Naslovnica Preporučujemo Unapređenje energijske efikasnosti za održivu budućnost Bosne i Hercegovine: Sektor domaćinstava kao...

Unapređenje energijske efikasnosti za održivu budućnost Bosne i Hercegovine: Sektor domaćinstava kao najveći potencijal

Smanjenje potrošnje energije postaje od suštinskog značaja kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za cijelu Evropsku uniju. Mjere usmjerene ka energijskoj efikasnosti prepoznate su kao ključan alat za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih gasova, povećanje sigurnosti snabdijevanja, te smanjenje troškova uvoza. Osim toga, takve mjere igraju važnu ulogu u unapređenju konkurentnosti jedne države.

Zakonodavni okvir Evropske unije o obnovljivim izvorima energije znatno je evoluirao u posljednjih 15 godina. Dok su predstavnici Evropske unije 2018. godine postavili cilj smanjenja godišnje potrošnje energije unutar zemalja članica za 32,50% do 2030. godine, u martu 2023. godine dogovoren je ambiciozniji cilj smanjenja potrošnje primarne i konačne energije od 38%, odnosno 40,50% do 2030. Ovaj usmjereni pristup energijskoj efikasnosti postavlja se kao strateški prioritet Energetske unije (Strategija EU koja nastoji osigurati cjenovno pristupačnu, sigurnu i održivu energijuu Evropi), temeljen na principu “energijska efikasnost na prvom mjestu”.

O energijskoj efikasnosti i stanju u BiH, te njenom doprinosu općoj energetskoj sigurnosti zemlje, Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21  predstavlja razgovor sa energetskim stručnjakom Marinom Petrovićem, profesorom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.

Kako ističe prof. Petrović, energijska efikasnost se definiše kao korištenje manje količine energije za obavljanje istog posla, odnosno za postizanje istog efekta prilikom grijanja, hlađenja ili osvjetljavanja prostora. Ona podrazumijeva niz mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da se postigne zadovoljavajući efekat. Nivo komfora ne smije biti kompromitiran. Ovo samim tim predstavlja smanjenje potrošnje energije, kao i manju potrošnju novca, što doprinosi unapređenju opće energetske sigurnosti, ne samo u zemlji, nego i u široj regiji.

Energijska efikasnost je najdjelotvorniji način postizanja ciljeva održivog razvoja, s obzirom da veća efikasnost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti snabdijevanja energijom.

Kada je riječ o trenutnom stanju primjene mjera energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, prof. Petrović ističe da je svijest stanovništva evoluirala, ali da su finansijski izazovi i niska cijena konvencionalnih izvora energije i dalje prepreke.

“Kada se u Bosni i Hercegovini prije nekih petnaestak godina prvi put počelo pričati o energijskoj efikasnosti, rijetki su znali na šta se ona odnosi i shvatali njen značaj. Sjećam se momenata kad su neki od mojih sagovornika iz tog perioda bili zainteresovani za provođenje mjera energijske efikasnosti na objektima kolektivnog stanovanja zato ‘da bi njihovi objekti izgledali ljepše’ ili ‘da susjedi budu ljubomorni’. Svjedok sam da je u međuvremenu svijest stanovništva značajno evoluirala i da danas ljudi barem (djelimično) znaju na šta se odnosi pojam energijska efikasnosti, iako još uvijek ne shvataju sve njene benefite. Trenutno stanje primjene mjera energijske efikasnosti je i dalje daleko od zadovoljavajućeg, uglavnom zbog niske cijene „prljave“ energije u Bosni i Hercegovini i niskog životnog standarda stanovništva, ali pravilnim savjetovanjem i uticajem na poboljšanje svijesti kroz informativne kampanje, situacija se bez sumnje svakodnevno unapređuje. Trenutno, najveći potencijal za dalje poboljšanje, predstavlja sektor domaćinstava koji je ujedno i najveći potrošač energije u Bosni i Hercegovini“ – navodi prof. Petrović.

Prepreke za unapređenje energijske efikasnosti u BiH, prema prof. Petroviću, uključuju u prvom redu nedovoljnu svijest stanovništva u pogleda benefita koje implementacija mjera energijske efikasnosti nosi, nizak životni standard, odnosno nedostatak novčanih sredstava dostupnih za investiranje, niska cijena tradicionalnih „prljavih“ energenata i jeftina električna energija koja se uglavnom proizvodi korištenjem uglja. Dodatno, kompleksna zakonska regulativa, nedostatak poticaja, nedostatak primjera dobre prakse te politički i ekonomski izazovi, kao što su ratovi i inflacija, čine dodatne prepreke u postizanju održive energijske efikasnosti.

Govoreći o ključnim zakonskim okvirima i politikama za podršku i promociju energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, profesor ističe:

“Kako bi se značajnije promovisala i podržala energijska efikasnost u Bosni i Hercegovini, jasno je da je neophodno pojednostaviti zakonsku proceduru za dobivanje raznih dozvola. Postoje određene indicije da se konačno počelo raditi na tome i smatram da će efekti uskoro postati vidljivi. Naravno, nije dovoljno samo olakšati dobivanje dozvola, neophodna je i značajnija finansijska podrška vlasti kroz poticaje za provođenje mjera energijske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije, kao i agresivnija medijska kampanja kako bi se stanovništvo upoznalo sa dostupnim opcijama.“

Pozitivni modeli iz zemalja EU mogu poslužiti kao inspiracija za implementaciju mjera energijske efikasnosti u BiH.

„Naše ‘prokletstvo’, ako se tako može nazvati, je što se uvijek poredimo sa dosta razvijenijim državama. Trenutno sam angažovan na dva EU projekta u kojima dijelimo naše znanje s kolegama iz slabije razvijenih EU država, pomažući im implementirati ono što smo mi već uspješno primijenili u nekoliko kantona u FBiH. Međutim, osnivanje energetskih zadruga, izgradnja solarnih elektrana te primjena ESCO modela (Energy Service Company – kompanije za energetske usluge), predstavljaju svakako primjere pozitivnih modela za unapređenje energijske efikasnosti u EU koje je važno spomenuti”, poručuje prof. Petrović.

U zaključku, energijska efikasnost igra ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Poboljšanje svijesti, pojednostavljenje procedura te finansijska podrška su ključni elementi koji će omogućiti uspješnu implementaciju mjera energijske efikasnosti i pridonijeti održivoj energetskoj budućnosti zemlje.

S obzirom na izazove i potencijale koje je prof. Petrović istaknuo, jasno je da se implementacija mjera energijske efikasnosti mora temeljiti na sinergiji javnog, privatnog sektora te civilnog društva. Tek kroz zajedničku saradnju se može postići održiva energetska budućnost Bosne i Hercegovine, pridonoseći istovremeno nacionalnim ciljevima održivog razvoja i Zelenoj agendi za Zapadni Balkan.

Sprovođenje intervjua na temu energijske efikasnosti predstavlja napore nevladine organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti.  Ova aktivnost se sprovodi u okviru projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende za Zapadni Balkan na području BiH.

Projekat se realizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.  Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Centra za energiju, okolinu i resurse- CENER 21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making, Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Prethodni članakOtvoren poziv za novi program za razvoj startupova: TechInn
Naredni članakRegionalni nagradni konkurs: Spasimo putopis 2024.