U svijetu se od 1945.godine, svakog 16. oktobra (na dan osnivanja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO) obilježava Svjetski dan hrane.
Ovogodišnji Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život. Ne ostavljajmo nikoga iza sebe“. FAO ovogodišnjim sloganom želi ukazati na činjenicu da značajan udio svjetske populacije ne osjeća benefite koje pružaju razvoj čovječanstva, inovacije i ekonomski razvoj. Zapravo, milioni ljudi širom svijeta nemaju pristup zdravoj prehrani, što znači da su izloženi riziku od nedostatka dovoljnih količina hrane i pothranjenosti.
FAO naglašava da opskrba hranom nije jedina prepreka u iskorjenjivanju gladi. Danas se proizvode dovoljne količine hrane kojom se mogu prehraniti svi stanovnici Zemlje. Pristup nutritivnoj hrani ometaju pandemija COVID-19, sukobi, klimatske promjene, nejednakost, rast cijena i tenzije na međunarodnom nivou. Ljudi širom svijeta pate zbog domino efekta izazova koji ne poznaju granice. (Agencija za sigurnost hrane BiH)
Po podacima Ujedinjenih naroda prije ovogodišnjih poskupljenja, svako šesto kućanstvo u BiH je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu, dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva.
Globalni problem gladi nije jednostavno riješiti, no ukoliko želite saznati kako se možete uključiti u rješavanje ovog problema i lokalno, nastavite čitati.
“Tanjir više” kao odgovor na izazov gladi i zaštite okoliša
Bosna i Hercegovina je poznata po izrazu “fildžan viška”, koji simbolizira gotovo uvijek preveliku količinu kafe koja se kuha, bez obzira koliko gostiju naiđe. Jer, mogao bi još neko doći. Tako je i u kuhanju. Obično se sprema veća količina hrane nego što je potrebna. Odgovorni domaćini i domaćice višak hrane zamrznu, a oni drugi – bace.
Prije nešto više od četiri godine, u Sarajevu se rodila inicijativa pod nazivom Tanjir više Sarajevo. Tanjir više funkcionira na način da osoba koja ima višak hrane (ili prisustvuje događaju na kojem je ostao višak hrane) pozivom na broj ili slanjem poruke dojavi višak hrane (govorimo o čistoj, svježoj, kvalitetnoj hrani koja je bila servirana na grupnim pladnjevima i nije bila na individualnom tanjiru), količinu i lokaciju, a koordinator obavještava volontere koji se prijavljuju i u najkraćem mogućem roku odlaze po hranu i voze je na krajnju destinaciju.
A krajnja destinacija su socijalno-ugrožene porodice, najčešće jednoroditeljske porodice, porodice sa više djece, stariji ljudi, od kojih mnogi žive veoma teško.
Ono što ohrabruje je činjenica da ovoj inicijativi svi mogu pomoći, i svaki djelić slagalice je važan. Pozivamo vas da se sjetite ove inicijative kada naredni put budete na proslavi, prijemu, rođendanu, iftaru, svadbi, konferenciji, pikniku i sličnim događajima i ukoliko uočite višak hrane dogovorite sa ugostiteljem da hranu zapakuje, pozovite Tanjir više i osigurajte kvalitetan obrok nekome. Ako imate vremena prijavite se da budete „volonter-vozač“ odnosno onaj koji će vidjeti osmijehe na licima ljudi koji dobiju hranu. A to, vjerujte mi, nema cijenu.
Ako svi djelujemo zajedno, onda se možemo nadati da niko neće biti izostavljen.
Pripremila: volonterka inicijative Tanjir više, Dragana Grbić-Hasibović
