Naslovnica Zdrav život Admir Zahirović: O opsesivno kompulzivnom poremećaju

Admir Zahirović: O opsesivno kompulzivnom poremećaju

Koje boje je vaša sretna majica? Moja je zelena, također imam sretne hlače, cipele i čarape. Ali nije to sve: knjige slažem “pod konac”, nered mi stvara nemir, a začine redam po abecedi. Odjeću slažem po određenoj metodi. Radite li vi nešto od ovoga? Jesam li zbog ovoga opsesivan ili možda imam opsesivno kompulzivni poremećaj? Hajde da otkrijemo.



 Preuzeto sa: https://www.simplypsychology.org/ocd-types.html

Šta je to opsesivno kompulzivni poremećaj?

Opsesivno kompulzivni poremećaj je stanje u psihijatriji koje karakterišu opsesivne misli praćene kompulzijama. Međutim opsesivno kompulzivni poremećaj može biti dijagnostikovan i u slučaju ako su prisutne samo kompulzije ili samo opsesije. Ovaj poremećaj je ozbiljno stanje koje može dijagnostifikovati doktor psihijatrije. Svakako da nije poželjno dijagnostifikovati poremećaj samo na osnovu simptoma koji su navedeni u ovom ili nekom drugom članku. Pa zašto onda pišem ovo? Upravo kako bih vam objasnio šta tačno znači ovaj poremećaj i kome se obratiti ako sumnjate na njega.

Šta su to opsesije?

Opsesije su opsesivne misli koje se javljaju u trenutku i izazivaju nelagodu. Misli koje se pojavljuju su različite tematike. Misli koje se pojave mogu biti vjerskog, seksualnog karaktera ili misli koje su orijentisane prema čistoći i strahu od zaraze. Ono što je važno jeste navesti da se opsesivne misli javljaju upravo na onu temu koja je osobi najvažnija.

Šta bi to bile kompulzije?

Kompulzije su radnje koje osoba obavlja nakon pojave opsesivnih misli sa ciljem oslobađanja nelagode. Kompulzije mogu biti vidljive ili nevidljive drugim osobama. Kompulzije se mogu javiti u obliku misli. Kada se pojavi opsesivna misao osoba svim silam pokušava misliti na nešto drugo kako bi nelagoda koju je uzrokovala opsesivna misao prošla. Moramo shvatiti da kompulzije omogućavaju trenutno olakšanje osobi, ali nisu dugotrajno rješenje za opsesivne misli. OKP je poremećaj kojeg karakteriše začarani krug.

Otprilike bi OKP izgledao ovako: pojava opsesivne misli izazove nelagodu – osoba u nastojanju da se oslobodi nelagode izvodi kompulzivnu radnju, kompulzivna radnja izaziva nestanak nelagode, ali nakon određenog vremena dolazi do ponovne pojave opsesivne misli i ponovne kompulzivne radnje i tako se opsesije i kompulzije smjenjuju konstantno.

Preuzeto sa: https://www.tulasihealthcare.com/blog/what-is-obsessive-compulsive-disorder-ocd/

Da li ja imam OKP?

NE, nemate OKP ako glasnoću TV-a držite na tačno određenom broju. NE, nemate OKP ako začine redate po abecednom redu, ili odjeću slažete „po boji“, ili ako izbjegavate stati na ivicu trotoara. I NE, nemate OKP ako volite čistiti ili ako vam nered izaziva nelagodu. NE, nemate OKP ako odlažete olovke i bojice na tačno određeno mjesto ili ako slažete krpe ili peškire po određenom redoslijedu. Morate shvatiti da svi mi imamo prisutne opsesivne misli ili kompulzije, ali to ne znači da imamo OKP. OKP je dijagnoza koja se postavlja ako navedni simptomi otežavaju vaš život. Ako zbog radnji i misli koje vam se javlaju ne možete obavljati svakodnevne aktivnosti ili funkcionisati normalno onda trebate potražiti savjet stručne osobe. I nikako se savjetovati po različitim forumima ili sličnim mjestima. Ako smatrate da imate OKP razgovarajte sa stručnom osobom odnosno psihijatrom, GOOLGE neka vam služi za istraživanja, a dijagnoze potražite kod doktora.

Šta mi kao zajednica možemo učiniti?

Kao i u svakom stanju tako i sa OKP zajednica i podrška zajednice igraju veliku ulogu. Bitno je ne osuđivati druge zbog njihovih kompulzija ili opsesija samo zato što se nama čine glupima ili bespotrebnima. Jer niko ne želi otežavati svoj život određenim postupcima, ali moramo shvatiti da su pojedini primorani na to. Mi možemo pomoći tako što ćemo uputiti na psihološko savjetovanje i konsultacije sa stručnjacima, osude nisu od pomoći. Budimo podrška jedni drugima jer ne znamo kroz šta prolaze drugi i sa kojim problemina se suočavaju. Zato budite dobri i budite dobro.

Admir Zahirović

O autoru članka:

Zovem se Admir Zahirović, trenutno sam student druge godine Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Pored studiranja angažovan sam u studentskom aktivizmu. Smatram aktivizam sastavnim dijelom svoje ličnosti te mi on predstavlja neku vrstu odmora od fakultetskih obaveza. Član sam udruženja građana “Zajedno zdraviji”, kao i studentske organizacije “InciSion BiH”. Posvećen sam promociji zdravlja i podržavam studentske inicijative s ciljem unapređenja naše zajednice. Raduje me što mogu doprineti pozitivnim promjenama u društvu.

Prethodni članakGradska biciklijada “SVI NA BAJK” 14. aprila u Sarajevu
Naredni članakOkolišna, društvena i upravljačka (ESG) strategija u kontekstu efikasnog upravljanja viškovima hrane