Naslovnica Preporučujemo Svjetski dan planete Zemlje 2022.- “Investirajte u našu planetu”

Svjetski dan planete Zemlje 2022.- “Investirajte u našu planetu”

Dan planete Zemlje obilježava se 22. aprila svake godine u cilju podizanja svijesti svjetske populacije o problemima vezanim za globalno onečišćenje okoliša, ali i pronalaska najboljih rješenja  za njegovu zaštitu. Iako je ideja obilježavanja Dana planete Zemlje prvi put predstavljena 1969. godine, službeno se obilježava od 1992. kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda (UN) o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dugoročni program za promoviranje održivog razvoja. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Tema Dana planete Zemlje 2022. je “INVESTIRAJ U NAŠU PLANETU”, koja se fokusira prvenstveno na posljedice klimatskih promjena na Planeti koje svi već osjećamo, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja. Tako je Dan planete Zemlje 2016. godine rezultirao usvajanjem Pariškog sporazuma koji je potpisalo preko 120 država koje su u narednim godinama provele niz aktivnosti vezanih za zaštitu od klimatskih promjena (npr. recikliranje materijala, očuvanje prirodnih resursa, zabrana upotrebe štetnih hemikalija, sprečavanje krčenja i uništavanja šuma, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i dr.).

Svjetske šume se sijeku zabrinjavajućom brzinom radi krčenja zemlje za farme, ali stabla se sijeku i za proizvodnju drvne sirovine i papira ili izgradnju cesta i rudnika. Osim ubrzavanja klimatskih promjena, sječom šuma uništavaju se i staništa šumskih životinja. Aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena pomažu u zaštiti prirode i prirodnih sistema o kojima svi ovisimo. Brinući se za naše šume, vode i zemljište možemo se bolje odbraniti od klimatskih promjena i njihovih posljedica. Mnoge države Evropske unije već su pripremile nacionalne planove za upravljanje ovim posljedicama. Različite regije suočavaju se s različitim problemima, pa se ti planovi moraju prilagoditi regionalnim i lokalnim situacijama. Šume imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. S jedne strane one ispuštaju stakleničke plinove kad se stabla ruše ili raspadaju, pridonoseći globalnom zagrijavanju. S druge strane, šume fotosintezom uklanjaju stakleničke plinove i smanjuju globalno zagrijavanje. Održivo upravljanje šumama, kada se sade nova stabla koja zamjenjuju ona posječena, predstavlja učinkovito rješenje. Zbog toga države Evropske unije aktivno sarađuju na unaprjeđenju uloga šuma u djelovanju protiv klimatskih promjena.

Budući da klimatske promjene na razne načine utječu na naš okoliš i društvo, evidentna je potreba za preusmjeravanjem trenutnih obrazaca potrošnje i proizvodnje u svijetu. Ekonomija ima puno veze s održivošću. U tu svrhu se poslovni sektori, vlada i nevladine organizacije trebaju ujediniti prema ekološki odgovornijoj i socijalno inkluzivnoj ekonomiji. Struktura tradicionalnog ekonomskog modela ne rješava potrebe za održivim razvojem. Iz tog su razloga vlade, civilno društvo i privatni sektor tražili (zajedno ili odvojeno) alternative s definicijama i sporazumima koji omogućavaju prelaz na održivije ekonomske modele. Godine 2008. Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pokrenuo je Inicijativu za zelenu ekonomiju (IEV ili GEI – Inicijativa za zelenu ekonomiju , na engleskom). UNEP je zelenu ekonomiju definirao kao “ekonomiju koja rezultira poboljšanjem dobrobiti čovječanstva i socijalne jednakosti, istovremeno smanjujući ekološke rizike i ekološku oskudicu”. Prevladavajuća obilježja zelene ekonomije su: nizak nivo ugljika, učinkovitost u korištenju prirodnih resursa i socijalna uključenost. U projektu zelene ekonomije predlažu se svjesna potrošnja, recikliranje, ponovna upotreba robe, korištenje čiste energije i procjena biološke raznolikosti. U zelenoj ekonomiji, skup proizvodnih procesa i transakcije koje iz njih proizlaze moraju pridonijeti razvoju, kako u društvenom, tako i u ekološkom pogledu. Cilj je poboljšati kvalitet života, smanjiti nejednakosti, očuvati biološku raznolikost i očuvati okoliš, kao što zagovaraju glavni zagovornici međunarodnih foruma i multilateralnih agencija, poput UNEP-a, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Na kraju, u cilju investiranja u našu Planetu svaki pojedinac može realizirati sljedeće korisne ideje:

