Naslovnica Zdrav život Zašto smo svi odjednom alergični na sve?

Zašto smo svi odjednom alergični na sve?

Statistike pokazuju kako je tokom zadnjih nekoliko godina porastao broj alergičara, kako u Europi tako i u Americi. U razgovoru sa specijalisticom dermatovenerologinjom doznajemo koji je glavni uzrok tome…

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo pa svaki drugi stanovnik u svijetu pati od nekog oblika alergije, a procjenjuje se da oko 10 do 30 posto ljudi boluje od respiratornih alergija, dok je oko 1 do 2 posto svjetske populacije zahvaćeno alergijom na hranu. Osim toga, samo u Hrvatskoj od alergija pati gotovo pola milijuna ljudi, a čak 8 do 10 posto stanovništva boluje od peludnih alergija. Evo što smo sve saznali u razgovoru s prof. dr. sc. Liborijom Lugović-Mihić, prim. dr. med. specijalisticom dermatovenerologinjom, koja je podijelila i nekoliko važnih savjeta koji će alergičnim osobama sigurno pomoći u budućnosti.

Prije smo živjeli ‘prljaviji’, ali zdraviji život

Mnogi vjeruju kako je danas sve više ljudi izloženo alergijama upravo zbog promjene prehrane, klime, životnog stila, ali i zbog pretjerane higijene. Kako govori prof.dr.sc. Lugović-Mihić, danas je više od 20 % osoba alergično na neki od inhalacijskih ili nutritivnih alergena.

Alergija je sve učestalija u društvu i populaciji, pa je više od 20 % osoba alergično na neki od inhalacijskih alergena (iz zraka) ili nutritivnih alergena (alergena hrane). Manifestacije alergije mogu se javljati na koži, na sluznici poput gornjeg i donjeg dišnog sustava, na očima, probavnom traktu i tako dalje, kaže naša sugovornica.

 | Author: Guliver/ShutterstockFOTO: GULIVER/SHUTTERSTOCK

Osim toga, prof. dr. sc Lugović-Mihić ističe kako sklonost alergijama u industrijski razvijenim zemljama iznosi oko 20 % populacije. Simptomi se obično javljaju u prve dvije godine života osobe (u oko 70 % slučajeva), a češće obolijevaju žene.

Uočava se sve veća učestalost atopije u bogatijim, industrijaliziranim dijelovima svijeta, što se objašnjava obilježjima suvremenog načina života kao što su zagađenje, povećana higijena, centralno grijanje, kućni alergeni, različite dijete, učestalija primjena sredstava za održavanje higijene i slično, navodi prof. dr. sc. Lugović-Mihić.

Inhalacijski su alergeni danas najčešći

Postojanje alergije danas se najčešće dokazuje kožnim testovima kojima se ispituju i dokazuju pojedini alergeni na koje su osobe alergične, a nekad se izvode i testovi putem krvi radi dokaza specifičnih IgE-a (vrsta antitijela kod sisavaca) na pojedini alergen. Alergije su najčešće izazvane inhalacijskim alergenima.

Generalno, najčešće su alergije na inhalacijske alergene (alergene iz zraka) poput grinja, peludi korova (npr. ambrozije), kućne prašine, peludi trava i stabala, životinjske dlake, plijesni… Nešto su rjeđe alergijske reakcije na hranu, među kojima su učestalije alergije na orašaste plodove (kikiriki, orahe, bademe, lješnjake), jaja, kakao, mlijeko, citrusno voće, mahunarke itd., govori prof. dr. sc. Lugović-Mihić.

 | Author: Guliver/ShutterstockFOTO: GULIVER/SHUTTERSTOCK

Postoje različiti oblici manifestacija alergija, a kod većine je dokazana povezanost s genetskom predispozicijom, tj. nasljednom sklonosti. Ako jedan roditelj ima atopiju, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi oko 25 posto, a kad oba roditelja imaju atopijsku bolest, ta vjerojatnost raste na 70 posto. Općenito, nasljeđivanje je poligensko (uključuje više različitih gena) te pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika.

Ako je, primjerice, jedan roditelj alergičan na kikiriki, dijete može biti alergično na drugu namirnicu ili inhalacijski alergen. Međutim, alergije ne moraju biti nasljednog karaktera, pa se one tako mogu očitovati i u kasnijoj životnoj dobi. Najčešće je pritom provocirajući čimbenik neki stresni događaj poput bolesti, promjene okoline, načina života i slično.

 | Author: Guliver/ShutterstockFOTO: GULIVER/SHUTTERSTOCK

Ako je moguće, spriječi izlaganje alergenima

Kako ističe prof. dr. sc. Lugović-Mihić, najbolji je savjet osobama koje boluju od neke vrste alergije da pokušaju spriječiti izlaganje alergenima. Na primjer, ukloni kućnu prašinu i grinje (tepihe i zavjese), životinjsku dlaku, perje i određenu hranu. Osim toga, preporučuje se izbjegavati klasične sapune, jaka kemijska sredstva, dim, podražaj odjećom (ukloni vunu i sintetiku), lokalne alkoholne pripravke i tako dalje.

Najvažnije je pokušati spriječiti izlaganje alergenima, dakako, ako je moguće. Kod osoba sklonih alergijama inicijalni najvažniji korak je odgovarajuće prepoznati alergije i alergene te potvrditi alergijske reakcije, nakon čega bi bolesnik trebao voditi računa o primjeni različitih preventivnih mjera, provođenju odgovarajuće terapije i smanjenju čimbenika koji utječu na manifestacije, ističe naša sugovornica.

IZVORIKRE Magazin
Prethodni članakGorska služba spašavanja Ilidža: Postanite i vi ruka spasa
Naredni članakJosip Milanović – liječnik ljudskih duša