kako da se prestanu dijeliti i umru. Zato broj stanica neprekidno raste. Kancerogene stanice formiraju tumore, imunološki sistem je oslabljen i javlja se niz promjena koje sprečavaju normalno funkcioniranje.

Uzroci raka:

Rizikofaktori koji utiču na nastanak raka mogu biti promjenjivi i nepromjenjivi.

Promjenjivi rizikofaktori su oni na koje definitivno možemo i moramo uticati, a sve s ciljem što boljeg kvaliteta života i prevencije bolesti. Dakle, sami utičemo na kvalitet vlastitog života.

Promjenjivi rizikofaktori uključuju:

  • ALKOHOL – čak i mali do umjereni unos povećava rizik od nastanka raka, a najčešći ovako uzrokovani rakovi su: rak crijeva, dojke, usta, ždrijela, jednjaka, želuca i jetre.
  • DUHAN – u duhanskom dimu nalazi se oko 80 kancerogenih agensa (tvari koje uzrokuju rak). Aktivno pušenje dodatno povećava rizik od raka. Nažalost, svjedoci smo da danas i osobe mlađe životne dobi počinju sa konzumiranjem cigareta, čime je produženo i vrijeme pušenja. Trenutno je upotreba duhana odgovorna za oko 22% smrti od raka.
  • NAČIN ISHRANE – na povećanje rizika od raka utiču prekomjerna tjelesna težina, loša prehrana (naročito visok udjel crvenog mesa, soli u hrani i nizak udjel voća i povrća). Posebno je povećan rizik od raka debelog crijeva i želuca.
  • FIZIČKA AKTIVNOST – pomaže u smanjenju viška tjelesne masnoće i rizika od razvoja raka debelog crijeva, dojke i endometrija.
  • IZLOŽENOST ŠTETNIM ZRAKAMA (radon, X, gama)-dugotrajno izlaganje UV zračenju sunca, UV lampama, solariju, boravak na suncu bez zaštite, mogu dovesti do melanoma i tumora kože. Najvećem riziku su izložene osobe svijetle puti, osobe sa puno mladeža i osobe koje u porodici imaju ovaj oblik raka, međutim, nije pravilo da osobe tamnije puti ne mogu oboliti.
  • IZLOŽENOST OPASNIM MATERIJAMA NA RADNOM MJESTU – Među najpoznatijim uzročnicima raka na radnom mjestu je azbest, posebno raka koji zahvata pluća i plućnu maramicu. Radnici u industriji hemikalija imaju veću predispoziciju za rak mokraćnog mjehura.
  • INFEKCIJA – infektivni agensi odgovorni su za oko 2,2 miliona smrti od raka godišnje: oko 70% karcinoma grlića maternice uzrokovano je infekcijama humanim papiloma virusom (HPV); rak jetre može biti uzrokovan virusom hepatitisa B i C; a ljudi koji imaju infekciju želuca bakterijom Helicobacter pylori, imaju povećan rizik od raka želuca.

Ovo su bili faktori na koje možemo uticati (o prevenciji u nastavku teksta), međutim, postoje i oni koji nisu pod našom kontrolom i nazivaju se nepromjenjivi rizikofaktori.

Nepromjenjivi rizikofaktori su:

  • KANCEROGENI – tvari koje uzrokuju rak. Mijenjaju način na koji se  stanica ponaša i povećavaju šanse za razvoj raka.
  • STAROST – dužina života povećava i izloženost kancerogenima, te su mnoge vrste raka sve prisutnije s godinama.
  • GENETIKA – genetska predispozicija čini bolest vjerovatnijom, no to ne znači da je razvoj bolesti siguran ukoliko je neko iz vaše porodice već bolovao od određene vrste raka.
  • IMUNOLOŠKI SISTEM – ljudi koji imaju oslabljen imunološki sistem izloženiji su većem riziku od razvoja bolesti. To uključuje ljude koji su imali transplantaciju organa, te one koji imaju HIV,  AIDS ili druga stanja koja konstantno slabe njihov imunitet.

