Naslovnica Iz mog ugla Nihad Penava: Zbog klimatskih promjena, ono što smo naslijedili morat ćemo mijenjati…

Nihad Penava: Zbog klimatskih promjena, ono što smo naslijedili morat ćemo mijenjati…

Čak i ovog klimatološkog ljeta, širom sjeverne polulopte, svjedoci smo naglih vremenskih oscilacija. Iz ekstremne vrućine i suše, sve češće, naglo stižu hladni talasi, obilne padavine i oborine, te tako ciklično. Ipak, Zemlja se svakodnevno dodatno zagrijava. Istovremeno, agrikulturni usjevi to uveliko trpe, a hrana je ionako sve lošije kvalitete.

„Drveće je pjesma, koju Zemlja zapisuje po nebu. Mi ga rušimo i pretvaramo u papir, da bismo mogli zabilježiti vlastitu prazninu.“ (Khalil Gibran, libanonski i američki pjesnik, 1883. – 1931.)

„Priroda je prilagodljiv, samoodrživ sistem, koji savršeno odgovara na nove klimatske uslove. Mi smo narušili balans atmosfere, koja nam je podarila idealne umjerene klimatske uslove u Bosni i Hercegovini, a sve zbog pretjerane emisije stakleničkih gasova, kako lokalno, u našoj zemlji, tako i globalno, kod svih ostalih, posebno najrazvijenijih zemalja svijeta. Rezultat toga je porast globalne temperature zraka i disbalans energije u atmosferi, što dovodi do poremećaja u našim idealnim klimatskim uslovima“, objašnjava Bakir Krajinović, klimatolog iz Sarajeva.

Ipak, proizvodnja hrane, odnosno primarno agrikultura, najranjivija je na promjene u prirodi. Meteorološki uvjeti, koji svakodnevno iznenađuju i ometaju agrikulturiste, te narušavaju uobičajnu proizvodnju, tradicionalnih sorti, voća i povrća, alarm su za brzu prilagodbu farmera.

„Ekstremnije vrijeme – odnosno modificirani klimatski uslovi – zahtijeva novitete u pogledu sorata, ali i načinu kultivisanja i upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, baš zbog novih meteoroloških uslova. Svi klimatski scenariji ukazuju na mogućnost porasta temperature zraka, promjenu padavinskog režima, pojavu još ekstremnijih vremenskih uslova, a sve to će negativno da se odrazi i na proizvodnju hrane. Ono što smo naslijedili morat ćemo mijenjati, upravo zbog klimatskih promjena“, pojašnjava Bakir Krajinović.

Citrusi i masline sve sjevernije ili Hercegovina do pred Sarajevo

„U posljednje vrijeme, klimatske promjene i/ili klimatske varijacije, i njihov utjecaj na prirodne i društvene elemente, tema su mnogim istraživanjima u znanstvenoj literaturi. Razlog tomu je, sve veći, broj i intenzitet klimatskih i hidroloških ekstrema. Promatrano globalno i regionalno, klimatske promjene pokazuju tendenciju povećanja temperature i smanjivanja oborina, čija je promjena veoma varijabilna, što za posljedicu ima promjene značajki riječnog režima na cijelome mediteranskom bazenu“, priča Ivan Perutina s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru.

Svjedoci smo sve sušnijih i toplijih ljeta, te blažih zima, dok su padavine i oborine sve varijabilnije. Dio zapaženih novina, koje ipak već traju, svakako se može izravno pripisati i, već uveliko, prisutnim manifestacijama klimatskih promjena.

Klimatske promjene i njihove varijacije itekako imaju utjecaj na različite prirodne i društvene segmente, pa tako i na protoke rijeka, te proizvodnju hrane. S njima su povezane i nepovoljne promjene vodnog režima, i to kako na godišnjoj, tako i na višegodišnjoj ljestvici.

