Naslovnica Savjetnici dr. Azra Ribić-Mrkonja: Zdravlje bubrega

dr. Azra Ribić-Mrkonja: Zdravlje bubrega

Svjetski dan bubrega je globalna kampanja započeta 2006. godine, osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN-The International Society of Nephrology) i Međunarodnog udruženja bubrežnih fondacija/federacija (IFKF- International Federation of Kidney Foundations), a obilježava se drugog četvrtka u martu svake godine.

Svrha kampanje je osvijestiti stanovništvo o važnosti bubrega u očuvanju sveukupnog čovjekovog zdravlja i upoznavanje javnosti o preventivnom ponašanju, o faktorima rizika, te da su bolesti bubrega česte i opasne, da ih je moguće liječiti, uticati na smanjenje učestalosti hroničnih bubrežnih bolesti i njenog štetnog učinka kako na pojedinca, tako i cjelokupnu užu i širu javnost ( oboljelog, njegovu obitelj i društvo).

Rano otkrivanje bolesti omogućava pravovremeno liječenje, a sprečava i smanjuje komplikacije i smrtnost. Smrtnost od bubrežnih bolesti ima tendencu porasta, te se predviđa da će hronična bubrežna bolest u narednih dvadeset godina biti među prvih pet uzročnika smrti.

Bubrezi imaju sljedeću funciju u ljudskom organizmu:

• Proizvode urin

• Uklanjaju otpad i suvišnu tečnost iz krvi

• Kontrolišu hemijsku ravnotežu tijela

• Pomažu kontroli krvnog pritiska

• Pomažu da kosti budu zdrave

• Pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca

Hronična bubrežna bolest se definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sistema te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.

Budući da se bubrežna bolest razvija polako u prvim stadijima bolesti pacijenti su najčešće bez simptoma ili simtomi budu neprepoznati. U tim stadijima najčešće se bolest otkrije slučajno prilikom kontrole laboratorijskih nalaza, u krvi se nađue visoke vrijednosti serumskog kreatinina ili u urinu povišene vrijednosti proteina.

Rizični faktori koji mogu dovesti do razvoja i pogoršanaj hronične bubrežne bolesti:  

• šećernu bolest 

• visok krvni tlak

• obiteljsku pojavu pojedinih bubrežnih bolesti

• pojedine etnicitete i rase (primjerice bubrežna bolest je učestalija u osoba afroameričkog podrijetla)

• pretilost / prekomjernu tjelesnu težinu

• pušenje

• stariju dob

• pojavu proteina u urinu (proteinurija) 

• pojedine autoimune bolesti poput lupusa

Liječenje u terminalnom stadiju bubrežne bolesti je dijaliza ili transplantacija bubrega, što predstavlja jedan od većih JAVNOZDRAVSTVENIH problema obzirom da su cijene liječenja izrazito visoke i uzimaju značajan procenat novca iz zavoda zdravstvenog osiguranaj u visoko razvijenim zemljama. Dok u srednje i nisko razvijenim zemljama većina pacijenata nema adekvatan pristup dijalizi i transplantaciji bubrega. 

Bosna i Hercegovina je zemlja koja ima područja endemske nefropatije, pa stoga postoji i potreba za boljom zaštitom osoba koje imaju oboljenja bubrega.

Zato radimo na zdravlju organizma i bubrega tako što ćemo započeti dan sa čašom vode, voditi računa o pravilnoj ishrani, redovne kontrole šećera u krvi, kontrola krvnog pritiska, ne pušiti, biti fizički aktivan, te racionalno koristiti lijekove protiv bolova i upale. 

Prethodni članakJavni poziv: Obuka mladih ambasadora zaštićenih prirodnih područja u Kantonu Sarajevo
Naredni članakJAVNI POZIV za održivost zaposlenosti osoba s invaliditetom u 2022. godini