Naslovnica Preporučujemo Istorijski podsjetnik: Zašto obilježavamo 1. maj?

Istorijski podsjetnik: Zašto obilježavamo 1. maj?

Kao sjećanje na velike radničke demonstracije koje su se održale u Čikagu, maja 1886. godine, 1. maj je izabran kao datum kada se širom svijeta obilježava Međunarodni praznik rada.

Zamah prve industrijske revolucije i industrijalizacije u 19. vijeku obilježio je nemilosrdno iskorištavanje radnika i radnica od strane vlasnika i poslodavaca. Male dnevnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati, iskorištavanje dječije radne snage i život na ivici egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uslovi rada i života. Najveći zamah radnički pokreti su doživjeli u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD.

Vrhunac se dogodio u Čikagu, maja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta ističući zahtjeve simbolizovane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil.

Tri godine kasnije, 1889. na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. maja održavati demonstracije dok god radnici i radnice ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada.

Trebalo je proći nekoliko decenija dok su se radnici i radnice, prvenstveno u zapadnim demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za nešto veća prava sporazumijevajući se sa poslodavcima uz posredovanje države, tako da su se vremenom smirile socijalne tenzije.

Međunarodni praznik rada obilježava se velikim marševima, akcijama i demonstracijama, koje organizuju različiti pripadnici i simpatizeri radničkog, sindikalnog i širokog antikapitalističkog pokreta.

Prethodni članak8. FEDU: FESTIVAL UMJETNOSTI, MAŠTE, RADOSTI I LJUBAVI OD 3. DO 7. MAJA
Naredni članakCrveni križ Federacije BiH podijelio 2.150 paketa hrane i higijene