Naslovnica Savjetnici Ekranizam kod djece – bolest modernog doba

Ekranizam kod djece – bolest modernog doba

Roditelj ste mališana u dobi do 4 godine i ponosite se jer vaše dijete “zna gdje upaliti” mobitel ili tablet, “zna listati na mobitelu”, “zna engleski jezik jer je naučio/la na tabletu”… Ovo je pravi članak za vas.

Šta je to ekranizam?

Ekranizam  je nova terminologija za poremećaj koji je sličan autizmu i koji se vrlo često teško i razlikuje od autizma. Znakovi su usporen ili odsutan razvoj govora, slabo uspostavljanje kontakta očima, bez reagiranja na poziv i ne odazivanje na vlastito ime, problemi sa koncentracijom, ponavljanje sadržaja koji je gledalo i slušalo na “ekranu”, ali bez razumijevanja tog sadržaja. Također, javljaju se i razne vrste tikova i drugih ponavljajućih obrazaca ponašanja koje je dijete vidjelo upravo na ekranu.

Roditelji najčešće potraže pomoć kada shvate da dijete “živi u nekom svom svijetu”, gdje dijete uspostavlja slabu ili nikakvu komunikaciju sa svojom okolinom, slabe ili nikakve emotivno-socijalne veze sa roditeljima i bližim članovima porodice. Prvi alarm ovog stanja je ukoliko dijete ne prihvata suradnju, odbija igru i druženje sa vršnjacima te odbija prestati koristiti mobitel ili neku drugu tehnologiju na koju je naviknuto.

Činjenica je da su ekrani svuda oko nas i da ih je nemoguće izbjeći. Često viđamo malu djecu ili čak bebe kako se zabavljaju smartfonima, tabletima i sličnim uređajima. Nažalost, ovom vidu se pribjegava jer roditelj ne može smiriti dijete na drugi način, na javnim mjestima ili u toku obavljanja nekog posla od strane roditelja, kako bi dijete bilo “mirno”. U takvim situacijama, fascinirani smo kako djeca “brzo uče”. Divimo se i poznavanju engleskog jezika u tako ranoj dobi, ali koliko je to ustvari smisleno, preporučljivo i korisno za dijete, ako uz to nije u stanju komunicirati na materinjem jeziku, koliko je korisno ako dijete taj jezik ne upotrebljava u komunikacijske svrhe nego samo mehanički, kao eholalija (stereotipno ponavljanje riječi ili fraza druge osobe) ponavlja riječi i pjesmice bez razumijevanja…

Image by Myléne from Pixabay

Šta je potrebno djeci za pravilan rast i razvoj?

Djeci u razdoblju do 4 godine, za pravilan razvoj, najpotrebnije je upoznavanje svijeta oko sebe koje se odvija kroz senzomotoriku. Dakle, istraživanje svega onoga što ga okružuje podraživanjem svih osjetilnih organa kako bi se stvorile veze u mozgu koje će omogućiti djetetu da uči i živi na adekvatan način. Bez ovakvih iskustava, dijete se neće moći i neće znati nositi sa svakodnevnim izazovima i događajima onako kako bi trebalo, ne razvija se adekvatna i zdrava komunikacija sa okolinom, ne zna se služiti sa stvarima koje ga okružuju te nema funkcionalna znanja i vještine koje bi mu omogućile zdrav razvoj.

Razdoblje ranog djetinjstva je ključno za razvoj mozga, koji se u tom periodu razvija brže nego bilo koji drugi dio tijela. Dječiji mozak je posebno osjetljiv, a isto tako i posebno ranjiv na pozitivne odnosno negativne faktore koji na njega utiču.

Mobiteli, tableti, TV i drugi elektronički medijski uređaji, mogu stati na put i usporiti razvoj jer ne uključuju istraživanje, ne uključuju igranje niti interakciju sa roditeljima i okolinom, čime je zaustavljeno učenje i zdrav psihosocijalni, kao i fizički razvoj.

Prema novijim istraživanjima, pretjerano gledanje bilo koje vrste ekrana, mijenja strukture dječijeg mozga na negativan način. Rezultati pokazuju da što duže dijete gleda televiziju ili video sadržaje na ekranima, to su promjene u mozgu dublje.

Koje su karakteristike ekranizma?

Među uznemirujućim znakovima su:

  • Mijenjanje raspoloženja
  • Pretjerani bijes
  • Slaba samokontrola
  • Slaba ili nikakva komunikacija sa okolinom
  • Neorganiziranost ponašanja
  • Poremećaji spavanja
  • Poteškoće u savladavanju novih izazova
  • Dijete se prebacuje s jedne aktivnosti na drugu, bez završavanja prethodno započete
Image by Esi Grünhagen from Pixabay

Uloga roditelja

Priroda tehnologije zaslona je u potpunoj suprotnosti s onim što je djeci potrebno za pravilan razvoj. Djeci je potreban pokret, kontakt očima, razgovor licem u lice, izloženost prirodi, realan prostor s različitom količinom stimulacije, kreativno izražavanje kroz različite igre i radionice, razvijanje mašte i kognitivnih sposobnosti. Sve ove stvari se smanjuju s upotrebom ekrana.

Potrebno je razmisliti o uspostavljanju pravila o vremenu provedenom ispred ekrana. Zapamtite da vrijeme provedeno ispred ekrana utječe na svako dijete drugačije. Pokušajte osmisliti pristup djetetu, koji će odgovarati i Vama kao roditelju, ali i Vašem djetetu. Umjesto mobitela, ponudite slagalice, kockice, slikovnice te mnoge druge igračke koje će djeci pomoći da što više stimuliraju mozak. Mozak zna tačno šta se u svakom mjesecu razvoja dešava na kognitivno-mentalnom planu, koje se sposobnosti razviju u svakom mjesecu, te funkcioniše po zakonima prirode. Međutim,potreban je podsticaj iz okoline u kojoj dijete živi. Zato pustite i ohrabrujte dijete da se igra, da se isprlja, da razvija maštu, neka se druži sa vršnjacima, neka sa njima razvija neke nove svjetove, koji će mu odgovoriti, a ne da vrijeme provodi pred ekranom od kojeg neće imati nikakvu povratnu informaciju. IGRA je najvažniji vitamin za dijete!

Tekst pripremila: Lejla Mekić

Prethodni članakIntesa Sanpaolo Banka, Visa i Bingo u zajedničkoj misiji opremanja porodilišta
Naredni članakDani evropskog filma u Sarajevu od 10. do 19. maja