Naslovnica Zdrav život Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja prema odluci Ujedinjenih naroda već 15. godinu zaredom dok je cijeli mjesec travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra.

Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima.

Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama u vrijeme krize, umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije.

Poremećaji iz spektra autizma nisu bolest, nego razvojni poremećaj/stanje koje traje cijeli život.

Radi se o širokom spektru poremećaja, svaka dijagnoza je drugačija i svaka osoba u spektru ima različite simptome i potrebe.

Upravo zato se koristi riječ spektar jer taj “kišobran” obuhvaća cijeli spektar (Aspergerov sindrom, Rettov sindrom, DDS – Dječji dezintegrativni sindrom /Hellerov sindrom/, Neodređeni pervazivni razvojni poremećaj).

Plava boja simbolizira poremećaje iz spektra autizma, a još jedan od simbola su i dijelovi puzzle.

Poremećaj iz spektra autizma karakteriziraju:
teškoće u socio-emocionalnom reciprocitetu, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te razvoju, održavanju i razumijevanju socijalnih odnosa,
neuobičajeno ponašanje – ograničeni interesi i aktivnosti te repetitivna (ponavljajuća) ponašanja

Osobe s poremećajem iz spektra autizma imaju teškoće u komunikaciji i socijalnim odnosima te se opiru svakoj promjeni navika.

Njihovo ponašanje obilježava nezainteresiranost za druge, mehaničko ponavljanje pojedinih pokreta ili radnji te neuobičajeno vezivanje za neki predmet.

Međutim, neka djeca pokazuju iznimne motoričke, matematičke, glazbene, likovne i druge vještine.

Veliki je problem, osim otežanog i pravovremenog dijagnosticiranja odstupanja od urednog razvoja, nedostatak dovoljnog broja ranih interventnih programa čijom primjenom bi se ublažila klinička slika te pomoglo u poticanju razvoja djeteta.

Ipak, uz stručnjake koji se bave ranim komunikacijskim razvojem i poremećajima autističnog spektra, roditelji imaju najvažniju ulogu jer najbolje poznaju svoje dijete te mogu izraziti sumnju.

Rani znaci na koje treba obratiti pažnju primjećuju se u kontaktu s djetetom:
– ne uzvraća pogled u oči ili je pogled tek letimičan,
– ne uzvraća osmijeh,
– izostaju ekspresije lica,
– ne odaziva se na vlastito ime,
– ne uočava se gesta pokazivanja,
– vokalizacija može izostati, kao i gugutanje slogova,
– kasnije se govor ne razvija pravilno.

Svako se dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike, pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja.

IZVORPliva zdravlje
Prethodni članakNedostaješ.
Naredni članakAzra Kafedžić: My name is Luka