Naslovnica Zdrav život Parabeni i sulfati u kozmetici

Parabeni i sulfati u kozmetici

Jeste li ikada razmišljali o štetnim tvarima u vašoj kozmetici koju svakodnevno koristite? Donosite li svoje pretpostavke o učinkovitosti određenih proizvoda na osnovu njihovih cijena? Ako je vaš odgovor da onda je ovo tekst za vas. Prije svega moram vas razočarati, jer bez obzira na cijene, skupocjena pakiranja ili poznate ličnosti koje ih promoviraju putem društvenih mreža velika je vjerojatnost da precijenjeni kozmetički proizvodi, baš kao i oni jeftini u sebi kriju razne kemikalije, konzervanse, ali i mnoge druge štetne tvari. Stoga, prije kupovine svakog kozmetičkog proizvoda veoma je važno obratiti pažnju na njegove sastojke. Što više sastojaka ima određeni proizvod, to je veća mogućnost za pronalazak onih koji su proglašeni štetnima od strane zdravstvene komisije. Francuska udruga UFC-Que Choisir, koja slovi za jednog od najprestižnijih europskih predstavnika ove branše, na svojoj internet stranici nedavno je ažurirala listu kozmetičkih proizvoda čiji sastojci mogu ugroziti zdravlje čovjeka. Na njihovom popisu nalazi se više od 1.000 različitih kozmetičkih proizvoda za odrasle, djecu i bebe koji se koriste u svakodnevnoj upotrebi.

Parabeni

Velika većina kozmetičkih proizvoda s kojima se čovjek susreće još od najranije dobi u sebi sadrže opasne tvari, kemikalije, ali i konzervanse kao što su parabeni koji mogu biti povezani s mnogobrojnim bolestima. Parabeni su vrsta konzervansa koji se koriste za produljenje roka trajanja proizvoda za zdravlje i ljepotu, jer sprečavaju razvijanje plijesni i bakterija. Premala količina parabena ne može zaustaviti rast mikroorganizama zbog čega dolazi do propadanja proizvoda, dok prevelika količina može izazvati alergiju, dermatitis ili neku drugu težu ili lakšu nuspojavu kod ljudi. Parabeni se u čovjekov organizam apsorbiraju putem kože i sluznica, a kod manjeg broja ljudi mogu uzrokovati kontaktni dermatitis. U velikim koncentracijama parabeni mogu izazvati dugotrajne iritacije kože, a 2004. godine britanska studija pronašla je tragove parabena čak i u tkivu dojki kod 19 od 20 ispitanih žena. Studija nije dokazala to da parabeni mogu izazvati rak, ali je otkrila da mogu prodrijeti u kožu i ostati unutar tkiva. Smatra se kako parabeni narušavaju funkciju hormona oponašajući estrogen, a previše estrogena dokazano može potaknuti rast tumora, zbog čega je upotreba proizvoda koji sadrže parabene povezana s rakom dojke i reproduktivnim problemima. Zapanjujuća činjenica je ta da gotovo polovica (44%) kozmetičkih proizvoda koji se svakodnevno koriste sadrži parabene,a prema podacima Agencije za hranu i lijekove iz 2006. godine riječ je o 22.000 proizvoda. Od 2006. godine do danas ovaj broj se znatno povećao s obzirom na rast ukupnog broja kozmetičkih proizvoda. Parabeni se nalaze u kremama za lice, ruke i tijelo, losionima, šamponima, bojama za kosu, pastama za zube, gelovima za tuširanje, kremama za zaštitu od sunca i dekorativnoj kozmetici. Bez obzira na sva istraživanja i moguće nuspojave parabene i dalje možemo pronaći u mnogim kozmetičkim proizvodima. Kako je to moguće? Prema pravilniku Europske komisije maksimalne dopuštene koncentracije pojedinačnih parabena u kozmetičkim proizvodima mogu biti samo 0,4% što dovoljno govori o njihovoj štetnosti. Također, istraživanje provedeno na Kyoto Prefectural University of Medicine dokazalo je kako neki od parabena kao što je metilparaben, za koji se smatralo da je jedan od najsigurnijih, može mutirati i postati toksičan uslijed izlaganja suncu što uzrokuje prijevremeno starenje kože i povećava rizik od razvoja raka kože. Metilparabeni su danas prisutni u više od 16.000 kozmetičkih proizvoda, uključujući hidratantne kreme i paste za zube, dok se butilparabeni i etilparabeni (E214) smatraju najštetnijim za korištenje. Pored toga što se neke vrste karcinoma povezuju upravo s njima, oni su poprilično ozloglašeni i zbog toga što izazivaju iritacije kod velikog broja ljudi. Parabeni nisu loši samo po ljudsko zdravlje, već i negativno utječu na okoliš i životinje. Nakon što se isperu u odvod parabeni prodiru u vodene tokove, izbjeljuju koraljne grebene, te stvaraju različite probleme za mnogobrojni životinjski i biljni svijet. Alternativa uvijek postoji, a za parabene to su: eterična ulja na bazi vode, organske kiseline koje se dobivaju iz prirodnih sastojaka, kao i kalijev sorbat. Zato vodite računa o vašem zdravlju i čitajte etikete na vašim kozmetičkim proizvodima.

Sulfati

Obratite li pažnju na sastav proizvoda u vašim kuhinjama, kupaonicama ili kozmetičkim torbicama velika je vjerojatnost da ćete na mnogima od njih pronaći natrijev lauril ili lauret-sulfat. Sulfati – SLS (eng. sodium lauryl sulfate) i SLES (eng. sodium laureth sulfate) se najčešće koriste u šamponima, gelovima za tuširanje ili čišćenje lica, pastama za zube, kao i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima. Dugogodišnja istraživana pokazala su kako sulfati mogu biti štetni zbog svog iritirajućeg djelovanja. Također, mogu dovesti do nadražaja kože, očiju ili vlasišta te ih je poželjno izbjegavati. Na sreću, sulfati su već neko vrijeme na udaru osviještenih potrošača koji se aktivno bore za to da ih se u potpunosti izbaci iz upotrebe. Kako bi izbjegli korištenje proizvoda koji sadrže sulfate i parabene najbolji izbor za vašu svakodnevnu njegu jesu prirodni kozmetički proizvodi. Mnogi proizvođači prirodne kozmetike svojim potencijalnim kupcima redovito stavljaju do znanja da njihovi proizvodi ne sadrže parabene i sulfate, ali uvijek imajte na umu i to da svaka oznaka „prirodno” ili „organsko” ne znači da takav proizvod ne sadrži određene štetne sastojke. Ipak, prava prirodna kozmetika djeluje pogodno na kožu čovjeka, njegovo lice i tijelo, kao i na očuvanje okoliša, a na vama je da se na vrijeme odlučite za onu koja najviše odgovara vašem tipu kože. Ne dozvolite da vas popularni, skupni, strani brendovi odvuku od prirodnih bosanskohercegovačkih proizvoda samo zbog njihove marketinške kampanje, jer popularno ne znači uvijek i najbolje za vas i vašu kožu.

IZVORSamra Šakanović Prgić
Prethodni članakLjubuški Outdoor Festival 𝟐𝟔.𝟎𝟓. – 𝟐𝟗.𝟎𝟓.
Naredni članakPriručnik za srednjoškolce: Od plastičnog otpada do novog proizvoda