„Biljke će, sve više, prolaziti kroz stresna razdoblja, u svom vegetativnom životu, zbog nedostatka oborina i povećanja temperatura. Svjedoci smo, već toga, kako se pojedine biljne vrste uzgajaju sjevernije od svojih uobičajenih područja, kao što su citrusi i masline. Najveći problem nedostatka vlage i povećanja temperature osjetit će se kod žitarica, što će za posljedicu imati smanjenje prinosa, povećanje troškova i nesigurnost proizvodnje“, kaže Ivan Perutina.

Hrana nije tek puka energija, već i čuvar našeg zdravlja

„Klimatske promjene nose, sa sobom, i promjene u prehrani, i dostupnosti same hrane. Ovo je uvjetovano promjenama u uzgoju, jer današnje kulture teško opstaju i često ih je potrebno štititi od različitih napasnika. Pri tome je broj ljudi, na planeti, sve veći i potreba za hranom je enormna. Zato se nastoje razviti nove sorte biljaka, koje ponekad imaju i negativan utjecaj na zdravlje. To se naprimjer desilo promjenom pšenice, koja danas ima puno više glutena, nego što je to bio slučaj sa starim sortama. Rezultat toga je, sve veća, intolerancija na gluten“, upozorava doc. dr. sc. Marizela Šabanović iz Tuzle, zasigurno jedna od vodećih nutricionistica u Bosni i Hercegovini, svojevremena stipendistica Heinrich-Böll-Stiftunga.

S druge strane, upotreba herbicida i pesticida, u većim količinama, također može imati negativan utjecaj na zdravlje, posebno ako se koriste nesavjesno.

„Sve su ovi postupci s uzgojem hrane, koji definitivno mijenjaju i naše prehrambene navike. Naprimjer, u razvijenim zemljama, danas je dostupna i hrana sa svih krajeva svijeta, dok i dalje imamo ekstremnu glad u pojedinim dijelovima planete. Vrijeme koje je pred nama, zbog klimatskih promjena i političkih zbivanja, definitivno će promijeniti naš odnos prema hrani i natjerati nas da se okrenemo proizvodnji vlastite hrane. Prednost hrane koju uzgojimo je ta da znamo proces i moguće propuste. Time već radimo bitan korak u poboljšanju svojih prehrambenih navika. Takva hrana je i svježija, te su hranjivi sastojci bolje očuvani“, zaključuje docentica Marizela Šabanović.

Klice i mikro-povrće, hrana budućnosti

Mikro-povrće su zapravo mladi izdanci povrća, veći od klica i manji od presadnica. Ovo mlado povrće ima intenzivan okus. Odlikuje se nježnošću i sočnošću, te visokim sadržajem korisnih tvari.

Mikro-povrće ima, od četiri do čak 40 puta, više nutritivnih vrijednosti od klasičnog povrća, te ima važan utjecaj na izlučivanje otrova iz organizma i jačanje imuniteta, a ovo je posebno važno tokom pandemije koronavirusa, koja ipak još traje.

Berba mikro-povrća se obavlja isključivo ručno, a zbog kratkog vremena uzgoja, cijeli proces rasta je ekološki. To znači da, uz ostalo, biljke nisu tretirane hemijskim sredstvima.

Zbog sadržaja korisnih tvari i vrhunskog okusa, mikro-povrće je sve traženije u najfinijoj gastronomiji.

Mikro-povrće je cijenjeni dodatak salata, tzv. funkcionalnih ili pametnih sendviča i biljnih napitaka, posebno na menijima prestižnih restorana, a kako se često uzgaja u zaštićenom prostoru, čak niti klimatske promjene nisu mu tako presudne.

IZVORNihad Penava
Prethodni članakRock koncert povodom Dana državnosti republike Slovenije: I FEEL…
Naredni članakDnevno se u BiH uništi 767.123 obroka: Pokrenuta kampanja „Niko gladan. Niko sam”