Znaci i simptomi su različiti i ovise o lokaciji karcinoma. Ključni znaci na koje treba obratiti pažnju su:

  1. neuobičajene kvržice i otekline – često su bezbolne
  2. kašalj, nedostatak zraka
  3. poteškoće prilikom gutanja
  4. promjene u pražnjenju crijeva – neuobičajen zatvor i proliv ili pojava krvi u stolici
  5. neočekivano krvarenje – vaginalno, analno, krv u stolici, krv u urinu, krv u iskašljaju
  6. neobjašnjiv gubitak težine u kratkom vremenskom roku
  7. pretjeran umor nakon uobičajenih aktivnosti
  8. promjene na mladežima – veličina, oblik, boja, da li je skoren, da li krvari ili curi
  9. komplikacije sa mokrenjem – jako učestalo, odjećaj boli ili nemogućnost mokrenja
  10. promjene na dojkama – veličina, oblik, promjene na koži, bol
  11. oslabljen apetit
  12. ranica koja ne zacjeljuje
  13. žgaravica
  14. izrazito noćno znojenje

Prevencija i rano otkrivanje

Više od trećine svih vrsta raka, može se spriječiti smanjenjem izloženosti ranije pomenutim promjenjivim rizikofaktorima.

Prevencija je također efikasna cijepljenjem (vakcinacijom) protiv virusa hepatitisa B i humanog papiloma virusa (HPV).

Rano identificiranje raka dovodi do uspješnijeg ishoda liječenja te često manjih odnosno blažih nuspojava za pacijente. Postoji niz dijagnostičkih metoda i testova za rano otkrivanje raka, međutim, najvažniji su redovni pregledi i briga o vlastitom zdravlju.

Liječenje

Vrsta i način liječenja ovisi o vrsti raka, lokalizaciji, veličini, stepenu proširenosti, a obuhvata:

operativni tretman, kemoterapiju, radioterapiju, hormonsku terapiju, imunoterapiju, gensku terapiju i palijativnu njegu.

Učestalost raka:

Rak je drugi vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. U 2020. godini, od raka je umrlo 10 miliona ljudi, dok je broj oboljelih bio oko 19 miliona ljudi. Po učestalosti pojave po vrstama, ukupno za oba spola, u prednosti su rak dojke, zatim rak pluća, rak debelog crijeva, prostate, želuca, jetre, te grlića maternice. Najveću smrtnost pokazuje rak pluća.

Učestalost u FBiH:

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH od 2004. godine postoji Registar za rak, koji ima za cilj analizu obolijevanja i umiranja uzrokovanih malignim neoplazmama u Federaciji BiH, njihove geografske distribucije, spolne i dobne strukture oboljelih. Stopa smrtnosti od raka u FBiH pokazuje trend značajnijeg rasta. U 2021. godini, najveća stopa smrtnosti registrovana je na području Kantona Sarajevo.

Po starosnim skupinama, najveći broj umrlih pripada skupini 70+ godina, sa većim udjelom muškaraca u odnosu na žene.

Najveći trend rasta pokazuje rak pluća – kod muškarca, te rak dojke – kod žena.

O AUTORICI:

Moje ime je Lejla Mekić. Dolazim iz Travnika. Studentica sam Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i članica Udruženja “Zajedno zdraviji”. Još kao srednjoškolku, učenicu Mješovite srednje škole “Travnik”-medicinska škola, zanimale su me aktivnosti usmjerene na zaštitu i poboljšanje zdravlja građana, kojih je u mom gradu bilo jako malo. Za “Zajedno zdraviji” sam saznala preko Instagram stranice koju je vodila Erna, inače osnivačica Udruženja, te sam tako pratila aktuelne teme o kojima se pisalo i webinare koji su bili organizovani, a koje su vodili jako iskusni i interesantni predavači. Mnoge pozitivne priče koje su ispisane, kao i moja strast prema medicini i volontiranju me inspirisala da se aktivno uključim u rad Udruženja, gdje sam se učlanila prošle godine, odmah po osnivanju. Svi članovi Udruženja imaju priliku za saradnju i upoznavanje sa drugim studentima, kako medicine tako i drugih usko povezanih usmjerenja, te na taj način steći razna iskustva i nova saznanja, kao i nova prijateljstva. Misija Udruženja je upravo njegov naziv “Zajedno zdraviji”, odnosno fokusiramo se na to šta mi kao zajednica možemo uraditi po pitanju unapređenja zdravlja i prevencije bolesti. Raznim aktivnostima, Udruženje nastoji pružiti podršku ljudima oboljelim od raka, a upravo ovaj članak je jedan od načina.

Prethodni članakRCC objavio konkurs za izbor Žene preduzetnice Zapadnog Balkana za 2023. godinu
Naredni članakSarajevski kiseljak i SARA osvojili MUST HAVE 2024 priznanja