Naslovnica Intervju Selma Pehlivanović-Gurda: Pomažem ljudima da nađu zajednički jezik sa svojim tijelom

Selma Pehlivanović-Gurda: Pomažem ljudima da nađu zajednički jezik sa svojim tijelom

  • SAVJETNICI: Selma, nakon dugog niza godina rada u farmaceutskoj industriji odlučili ste se za promjenu karijere i korak u poduzetništvo.

Farmacija je, u profesionalnom smislu, zaista bila moja prva velika ljubav. Kroz dugi niz godina rada u apoteci sa pacijentima, gdje je savjestan i profesionalan farmaceut posljednja karika u sistemu zdravstvene zaštite i gdje nas Hipokratova zakletva obavezuje na profesionalnost, posvećenost i znanje, često sam bila u prilici da vidim kako neadekvatna ishrana može biti barijera poboljšanju zdravstvenog stanja pacijenta. Pored razumijevanja bolesti, mehanizma djelovanja lijekova, interakcija i kontraindikacija, nekako mi je uvijek nedostajao taj jedan segment da zatvorim krug poznavanja ljudskog tijela i njegove funkcionalnosti. Imala sam potrebu da pacijentima pomognem ne samo u razumijevanju njihovog zdravstvenog stanja i pravilnog korištenja terapije i suplemenata, nego da im također ukažem na to da modifikacijom prehrane, na vrlo jednostavan i njima najprihvatljviji način, mogu uveliko doprinijeti poboljšanju svog zdravlja i kvaliteta života. Osim toga, nutricionizam je, isto kao i farmacija, vro dinamična nauka koja zahtijeva konstantan up-to-date što u potpunosti odgovara mom „znanja nikada dosta“ karakteru.

  • SAVJETNICI: Dakle sinergijom znanja i iskustva u farmaceutskoj praksi i znanja stečenih kroz specijalizaciju nutricionizma nastala je “Jabučica” – savjetovalište za nutricionizam iako ste vjerovatno bili svjesni toga da su građani spremniji platiti, odnosno kupiti određene pripravke nego napraviti korjenite promjene u svom životu kako bi postali zdraviji?

Jabučica je farmaceutsko – nutricionističko savjetovalište nastalo sa misijom da pacijentima ponudi sveobuhvatan profesionalan i maksimalno individualiziran pristup u liječenju određenih oboljenja i stanja, zdravom gubljenju težine ili pri učenju zdravih prehrambenih navika.

Nažalost, situacija u Bosni jeste otprilike takva – vrlo malo ljudi je spremno napraviti taj korak za svoje zdravlje iz raznoraznih, po meni neopravdanih, razloga – nedostatak vremena, novca, marginaliziranje svoje bolesti/stanja itd. Ipak, naš organizam je presavršen i prekompleksan sistem za čije blagostanje ne postoji magična pilule. Ne smijemo ga uzimati zdravo za gotovo i pustiti ga da funkcioniše bez adekvatnog nadzora, tretmana i materija za rad (hrana, tečnost, suplementi, propisana terapija). Zdravlje se, nažalost, samo po sebi ne podrazumijeva i veličinu toga većina shvati kad je problem već prilično velik.  

Selma Pehlivanović-Gurda
  • SAVJETNICI: Da li bh.tržište prepoznaje potrebu za vašim uslugama, ko su vaši najčešći klijenti?

Nažalost, svijest bh. tržišta, za razliku od sudjednih zemalja, o Zapadu da i ne govorim, još uvijek nije na tom nivou da bi se odlučivali tako lako za posjet nutricionisti. Ponekad imam osjećaj da se na to gleda kao na posjet psihologu, u smislu – nemoj, bruka je.

Međutim, budući da nas epidemija savremenog doba – gojaznost, nije zaobišla, vjerujem kako ćemo u skorije vrijeme postati svjesniji problema koje imamo, te djelovati preventivno jer se na taj način uveliko smanjuje broj komplikacija i dodatnih oboljenja i stanja jer jedan metabolički poremećaj je obično praćem nizom drugih. Meni je poražavajuća činjenica da je, prema broju gojaznih, Bosna i Hercegovina među prvih pet država Evrope.

Moji najčešći klijenti su djeca školske dobi, trudnice i žene srednjih godina.

U istraživanju koje je provedeno u februaru prošle godine a bavilo se gojaznošću djece na Balkanu, BiH je zauzela neslavno drugo mjesto, tako da je pretilost djece jedan enorman javno-zdravstveni problem na koji većina nas uopće ne reagira. Ovdje prvenstveno apelujem na roditelje da prepoznaju problem i ne bježe od njega. Ponekad estetski momenat dječije pretilosti i nije faktor koji nas može pokrenuti da tražimo rješenje (iako u pubertetu i to postaje problemom), ali nije zanemarivo to što veliki broj djece školske dobi već ima predijabetes, inzulinsku rezistenciju ili čak dijabetes.