  1. Posadite drvo! Istraživači procjenjuju da se oko 15 milijardi stabala u svijetu svake godine posiječe. Koristi od drveća su mnogostruke. Drveće čisti zrak, upija ugljični dioksid i oslobađa kisik. Ovisno o tome gdje se drveće sadi, njihova sjena može čak smanjiti potrebu za klima uređajima u vrijeme vrućina. U urbanim sredinama može znatno pomoći u smanjenju ljetnjih temperatura.
  2.  Koristite biciklo!  Što je manje automobila na putu, manje emisija ugljika zagađuje zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju. Vožnja biciklom ili samo šetnja, dvije su najbolje dostupne opcije.
  3. Kupujte vrećice za višekratnu upotrebu! Jedna vrećica za višekratnu upotrebu može spriječiti upotrebu 600 plastičnih vrećica. Potrebno je 500 (ili više) godina da se plastična kesa razgradi na deponiji. Nažalost, kese se ne razgrađuju u potpunosti, već se foto-razgrađuju, postajući mikroplastika koja nastavlja zagađivati ​​okoliš. One zauzimaju puno prostora na deponijama i stvaraju velike probleme morskim organizmima ako dospiju u vodu. Ribe godišnje pojedu hiljade tona plastike, prenoseći je u prehrambeni lanac većim ribama i morskim sisarima. Godišnje se prema procjenama, plastičnim kesama ubije 100.000 morskih životinja. Ptice usitnjene plastične kese često zamjenjuju sa hranom, hraneći se na taj način otrovnim otpadom. Umjesto korištenja plastičnih kesa, puno prihvatljivije u ekološkom smislu je kupiti vrećice za višekratnu upotrebu.
  4. Koristite bočicu za vodu koja se može ponovo puniti! Širom svijeta ljudi svakodnevno bacaju otprilike četiri miliona tona smeća. Oko 12,8 % tog otpada je plastika, što stvara velike probleme za biljni i životinjski svijet.  Plastičnim bocama treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštedjeti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W. Stoga, prije bacanja otpada, treba razmisliti može li se on reciklirati.
  5. Ugasite nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potiče od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog gasa) koja doprinose klimatskim promjenama. Međutim, električna energija se može dobiti i od obnovljivih izvora poput vjetra, vode, sunca. Bez obzira odakle potiče, treba pokušati uštediti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.
  6. Pažljivo koristite vodu! Iako se čini da je ima svuda, čista, pitka voda ograničen je resurs.  Isključivanje slavine tokom pranja zuba može se uštedjeti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.
  7. Zamijenite stare sijalice! Zamjenom jedne obične sijalice od 60 W za tzv. štednu sijalicu, ne samo da se može uštedjeti pri kupovini istih, budući da štedne sijalice traju 10 puta duže od klasičnih, već se može uštedjeti i električna energija, jer ove sijalice troše za dvije trećine energije manje od klasičnih.
  8. Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti Svake se godine proizvede i proda više od 15 milijardi baterija i to mahom jednokratnih alkalnih, a samo se mali broj tih baterija reciklira. Potrebno je jednokratno ulaganje u punjač i paket od nekoliko punjivih baterija, ali ova se investicija višestruko isplati. Na taj način štitimo i okoliš, jer baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada.
IZVORzzjzfbih.ba
Prethodni članakU julu biciklistički festival “Blidinje BIKE festival”
Naredni članakŠirom BiH obilježavanje Dana planete Zemlje