Naslovnica Zdrav život Svjetski dan bubrega

Svjetski dan bubrega

Svjetski dan bubrega je globalna kampanja osmišljena od Međunarodnog nefrološkog društva (ISN) i Međunarodnog udruženja bubrežnih fondacija (IFKF), a obilježava se drugog četvrtka u martu/ožujku svake godine. Svrha kampanje je osvijestiti važnost bubrega u očuvanje zdravlja, upoznavanje javnosti o preventivnom ponašanju, faktorima rizika, kako bi se smanjila učestalost hronične bubrežne bolesti i njen štetan uticaj na pojedinca, njegovu obitelj i društvo. Namjera je ukazati da je hronična bubrežna bolest bubrega česta, štetna i da se može liječiti. Zato je od velike važnosti razviti svijest o potrebi ranog otkrivanja bubrežne bolesti od dječije do starije dobi, kako bi stvorili buduće zdravije generacije. Ovogodišnji slogan Svjetskog dana bubrega je „Znanjem do bolje brige za bubrežne bolesnike.“

Zašto su bubrezi važni?

Bubrezi su izuzetno važni za naše zdravlje i kvalitet života. Glavna funkcija bubrega je izlučivanje viška tečnosti iz organizma, te toksičnih produkata metabolizma. Ne samo da čiste naš organizam nego i regulišu krvni pritisak, održavaju čvrstoću kostiju i stimulišu stvaranje crvenih krvnih zrnaca.

Šta je hronična bubrežna bolest (HBB)?

Hronična bubrežna bolest (HBB) progresivni je gubitak funkcije bubrega tokom perioda od nekoliko mjeseci ili godina. Svaki bubreg ima oko milion sitnih filtera, zvanih nefroni. Ako su nefroni oštećeni, oni prestaju raditi. Neko vrijeme zdravi nefroni mogu preuzeti funkciju, ali ako se propadanje nastavi, sve više i više nefrona se zatvara. Nakon određenog vremena, preostali nefroni ne mogu dovoljno dobro filtrirati krv da bi bili zdravi.

Kada funkcija bubrega padne ispod određene tačke dolazi do bubrežne insuficijencije (zatajenje bubrežne funkcije). Bubrežna insuficijencija utiče na organizam, a ako ostane neliječeno može biti opasno po život. U fazi terminalne bubrežne insuficijencije jedini način liječenja je dijaliza ili transplantacija bubrega.

Šta ne smijete zaboraviti:

• Rana hronična bubrežna bolest nema znakova i simptoma.
• Hronična bubrežna bolest ne prolazi sama od sebe.
• Bolest bubrega se može liječiti. Što prije znaš da je imate, to su veće šanse za efikasan tretman.
• Testovi krvi i urina koriste se za provjeru bolesti bubrega.
• Bolest bubrega može prerasti u bubrežnu insuficijenciju (zatajenje bubrežne funkcije).

Koji su najčešći faktori rizika hronične bubrežne bolesti?

• Dijabetes
• Visok krvni pritisak
• Gojaznost
• Porodična historija bolesti bubrega
• Pušenje
• Starost (preko 50 godina)

Bolest bubrega obično napreduje tiho, često uništavajući većinu funkcija bubrega prije nego se pojave bilo kakvi simptomi. Rano otkrivanje slabljenja bubrežne funkcije ključno je jer omogućava odgovarajuće liječenje prije nego što se oštećenje ili pogoršanje bubrega manifestuje kroz druge komplikacije.

Dva najvažnija uzroka hronične bolesti bubrega su šećerna bolest i arterijska hipertenzija (povišen krvni pritisak). Kako je ova bolest u svojim ranim stadijima praktički bez simptoma, osobe se ne javljaju ljekaru te tokom vremena bolest postepeno napreduje i u konačnici može dovesti do potpune i trajne bubrežne insuficijencije (završnog stadija HBB). To znači da je u ovom stadiju funkcija bubrega toliko narušena (bubrezi imaju ≤10% normalne funkcije) da je potrebno razmotriti početak nadoknade bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom. Glavni cilj liječenja je usporavanje napredovanja HBB do njenog završnog stadija. Da bi se to postiglo, potrebno je što ranije postaviti dijagnozu, te što bolje kontrolisati glavni uzrok bubrežne insuficijencije i sve faktore rizika koji mogu dovesti do daljeg napredovanja bolesti. Dugotrajna bubrežna insuficijencija (prije 65. godina života) povećava rizik od razvoja bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i prerane smrti.

Hronična bubrežna bolest je “tiha bolest” i znatno narušava kvalitet života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo održati funkciju bubrega.

Bolest bubrega se može izliječiti ako se na vrijeme otkrije i ako se na odgovarajući način njome upravlja, dok se rizik od povezanih kardiovaskularnih komplikacija može smanjiti.

Bolesti bubrega na globalnom planu

Prema procjeni, 850 miliona ljudi širom svijeta ima neki oblik bolesti bubrega.

Prema predviđanjima ISN bolesti bubrega će biti do 2040. godine peti vodeći uzrok smrtnosti. Mortalitet povezan sa bolestima bubrega svake godine kontinuirano raste.

10% svjetskog stanovništva boluje od hronične bubrežne bolesti. Procjene upućuju da 9 od 10 tih osoba nije ni svjesno svoga stanja.

13 miliona ljudi širom svijeta pogođeno je akutnom bolesti bubrega. 85% akutnih bolesti bubrega registrirano je u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom.

2,6 miliona ljudi širom svijeta je primilo dijalizu ili transplantaciju bubrega. Predviđanja su da će taj broj narasti do 2030. godine na 5,4 miliona.

Troškovi dijalize i transplantacije čine 2-3% godišnjeg budžeta zdravstvene zaštite u zemljama sa visokim dohotkom. U srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama većina ljudi sa hroničnom bolesti bubrega nema odgovarajući pristup dijalizi i transplantaciji bubrega.

Situacija u Federaciji BiH

Iako ne spada u 10 vodećih uzroka smrti u Federaciji BiH, hronična bubrežna insuficijencija važan je javnozdravstveni problem zbog težine i dugotrajnosti bolesti, te komplikacija koje izaziva. Broj smrtnih ishoda od posljedica ove bolesti u 2020. godini u Federaciji BiH je 324 umrle osobe, a najzastupljenija u starijoj životnoj dobi (70 i više godina).

Preporučuju se redovni ljekarski pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih faktora za razvoj bubrežne bolesti.

8 ZLATNIH PRAVILA!

1. Budite fizički aktivni i u formi – na taj način možete bolje kontrolisati krvni pritisak i tjelesnu težinu.
2. Redovito kontrolišite šećer u krvi – rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuje učestalost dijabetičke nefropatije i bubrežne insuficijencije.
3. Kontrolišite krvni pritisak – arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega.
4. Jedite zdravu hranu i kontrolišite tjelesnu težinu – smanjite unos soli na 5 do 6 grama dnevno. Ne dosoljavajte hranu!
5. Unosite dovoljno tekućine – 1,5 do 2 litra vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe sa bubrežnim kamencom moraju piti i više.
6. Ne pušite – pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege i na taj način ih oštećuje, a istovremeno povećava rizik od raka bubrega za 50%.
7. Ne uzimajte nekontrolisano lijekove – lijekovi protiv bolova mogu oštetiti vaše bubrege.
8. Provjerite funkciju bubrega ako imate jedan ili više rizičnih faktora.

IZVORzzjzfbih.ba
Prethodni članakOsmomartovski festival: Budi jaka, zdrava i lijepa
Naredni članakRun&More: Besplatni trening