Naslovnica Istaknuto PRIJETE LI NAM NOVE SUŠE I POPLAVE I ŠTA MOŽEMO PODUZETI?

PRIJETE LI NAM NOVE SUŠE I POPLAVE I ŠTA MOŽEMO PODUZETI?

Četvrti nacionalni izvještaj za poticanje ekonomskog rasta i ekonomiju otpornu na klimatske promjene

Intenzivne padavine, toplotni valovi, ekstremno visoke temperature, suše, poplave – sve smo to vidjeli u proteklih deset godina i u Bosni i Hercegovini i sudeći po prognozama ti nas scenariji čekaju i u budućnosti. Bosna i Hercegovina je posebno izložena rizicima klimatskih promjena a sektori pod najvećim uticajem su: polјoprivreda, vodni resursi, šumarstvo, energetika, turizam, biodiverzitet i osjetlјivi ekosistemi, te zdravlјe lјudi.

Projekat izrade Četvrtog nacionalnog izvještaja i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisiji stakleničkih gasova u BiH u skladu sa UN Konvencijom o klimatskim promjenama, ima svrhu pomoći Bosni i Hercegovini u integraciji klimatskih promjena u državne i sektorske razvojne ciljeve. Izrada ovih izvještaja između ostalog ima svrhu ponuditi plan za klimatske akcije koje mogu potaknuti ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i rješavanje ključnih društvenih nejednakosti, izgrađujući ekonomiju koja je otporna, inkluzivna i koja je ažurna sa odgovorima na izazove klimatskih promjena.

Potpisivanje međunarodnih dokumenata dokaz su opredijeljenosti Bosne i Hercegovine za učešće u globalnim naporima usmjerenim na ublažavanje i adaptaciju na klimatske promjene. Kao zemlja koja nije članica Aneksa I Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), BiH je dužna dostaviti svoje nacionalne izvještaje o klimatskim promjenama (NC) svake četiri godine. Također, izrada ovih izvještaja omogućava entitetskom i državnom nivou da odgovore na međunarodne ekološke obaveze, jačanjem i kontinuitetom započetog razvoja institucionalnih i tehničkih kapaciteta.

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se suočava cijelo čovječanstvo, jer utiču na sve aspekte okoliša i ekonomije te ugrožavaju održivi razvoj društva. Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila na trećem mjestu po ukupnim gubicima i štetama uzrokovanim klimatskim promjenama, a pored materijalnih i finansijskih svjedočili smo i gubicima ljudskih života. Na osnovu klimatskih scenarija i scenarija ublažavanja klimatskih promjena u okviru izrade pomenutih izvještaja, ujedno se pristupilo i izradi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine za period 2020‒2030. Sa vizijom da do 2030. godine postane održiva i napredna zelena ekonomija, Bosni i Hercegovini je nužan efikasan institucionalni i regulatorni okvir koji će omogućiti adekvatnu prilagodbu stvarnim okolnostima, te provođenje akcionih planova i strategija za prilagođavanje klimatskim promjenama, smanjenje stakleničkih gasova i dalji razvoj. Strateški ciljevi jesu povećanje otpornosti BiH na klimatske promjene, te zaustavljanje trenda povećanja emisija stakleničkih gasova, značajno smanjenje emisija do 2030. uz istovremeni rast ekonomije mjerama i programima koji će rezultirati do 2050. manjim emisijama stakleničkih gasova za 50 posto u odnosu na 2014. godinu i smanjenje neto emisija stakleničkih gasova za 80 posto u odnosu na 1990.

Projekat „Izrada Četvrtog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisijama stakleničkih gasova u Bosni i Hercegovini” finansira Globalni fond za okoliš (GEF), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu s Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao UNFCCC kontakt-institucijom za Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Projekat izrade Četvrtog nacionalnog izvještaja i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisiji stakleničkih gasova u BiH u skladu sa UN Konvencijom o klimatskim promjenama, ima svrhu pomoći Bosni i Hercegovini u integraciji klimatskih promjena u državne i sektorske razvojne ciljeve. Izrada ovih izvještaja između ostalog ima svrhu ponuditi plan za klimatske akcije koje mogu potaknuti ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i rješavanje ključnih društvenih nejednakosti, izgrađujući ekonomiju koja je otporna, inkluzivna i koja je ažurna sa odgovorima na izazove klimatskih promjena.

Potpisivanje međunarodnih dokumenata dokaz su opredijeljenosti Bosne i Hercegovine za učešće u globalnim naporima usmjerenim na ublažavanje i adaptaciju na klimatske promjene. Kao zemlja koja nije članica Aneksa I Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), BiH je dužna dostaviti svoje nacionalne izvještaje o klimatskim promjenama (NC) svake četiri godine. Također, izrada ovih izvještaja omogućava entitetskom i državnom nivou da odgovore na međunarodne ekološke obaveze, jačanjem i kontinuitetom započetog razvoja institucionalnih i tehničkih kapaciteta.

Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s kojima se suočava cijelo čovječanstvo, jer utiču na sve aspekte okoliša i ekonomije te ugrožavaju održivi razvoj društva. Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila na trećem mjestu po ukupnim gubicima i štetama uzrokovanim klimatskim promjenama, a pored materijalnih i finansijskih svjedočili smo i gubicima ljudskih života. Na osnovu klimatskih scenarija i scenarija ublažavanja klimatskih promjena u okviru izrade pomenutih izvještaja, ujedno se pristupilo i izradi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine za period 2020‒2030. Sa vizijom da do 2030. godine postane održiva i napredna zelena ekonomija, Bosni i Hercegovini je nužan efikasan institucionalni i regulatorni okvir koji će omogućiti adekvatnu prilagodbu stvarnim okolnostima, te provođenje akcionih planova i strategija za prilagođavanje klimatskim promjenama, smanjenje stakleničkih gasova i dalji razvoj. Strateški ciljevi jesu povećanje otpornosti BiH na klimatske promjene, te zaustavljanje trenda povećanja emisija stakleničkih gasova, značajno smanjenje emisija do 2030. uz istovremeni rast ekonomije mjerama i programima koji će rezultirati do 2050. manjim emisijama stakleničkih gasova za 50 posto u odnosu na 2014. godinu i smanjenje neto emisija stakleničkih gasova za 80 posto u odnosu na 1990.

Projekat „Izrada Četvrtog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisijama stakleničkih gasova u Bosni i Hercegovini” finansira Globalni fond za okoliš (GEF), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu s Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao UNFCCC kontakt-institucijom za Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.

Prethodni članakSlužba za zapošljavanje Kantona Sarajevo: Javni poziv poslodavcima
Naredni članakKoncert vrhunskih pijanista u Sarajevu: Matija Dedić i Vasil Hadžimanov 20. decembra u BKC-u