Trudnice uglavnom dolaze na preporuku ginekologa zbog bojazni od razvoja gestacijskog dijabetesa, i ta stanja se, uz pravilan i izbalansiran plan ishrane i suplementaciju, drže pod kontrolom uz maksimalnu brigu o majci i bebi i njihovim nutritivnim potrebama.  

Žene srednjih godina obično dolaze zbog prekomjerne tjelesne težine ili  kada već postoji razvijeno neko oboljenje – najčešće inzulinska rezistencija, policistični jajnici, problem sa štitnom žlijezdom, hormonski disbalans i slično.

  • SAVJETNICI: Koje usluge nudite i kome ste najviše orjentirani?

Jabučica nudi strogo individualizirane planove prehrane i suplementacije za različite potrebe, stanja i okolnosti: regulacija tjelesne težine (mršavljenje, debljanje), dijetoterapija (za osobe sa zdravstvenim poteškoćama), ishrana trudnica i dojilja, restriktivni režimi ishrane (veganstvo, bezglutenska ishrana i sl.), te porodični planovi prehrane.

Kroz dodadašnji rad Jabučica se nekako isprofilisala za rad sa djecom, adolescentima i ženama srednje starosne dobi.

  • SAVJETNICI: Ako samo pogledamo oko sebe vidimo sve veći broj djece koja jedu pretjerano prerađenu hranu koja je puna soli i šećera, kao i djecu koja imaju višak kilograma. Vi svoje stručne usluge nudite i obrazovnim ustanovama, vrtićima i školama, da li ima interesa?

Nažalost, to je tako. Djetinjstvo nije samo glavni period rasta, nego je i vrijeme formiranja prehrambenih navika. Pravilne prehrambene navike usvojene u dječijoj dobi najčešće ostaju nepromijenjene pa je njihovo usvajanje dobar temelj za zdravlje u odrasloj dobi. Nažalost, kod nas su još uvijek u školama (čak i u osnovnim!!!) prepuni automati sa čipsovima, grickalicama, gaziranim pićima i slično. Ok, podržavam automate, ali zašto i na takav komercijalni način ne učiti djecu šta treba da biraju. Mi smo djeci modeli ponašanja – roditelji, prosvjetni radnici, treneri…i moramo se uhvatiti toga kako treba!

Nažalost, za sada Jabučica nije uspjela ostvariti saradnju ni sa jednom obrazovnom ustanovom, iako je bilo pokušaja.

  • SAVJETNICI: Da li je okruženje za poduzetništvo povoljno u BiH, šta bi se trebalo unaprijediti?

Volja i želja da napraviš nešto od sebe, od svog “proizvoda”, od nečega u što sam čvrsto vjeruješ, ne bira pogodno okruženje. Iako smatram da poduzetničko okruženje u BiH, pogotovo za startup-ove i sitne igrače, i nije baš najsvjetlije, to me ni u kom pogledu ne može pokolebati. Vjerujem u ono što radim, volim da pomažem ljudima i to se zaista prepoznaje kroz pozitivne povratne informacije mojih pacijenata.

Moglo bi se u BiH mnogo toga unaprijediti; potrebno je samo malo volje, sluha i želje da se promatra narod i njegove potrebe. Generalno, mi smo u velikom problemu iz više razloga – odliv velikog broja mlađeg stanovništva, smanjenje nataliteta, te povećanje udjela starijih osoba u općoj populaciji. U konačnici imamo jako veliki procenat gerijatrijske populacije koja, nažalost, nije zdrava, a sistem zdravstvene zaštite nije u mogućnosti da to prati u potpunosti. Sve to nam govori da nam je preventiva jako bitan segment djelovanja, dakle infiltracija zdravog načina života i svega što ide pod ruku s tim, u vrtiće, škole, radne kolektive, staračke domove itd. Ovo vam sve govorim jer ja Jabučicu vidim prvenstveno kao zdravstvenu ustanovu.

  • SAVJETNICI: Kako vidite “Jabučicu” za dvije do tri godine?

Budući da je jabuka sama po sebi sinonim za zdravlje, očekujem da će i moja Jabučica postati sinonimom za ustanovu koja brine o zdravlju i blagostanju svojih pacijenata. Voljela bih da sama sebi bude najbolja reklama, da se spominje samo po dobrim rezultatima, zdravim i zadovoljnim pacijentima. Bilo bi mi iznimno drago da se malo više bavim starijim pacijentima, jer oni su nekako skroz na margini društva i svi ih polovično doživljavamo. Ipak, vjerujem da im se pravilnim pristupom kvalitet života može uveliko promijeniti. Ukoliko bude interesa, rado bih se pozabavila i edukativnim predavanjima, jer što je znanje ako ga nismo spremni podijeliti i omogućiti drugima da imaju nešto od njega.

Prethodni članakU ZENICI ODRŽANE 20. SPORTSKE IGRE PARAPLEGIČARA I OBOLJELIH OD DJEČIJE PARALIZE
Naredni članakMKF LIDER podržao princip integriteta za jačanje etičkog poslovanja u saradnji sa AmCham BiH